Republika Hrvatska

Općinski prekršajni sud u Zagrebu

Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: 9. Pp-15745/2022-6

 

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Darjanu Bižupiću, uz sudjelovanje Ozane Tomić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice S. Š., zbog djela prekršaja iz čl. 59. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20), povodom prigovora okrivljenice na obavezni prekršajni nalog MUP-a RH, PUZ-a, , I. postaje prometne policije Zagreb, broj: 511-19-44/05-4-6928-1/2021 od 17. prosinca 2021., nakon provedenog žurnog postupka, 16. studenoga 2022. javno je objavio i

 

p r e s u d i o   j e

 

Okrivljenica: S. Š., kći V. i N. Š., djev. P., rođena …. u …, državljanka …, OIB: …, VSS, mag. socijalnog rada, zaposlena, s mjesečnim primanjima od … kuna, neudana, majka dvoje punoljetne djece, prekršajno nekažnjavana, s prebivalištem u Z., …,

k  r  i  v  a    j e

 

što se 26. listopada 2021. u 09,55 sati, kao vozač, upravljajući osobnim automobilom registarske oznake ZG …, u Z., … u smjeru istoka, te dolaskom do raskrižja s …, na kojem se promet upravlja uređajem za davanje znakova prometnim svjetlima, nije vozilom zaustavila na znak crvenog svjetla,

 

čime je počinila prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 59. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

 

              pa joj se na osnovi citiranog propisa, izriče

 

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 3.000,00 kn (tritisuće kuna) / 398,17 eur (tristodevedesetosam eura i sedamnaest centa)[1].

 

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku ove presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenica u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3., u svezi članka 138.stavka 2. točke 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kn (dvjesto kuna) / 26,54 EUR (dvadesetšest eura i pedesetčetiri centa)[2] u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku 15 dana po primitku presude, jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

 

Obrazloženje

 

1. MUP RH, PUZ, I. PPP Zagreb, pod brojem 511-19-44/05-4-6928-1/2021, izdala je 17. prosinca 2021. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenica pravovremeno uložila prigovor te je isti stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenica je u svojoj obrani navela kako je 26. listopada 2021. u 09,55 sati, kao vozač upravljala osobnim automobilom registarske oznake ZG …, u Z., … u smjeru istoka, ali poriče da se dolaskom do raskrižja s … na kojem se promet upravlja semaforom, nije vozilom zaustavila na znak crvenog svjetla.  Naime, ona je sporo vozila, i ušla je u raskrižje na znak zelenog svjetla, a možda se palilo žuto svjetlo, a već je ušla u raskrižje. Policajac je sa službenim vozila bio iza nje na udaljenosti od 10 metara, stao je na semaforu koji je tamo postavljen. Nakon toga ju je službenim vozilom zaustavio i tvrdio da je prošla na crveno svjetlo, na što je bila u šoku.

3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitano je izvješće o počinjenom prekršaju MUP-a, PUZ-a, I. PPP Zagreb, listu 7-8 spisa, iz kojeg proizlazi da je okrivljenica S. Š., čiji podaci su provjeri uvidom u osobnu iskaznicu, 26. listopada 2021. u 09,55 sati, upravljala osobnim automobilom reg. oznake ZG …, … u smjeru istoka te se dolaskom do križanja s … nije zaustavila na znak crvenog svjetla za njen smjer kretanja, čime je počinila prekršaj iz čl. 59. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Izvješće o počinjenom prekršaju potpisano je policijskom službeniku te je naveden njegov broj značke.

4. Izvješće o prekršaju koje je sud u cijelosti prihvatio kao vjerodostojno je dokaz u postupku u smislu čl. 158. st. 5. Prekršajnog zakona, budući je službena osoba tijela državne uprave u okviru svoje nadležnosti za provođenje nadzora neposrednim zapažanjem utvrdila počinjenje prekršaja, i o tome je sačinila izvješće o počinjenom prekršaju. Djelatnik policije je kao ovlaštena službena osoba stručno osposobljen i zakonom ovlašten za obavljanje nadzora nad prometom te za utvrđivanje prekršaja počinjenih u prometu, pa ovaj sud nema nikakve sumnje u točnost i ispravnost službene bilješke koju je djelatnik policije sačinio na temelju neposrednim opažanjem utvrđenog prekršaja počinjenog od strane okrivljenice. Osim toga, ovakvo izvješće o počinjenom prekršaju je vjerodostojan dokaz i sukladno pravnoj praksi Visokog prekršajnog suda RH (izraženoj npr. u odluci tog suda broj: PŽ-15197/09 od 31. ožujka 2011. godine).

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitana je potvrda iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, Odjela za prekršajne evidencije od 24. listopada 2022. za okrivljenicu, iz koje proizlazi da u toj evidenciji ne postoje podaci o okrivljenici, iz čega proizlazi da okrivljenica nije prekršajno osuđivana.

6. Sud je potvrdu iz prekršajne evidencije u potpunosti prihvatio kao vjerodostojan dokaz o dosadašnjoj prekršajnoj nekažnjavanosti okrivljenice, jer je potvrda izdana od strane državnog tijela nadležnog za vođenje takve evidencije.

