Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek

8.P: Pr-3988/2021-6

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice
Alme Mehmedović, a po sucu Davoru Liščiću, u pravnoj stvari tužiteljice R. P. iz E., F. 22, OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. A., odvjetnik u O., protiv tužene škole A. M. iz O., I. G. 5a, OIB: …, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 19. listopada 2022., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, dana 16. studenog 2022.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku školi A. M. isplatiti tužiteljici R. P. na ime razlike plaće bruto iznos od 3.186,25 kn/422,89 eur1 (slovima: tritisućestoosamdesetšestkunaidvadesetpetlipa/četristodvadesetdvaeuraiosamdeset-
devetcenta) sa zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 316,75 kn od dana 16. svibnja 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 316,75 kn od dana 16. lipnja 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 316,75 kn od dana 16. srpnja 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 316,75 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 316,75 kn od dana 16. rujna 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 318,25 kn od dana 16. listopada 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 318,25 kn od dana 16. studenog 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 318,25 kn od dana 16. prosinca 2016. godine pa do isplate,
- na iznos od 323,14 kn od dana 16. siječnja 2017. godine pa do isplate,
- na iznos od 324,61 kn od dana 16. veljače 2017. godine pa do isplate,

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 8.P: Pr-3988/2021-6

izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u
svakom pojedinom bruto iznosu, u visini stope određene člankom 29. Zakona o
obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana,
nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi
tekućem polugodištu, za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu
od 1.875,00 kn / 248,86 eur, sa zateznom kamatom od 16. studenog 2022., pa do
isplate, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima,
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna
poena, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je, u tužbi podnesenoj 7. svibnja 2021., naveo da je u utuženom
razdoblju bio zaposlenik tuženika, koji kao poslodavac predstavlja javnu službu, u
smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine‟
broj 27/01 i 39/09). Dana 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i
Sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama,
kojim je ugovoreno povećanje osnovne plaće u javnim službama za 6% u 2007.,

2008. i 2009. godini. Zbog nastupa recesije 13. svibnja 2009. Vlada RH i Sindikati
javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama,
kojim je privremeno zamrznuta osnovica na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn,
dok je povećanje osnovice za preostalih 6 % iz 2009. sporazumno odgođeno
sukladno članku III. Dodatka Sporazumu. Odredbama članaka IV. - V. Dodatka
Sporazumu ugovoreno je da daljnje postepeno uvećanje osnovice radi uskladbe
plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u RH. Dana 26. listopada 2011.
između Vlade RH i Sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama koji predstavlja osnovu ove tužbe,
a Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od 7.
prosinca 2011. Sukladno članku XI. stavak 4. Izmjena Dodatku Sporazuma
ugovoreno je trajanje istog pet godina, pa je zbog pravila o produženoj primjeni
Kolektivnog ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine‟ broj
93/14), primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla 26. siječnja 2017. Vlada RH i
Sindikati javnih službi su 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena
Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka IV. stavak 5. u svezi sa
člankom VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom članka III. Izmjena
Dodatka Sporazumu ugovoreno je da će osnovica za obračun plaće iznositi 5.415,37
kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu
na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno, a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, i to
prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta
međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 8.P: Pr-3988/2021-6

iza toga do prve slijedeće promjene po ovim Izmjenama i dopunama. Dana 28.
kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (u daljnjem tekstu DZS ) objavio je prvu
procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., prema kojoj je BDP
realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015., a u odnosu na isto tromjesečje

2014., a dana 27. studenog 2015. objavljena je procjena tromjesečnog BDP-a za
treće tromjesečje 2015., po kojoj je realno povećanje u odnosu na isto tromjesečje

2014., bilo za 2,8 %. Navedeni statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS
dana 4. rujna 2015. i 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina navedene
dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2 % krajem studenog 2015. ispunjeni
su uvjeti iz članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni
relevantni podaci DZS. Budući da je odredbom članka VII. c stavak 3. Izmjena
Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava "za mjesec",
da se u prvom slijedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata, odnosno povišica,
osnovica u prosincu 2015. se povećala na iznos od 5.415,37 kn. Kako je tuženik od
prosinca 2015. nadalje tužiteljevu plaću obračunavao po osnovici od 5.108,84 kn,
ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnova razlike u plaći, iznosi 3.186,25 kn, za
razdoblje od travnja 2016. do zaključno siječnja 2017. godine.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da nije sporno da je tužitelj zaposlen
kod tuženika na temelju Ugovora o radu. Nije sporno niti da je 13. svibnja 2009.
sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, a niti da su dana

