Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek

8.P: Pr-3876/2021-4

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalistice
Alme Mehmedović, a po sucu Davoru Liščiću, u pravnoj stvari tužiteljice K. V. iz O., V. c. 66b, …, koju zastupa punomoćnik M. B., odvjetnik u O., protiv tuženika doma O. iz O., S. R. 6, OIB: …, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 19. listopada 2022., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zakonskog zastupnika tuženika, dana 16. studenog 2022.,

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku domu O. isplatiti tužiteljici K. V. na ime razlike plaće bruto iznos od 3.298,90 kn/ 437,84 eur1 (slovima:tritisućedvjestodevedesetosamkunaidevedesetlipa/četristotridesetsedameuraiosam- desetčetiricenta) sa zateznom kamatom koja teče:

- na iznos od 311,70 kn od dana 16. travnja 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 303,78 kn od dana 16. svibnja 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 305,00 kn od dana 16. lipnja 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 321,93 kn od dana 16. srpnja 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 298,18 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 308,67 kn od dana 16. rujna 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 305,59 kn od dana 16. listopada 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 311,12 kn od dana 16. studenog 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 319,01 kn od dana 16. prosinca 2016. godine pa do isplate;
- na iznos od 305,58 kn od dana 16. siječnja 2017. godine pa do isplate;
- na iznos od 208,34 kn od dana 16. veljače 2017. godine pa do isplate,

izuzev na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u
svakom pojedinom bruto iznosu, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 8.P: Pr-3876/2021-4

izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu
od 1.250,00 kn / 165,90 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od

16. studenog 2022. do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri
postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je, u tužbi podnesenoj 15. travnja 2021., naveo da kao zaposlenik
potražuje od tuženika, kao poslodavca, isplatu razlike u plaći za razdoblje od travnja
2016. do siječnja 2017., na temelju odredbi Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. i
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. Tužitelj je u utuženom razdoblju bio zaposlen
kod tuženika na radnom mjestu kuhar. Tuženik kao poslodavac predstavlja javnu
službu u smislu odredbe čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne
novine‟ broj 27/01 i 39/09). U utuženom razdoblju plaća tužitelja definirana je u čl. 4.
Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine‟ broj 27/01 i 31/09), a
osnovica plaće regulirana je čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama
(„Narodne novine‟ broj 39/09 i 124/09). U utuženom razdoblju na snazi je bio
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine‟ broj 115/10), Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine‟ broj 141/12, 150/13 i 153/13), te
Sporazumi Vlade RH i Sindikata javnih službi koji su sklopljeni na način propisan za
sklapanje kolektivnih ugovora i koji imaju svojstvo kolektivnog ugovora, a kojima je
određena visina osnovice u javnim službama. Tako je na temelju čl. I. Sporazuma o
osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. osnovica za bruto plaće
od 2009. iznosila 5.415,37 kn. Na temelju čl. II. Dodatka Sporazuma o osnovici za
plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. određeno je privremeno smanjenje
osnovice u 2009. godini i to na 5.108,84 kn (čl. II.), a čl. III. vraćanje osnovice na
razinu od 5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
Nadalje, čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaće u
javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno dva ili više posto (mjereno
aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a dva uzastopna tromjesečja). Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku
Arbitražne odluke od 27. prosinca 2011. Sukladno čl. XI. st. 4. Izmjena Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama ugovoreno trajanje istog je pet
godina. Sukladno pravilima o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz čl. 199. st. 1.
Zakona o radu („Narodne novine‟ broj 93/14), primjena Izmjene Dodatka Sporazumu
istekla je 26. siječnja 2017. Državni zavod za statistiku je dana 27. studenog 2015.
objavio priopćenje za javnost s realnim tromjesečnim međugodišnjim promjenama
BDP-a iz kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju 2015. realan rast BDP-a iznosio

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 8.P: Pr-3876/2021-4

1,2 %, a u trećem tromjesečju 2015. realan međugodišnji rast BDP-a iznosio je 2,8
%, slijedom čega je razvidno da je dva tromjesečja za redom prosječni međugodišnji
realni rast BDP-a iznosio točno 2 %, čime su ispunjeni uvjeti za povećanje osnovice
plaća na temelju Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu. Nakon objave službenih
podataka Državnog zavoda za statistiku Vlada RH nije donijela posebnu odluku o
visini osnovice za obračun plaće za 2016. godinu, jer je na snazi bio Temeljni
kolektivni ugovor („Narodne novine‟ broj 141/12) i Sporazum o osnovici, kojima je
visina osnovice za obračun plaće za utuženo razdoblje bila određena u iznosu od

5.415,37 kn, no unatoč tome tuženik je u utuženom razdoblju tužitelju obračunavao
plaće na temelju osnovice od 5.108,84 kn, osim plaće za siječanj 2017. koja je
obračunata na temelju osnovice od 5.211,02 kn. Slijedom navedenog, nastao je
ukupan dug tuženika prema tužitelju s osnova razlike u plaći u iznosu od 3.298,90
kn, za utuženo razdoblje od ožujka 2016. do siječnja 2017.