7. Nakon provedenog postupka, razgledavši navode u obaveznom prekršajnom nalogu, obranu okrivljenice, te nakon izvršenog uvida u izvješće o počinjenom prekršaju, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljenici stavlja na teret, pa je odlučio kao u izreci ove presude.

8. Provedenim dokaznim postupkom, uvidom u izvješće o počinjenom, nesporno je utvrđeno da je okrivljenica počinila prekršaj koji joj se obavezni nalogom stavlja na teret. U svom izvješću policijski službenik koji je utvrdio prekršaj je detaljno i izričito naveo sve okolnosti počinjenog prekršaja. Po mišljenju suda djelatnik policije nije imao nikakvog razloga neosnovano teretiti okrivljenicu za počinjenje prekršaja. Osim toga, okrivljenica je navela da je policajac bio sa službenim vozilom iza nje na udaljenosti od 10 metara, pa je po mišljenju suda djelatnik policije neposredno i jasno vidio počinjenje prekršaja od strane okrivljenice. Stoga sud nije prihvatio obranu okrivljenice u kojoj poriče počinjenje prekršaja.

9. Sud smatra, okrivljenica je počinila prekršaj na način kako je to opisano u izreci presude.

10. Sud smatra, na temelju provedenog dokaznog postupka, izvršenog uvida u izvješće o počinjenom prekršaju koji je na temelju neposrednog opažanja prekršaja sačinila ovlaštena službena osoba obavljajući nadzor u prometu, činjenično stanje u predmetu je u potpunosti utvrđeno pa nije bilo potrebe provoditi druge dokaze. Eventualno pozivanje i ispitivanje u svojstvu svjedoka djelatnika policije koji je utvrdio prekršaj ukazuje se nepotrebnim, budući je on kao ovlaštena službena osoba o svom neposrednom zapažanju utvrđenog prekršaja okrivljenika sastavio izvješće o prekršaju koje je vjerodostojan dokaz u postupku te je izvjesno kako on nema drugačija saznanja od činjenica koje je naveo u svojoj službenoj bilješci – izvješću o počinjenom prekršaju. Nadalje, eventualno inzistiranje na provođenju ovog dokaza išlo bi na štetu načela ekonomičnosti vođenja prekršajnog postupka, a ne bi utjecalo na drugačije utvrđenje činjeničnog stanja, već bi samo povećalo sudske troškove koji padaju na teret okrivljenice ukoliko je proglašena krivom radi počinjenja prekršaja.

11. Kako je okrivljenica postupila protivno izričitoj zakonskoj odredbi navedenoj u izreci ove presude, to su njezinim propustom ostvarena sva bitna obilježja označenog djela prekršaja pa ju je za to djelo valjalo proglasiti krivom. Stoga je sud okrivljenicu proglasio krivom.

12. Sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu, za koju smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju njezine odgovornosti i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenicu i sve ostale da ubuduće ne čini prekršaje.

13. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazni.             

14. Kao olakotno uzeta je dosadašnja prekršajna nekažnjavanost okrivljenice.

15. Otegotne okolnosti nisu utvrđene.

16. S obzirom na navedeno, sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu u minimalnom propisanom iznosu (za prekršaj je zakonom propisana novčana kazna u rasponu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna).

17. Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona, ukoliko okrivljenica u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne, uplati 2/3 izrečene novčane kazne, ista će se smatrati plaćenom u cijelosti.

18. Valja napomenuti kako bi sud izvjesno primijenio institut ublažavanja novčane kazne iz čl. 37. Prekršajnog zakona, da je utvrdio posebno olakotne okolnosti koje bi između ostalog postojale u slučaju da je okrivljenica eventualno okolnosno priznala počinjenje prekršaja, izrazila žaljenje i kajanje zbog prekršaja te sudu obećala da prekršaj više neće ponoviti, ili da je eventualno navela ili da je sud tijekom postupka utvrdio druge naročito olakotne okolnosti. Međutim, kako takve naročito olakotne okolnosti nisu utvrđene, nije bilo uvjeta za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne ispod zakonom propisanog minimalnog iznosa.

19. Temeljem u izreci citiranih propisa, kako je okrivljenica proglašena krivom, to je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu, koji je odmjeren s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka te imovinske prilike okrivljenice, pri čemu je okrivljenica obvezna na naknadu troškova postupka bliže minimalnom propisanom iznosu.

20. Sud okrivljenici nije izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom „B“ kategorije predviđenu čl. 58. st. 1. Prekršajnog zakona budući zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom nije obvezna, a sud nije utvrdio da bi postojao uvjet za izricanje navedene zaštitne mjere te sud u konkretnom slučaju smatra da će i bez izricanja predmetne zaštitne mjere biti postignuta svrha prekršajnog postupka, odnosno, da će se okrivljenica ubuduće kloniti počinjenja prekršaja. Pri tome sud je posebno cijenio činjenicu da okrivljenica nije prekršajno kažnjavana.

 

U Zagrebu, 16. studenoga 2022.

 

Zapisničarka                                                                                                                               Sudac

Ozana Tomić, v.r.                                                                                                                   Darjan Bižupić, v.r.

 

Ova presuda je pravomoćna.

 

Dostavna naredba:

1. okrivljenici: S. Š., Z.,
2. tužitelju: MUP, PUZ, I. PPP Zagreb,
3. spis.