26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama. Tuženik ističe da je sporna pravna valjanost, pravna narav,
obveznost, a potom i sadržaj navedenog. Tuženik smatra da su ništene Izmjene i
dopune Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada

2011., jer su iste potpisane od sedam sindikata, dok su Sporazum o osnovici za
plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. i Dodatak sporazumu od 13. svibnja

2009. potpisali predstavnici osam sindikata. Pri tome ne spori da je Izmjene i dopune
Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
parafirao i osmi predstavnik sindikata. Osim toga smatra da Sporazum o osnovici
plaća u javnim službama od 23. studenog 2006., Dodatak Sporazumu o osnovici
plaća u javnim službama od 13. svibnja 2009. i Izmjene i dopune Dodatka
Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju
običan ugovor, sporazum obveznog prava, te nemaju snagu kolektivnog ugovora. To
stoga što isti nisu bili sklopljeni na zakoniti način budući njihovu sklapanju nisu
prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu, jer poslodavac
prilikom sklapanja istih nije pregovarao s pregovaračkim odborom sastavljenim od
zastupnika sindikata, nego samo s predstavnicima određenih sindikata, koji
predstavnici nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata niti su
imenovani odlukom Gospodarsko socijalnog vijeća. Budući citirani akti nemaju snagu
kolektivnog ugovora tada niti njihove odredbe nemaju normativni učinak, odnosno ne
sadrže pravna pravila koja bi se neposredno primjenjivala na sve zaposlene, zbog
čega smatra da ne postoji subjektivno utuživa obveza uvećanja/podizanja iznosa
osnovice za plaće u javnim službama prema tim aktima, a samim tim niti tužitelj, kao
radnik zaposlen kod tuženika ne može biti aktivno legitimiran potraživati u sudskom
postupku prava iz tih akata. Nadalje, navodi da se plaće u javnim službama uređuju
Zakonom o plaćama u javnim službama („Narodne novine‟ broj 27/01 i 39/09) i
Zakonom o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine‟ broj 39/09 i 124/09).
Zakonom o osnovici plaće u javnim službama u članku 2. propisano je da se plaće u
javnim službama utvrđuju kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 8.P: Pr-3988/2021-6

sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog
proračuna za narednu godinu plaća se uređuje posebnom odlukom Vlade RH.
Prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama Zakona o osnovici plaće u
javnim službama propisano je da se do utvrđivanja nove osnovice plaće u javnim
službama primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom sporazuma o osnovici
plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. Budući opisano čini strogo zakonsko
uređenje smatra da je svaki daljnji automatizam usklađivanja osnovice koji bi
proizlazio iz interpretacije Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011. bio u izravnoj suprotnosti s člankom 2.
Zakona o osnovici plaće u javnim službama. Slijedom navedenog, smatra da je sve
do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama od 29.
prosinca 2016., s primjenom od 1. siječnja 2017. na plaći za siječanj 2017., koja je
isplaćena u veljači 2017., u primjeni bila osnovica za obračun plaće od 5.108,84 kn
bruto. Podredno ističe da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku BDP
Republike Hrvatske promatran na tromjesečnoj razini u odnosu prema istom
tromjesečju prethodne godine (realni tromjesečni BDP) zabilježio dvanaest razdoblja
uzastopnih negativnih stopa rasta, počev od četvrtog tromjesečja 2011. do trećeg
tromjesečja 2014., pa se zbog toga uskladba prema člancima III. - V. Izmjena i
dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. treba
odgoditi za dvanaest tromjesečja počev od siječnja 2016. Međutim, kako Izmjene i
dopune Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. imaju
ugovoreno vremensko važenje od pet godina, smatra da do uskladbe prema
člancima III. - V. nije došlo za vrijeme važenja istih. Tuženik je istaknuo i prigovor
zastare potraživanja za sva potraživanja za koja je protekao zastarni rok od pet
godina, računajući od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog novčanog iznosa, do
datuma podnošenja tužbe sudu. Na ročištu održanom 19. listopada 2022. zakonski
zastupnik tuženika je izjavio da nije sporna visina, već osnova tužbenog zahtjeva.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sve dokaze koji se nalaze u eSpis-
u kao prilog tužbi, odgovoru na tužbu i podnescima stranaka.

4. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika u
utuženom razdoblju od travnja 2016. do siječnja 2017. Tuženik je poslodavac koji
predstavlja javnu službu u smislu članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama
(„Narodne novine‟ broj 27/01 i 39/09). U vremenu od travnja 2015. do siječnja 2017.
tuženik je tužitelju plaću obračunavao i isplaćivao na temelju osnovice od 5.108,84
kn. Ove činjenice među strankama nisu sporne.

5. Među strankama je sporno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužitelju
plaću u razdoblju od travnja 2016. do siječnja 2017. po osnovici od 5.108,84 kn ili po
osnovici od 5.415,37 kn, na temelju članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011..

6. Iz predloženih i provedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu,

- da mu je tuženik u utuženom razdoblju obračunao i isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn,

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 8.P: Pr-3988/2021-6

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka

2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine‟ broj 27/01 i 39/09),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički
sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
članku IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto
plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na
prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni članku III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim člankom VII. je utvrđeno da se
uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. do V. Izmjena i
dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a
izmijenjenim člankom XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka
Sporazumu, s tim da je iz članka 1. Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 8.P: Pr-3988/2021-6

prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011..

7. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće
u javnim službama („Narodne novine“ broj 39/09), koji je izmijenjen Zakonom o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj
124/09). Izmijenjenom odredbom članka 2. koja je u primjeni neprekidno od 24.
listopada 2009. određeno je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje
Kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi, a ako
kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske
za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom
odlukom. Nadalje, člankom 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o
osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama
primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju
naprijed citirane odredbe članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.
Vlada RH je 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u
javnim službama („Narodne novine“ 123/2016), kojom je osnovica utvrđena u visini
od 5.211,02 kn bruto, te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s plaćom
za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017..

8. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u članku 49. stavku 4.
ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i
svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

9. Slično je ugovoreno i prilikom sklapanja Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 115/10, dalje:
TKU/10) u kojemu je u članku 51. stavku 4. ugovoreno: „Ugovorne strane zajednički
utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13.
svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega
nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i
znanosti od 25. studenoga 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u
rokovima određenim tim samim dokumentima.“

10. Člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“

11. Iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine‟ broj 93/14, 127/17 i
98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni
ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 8.P: Pr-3988/2021-6

prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o
radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka
roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Također, iz članka 90. stavak 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac
dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, a iz članka 92. stavka 3.
ZR-a proizlazi da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije
određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do
petnaestog dana u idućem mjesecu.

12. Odredbom članka 45. stavka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak („Narodne
novine‟ broj 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak
(„Narodne novine‟ broj 95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na
dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog
poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. tog
Zakona i članaka 11., 12. i 15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene
doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za
iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. i članka 16. stavka 2. tog
Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. tog Zakona.
Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom
primitaka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.

13. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i
sve dokaze u njihovoj uzajamnoj sprezi, sukladno članku 8. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine‟ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), te
primjenjujući pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio
da tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu.

14. U cijelosti su neosnovani navodi tuženika u kojima osporava pravnu valjanost
i pravnu snagu Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaća u javnim
službama od 26. listopada 2011., u daljnjem tekstu IDD Sporazuma. Naime, iz
naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU-a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su Vlada RH i
Sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim službama
utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada RH kao
potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost Arbitražnom
odlukom od 7. prosinca 2011., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu pravnu
valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje njegove
ništavosti. Osim toga, valja istaknuti i da su, sukladno odluci Vrhovnog suda
Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju, IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju, pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.

15. Stav je ovog suda da IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor,
što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-a/07, TKU- a/10 i TKU-a/12, pa su
odredbe istog u smislu citiranog članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 8.P: Pr-3988/2021-6

službama („Narodne novine“ 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u
utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na snazi do 26.
siječnja 2017. godine, jer je člankom XI. IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na
određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno
citiranom članku 199. stavku 1. ZR-a.

16. Neosnovane su tvrdnje tuženika vezane za odgodu primjene članka III. IDD
Sporazuma, jer odredbom članka VIII. IDD Sporazuma nije odgođena primjena
članka III. IDD Sporazuma. Naime, iz teksta i smisla odredbe članka VII., kako u
osnovnom obliku od 26. listopada 2011., tako i iz Vjerodostojnog tumačenja od 28.
prosinca 2012., proizlazi da se odgoda odnosi samo na način „usklađivanja pariteta“
određen u članku IV. i V. IDD Sporazuma, slijedom čega nije došlo do odgode
primjene članka III. kojim je uređen način povrata osnovice. Identičan zaključak
proizlazi i iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Rev-1111/2020-2.

17. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, iz službenih pokazatelja
Državnog zavoda za statistiku RH (na koje se članak III. poziva), vidljivo je da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na
isto tromjesečje 2014., godine i da je tromjesečni BPD u trećem tromjesečju 2015.
bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Iz navedenoga
jasno proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine), došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2%
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a u dva uzastopna tromjesečja – 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2% ili
1,8% + 3,8% = 5,6% : 2 = 2,8%), a podaci za treće tromjesečje objavljeni su 4.
prosinca 2015. Slijedom toga proizlazi da su se uvjeti iz članka III. IDD Sporazuma
za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s
plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali
su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do

15. veljače 2017..

18. Zbog svega navedenog tužitelju pripada pravo da mu se u predmetnom razdoblju plaća obračuna i isplati po osnovici od 5.415,37 kuna bruto.

19. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva, pa sud smatra tu
činjenicu utvrđenom.

20. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u spornom razdoblju (od travnja 2016.
do siječnja 2017.) tužitelju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je
trebalo primijeniti osnovicu od 5.415,37 kuna, to je nastala razlika neisplaćene plaće
prema toj osnovici za navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 3.186,25 kn bruto, s
mjesečnim iznosima razlike plaće koje tuženik nije sporio, to je odlučeno kao pod
točkom I. izreke presude. Valja istaknuti da tužitelj nije utužio bruto iznos novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa, no na temelju članka 433.a stavak 1. Zakona o
parničnom postupku, smatra se da je utužio bruto iznos, pa mu je tako i dosuđeno.

21. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05,
41/08, 125/11, 78/15), osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na
dohodak i prirez na porez na dohodak, sadržanih u bruto iznosu plaće, koji

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

9 8.P: Pr-3988/2021-6

dospijevaju tek s isplatom, na temelju članka 45. stavka 4. i 5. Zakona o porezu na
dohodak („Narodne novine‟ broj 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika o
porezu na dohodak. Dakle, porez i prirez poreza na dohodak čine sastavni dio bruto
plaće, no dospijevaju tek s isplatom, pa se na te iznose zatezne kamate ne
obračunavaju.

22. Prigovor zastare je neosnovan, budući da je uvidom u spis utvrđeno da je
tužba podnesena 7. svibnja 2021., a najstariji utuženi pojedinačni iznos je dospio 16.
svibnja 2016., pa je nedvojbeno da je tužba podnesena unutar petogodišnjeg roka
zastare iz članka 139. Zakona o radu.

23. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak

1. ZPP-a, budući da je tužitelj u cijelosti uspio s tužbenim zahtjevom. Tužitelju je
priznat trošak zastupanja po ovlaštenom punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) i
vrijednosti predmeta spora. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu, priznat mu
je trošak sastava tužbe, sastava podneska od 24. ožujka 2022. i zastupanja na
ročištu 19. listopada 2022. u iznosima od po 625,00 kn, odnosno ukupno 1.875,00
kn, koji iznos sud smatra osnovanim, sukladnim vrijednosti predmeta spora i važećoj
Odvjetničkoj tarifi.

24. Na temelju čl. 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj („Narodne novine‟ broj 87/22 i 88/22) ukupni iznosi novčane obveze
iskazani su dvojno, i u kunama i u eurima.

25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 16. studenog 2022.

SUDAC Davor Liščić, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana.
Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda
objavljuje, rok za žalbu počinje teći od dana objave presude. Rok za žalbu za
stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje,
počinje teći od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim
putem u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda na rješavanje nadležnom
Županijskom sudu, a stranka koja je na temelju čl. 106.a st. 5. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine‟ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) u obvezi

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

10 8.P: Pr-3988/2021-6

podneske podnositi u elektroničkom obliku, poziva se dostaviti žalbu u elektroničkom obliku, pozivom na gornji broj predmeta, u istom roku.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i

11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku

Nakon pravomoćnosti: 3. Poreznoj upravi

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450