2. Tuženik nije dao odgovor na tužbu, no na ročištu 19. listopada 2022. zakonski
zastupnik tuženika izjavio je da osporava pravnu osnovu potraživanja, ali ne i visinu
tužbenog zahtjeva, ukoliko sud nađe osnovanim tužbeni zahtjev.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokaze tužitelja i tuženika koji se
nalaze u eSpis-u kao prilog tužbi.

4. Ocjenjujući svaki dokaz posebno, te u njihovoj uzajamnoj sprezi, nedvojbeno
je utvrđeno da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlen kod tuženika na temelju
Ugovora o radu sklopljenog 19. kolovoza 2003. Tuženik je poslodavac koji
predstavlja javnu službu u smislu članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama
(„Narodne novine‟ broj 27/01 i 39/09). U utuženom razdoblju tuženik je tužitelju plaću
obračunavao i isplaćivao na temelju osnovice od 5.108,84 kn, osim za siječanj 2017.,
za koji je plaća obračunata na temelju osnovice od 5.211,02 kn. Ove činjenice među
strankama nisu sporne.

5. Među strankama je sporno je li tuženik trebao obračunati i isplatiti tužitelju
plaću u utuženom razdoblju po osnovici od 5.108,84 kn, odnosno 5.211,02 kn ili po
osnovici od 5.415,37 kn, na temelju članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

6. Iz predloženih i provedenih dokaza sud je utvrdio:

- da je tužitelj u utuženom periodu bio zaposlen kod tuženika temeljem ugovora o radu,

- da mu je tuženik u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunao i
isplaćivao plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn, osim za siječanj 2017. za koji je
plaću obračunao po osnovici od 5.211,02 kn

- da tuženik kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka

2. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine‟ broj 27/01 i 39/09),

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja,
Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat
znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi
Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 8.P: Pr-3876/2021-4

sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te
Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se u

2007., 2008. i 2009., s primjenom od 1. siječnja svake godine, povećava osnovica za
izračun plaća u javnim službama za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaće koja
se primjenjivala u prethodnoj godini,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009.
Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama u kojemu su se suglasili
o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto, s tim
da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice na način da se osnovica za obračun
plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn bruto nakon što službeni
pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te su u
članku IV. odredili način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto
plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na
prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011.
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, s tim
da te izmjene nisu potpisane po jednom sindikatu, iako su po predstavnicima tog
sindikata parafirane, a na što ukazuje u odgovoru na tužbu tuženik, kojim su
Izmjenama između ostalog izmijenjeni članku III., IV., VII. i XI. Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama, koji su se odnosili na način povrata osnovice,
način usklađivanja pariteta, uvjete nužne za ostvarivanje odredbi predmetnih akata i
vremensko trajanje, tako da je izmijenjenim čl. III utvrđeno da će osnovica za
obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojemu
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja,
odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto mjereno aritmetičkom sredinom (u odnosu na
isto razdoblje prethodne godine), izmijenjenim člankom VII. je utvrđeno da se
uskladba, dakle ne i osnovica, odgađa ako realni međugodišnji tromjesečni BDP
zabilježi negativni rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III. do V. Izmjena i
dopuna za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao, a
izmijenjenim člankom XI. je utvrđena primjena u trajanju od 5 godina,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali Izmjene i dopune
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
donijeli 28. prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici
plaće za javne službe i to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka
Sporazumu, s tim da je iz članka 1. Vjerodostojnog tumačenja razvidno da je 7.
prosinca 2011. Arbitraža usvojila sadržaj Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

7. Plaća tužitelja u utuženom razdoblju bila je uređena Zakonom o osnovici plaće
u javnim službama („Narodne novine“ broj 39/09), koji je izmijenjen Zakonom o
izmjenama Zakona o osnovici plaće u javnim službama („Narodne novine“ broj
124/09). Izmijenjenom odredbom članka 2. koja je u primjeni neprekidno od 24.
listopada 2009. određeno je da se osnovica plaće u javnim službama utvrđuje
Kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade RH i Sindikata javnih službi, a ako

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 8.P: Pr-3876/2021-4

kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja državnog proračuna Republike Hrvatske
za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama određuje Vlada RH posebnom
odlukom. Nadalje, člankom 3. naprijed navedenog Zakona o izmjenama Zakona o
osnovici plaće u javnim službama određeno je da se na plaće u javnim službama
primjenjuje osnovica plaće utvrđena Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 13. svibnja 2009., sve dok se ne utvrdi nova osnovica na temelju
naprijed citirane odredbe članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama.
Vlada RH je 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u
javnim službama („Narodne novine“ broj 123/2016), kojom je osnovica utvrđena u
visini od 5.211,02 kn bruto, te se ista primjenjivala od 1. siječnja 2017., počevši s
plaćom za mjesec siječanj 2017. godine, koja je isplaćena u mjesecu veljači 2017.

8. Također, Vlada Republike Hrvatske i osam sindikata javnih službi sklopili su
Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama
(„Narodne novine“ broj 84/07, dalje: TKU/07) u kojemu su u članku 49. stavku 4.
ugovorile: „Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, zaključen 23.11.2006. i
svi sporazumi koji iz njega proističu, sadržajno predstavljaju sastavni dio ovog
kolektivnog ugovora“, čime su ugovorne strane TKU/07 prihvatile sadržaj Sporazuma
kao dio sadržaja TKU-a.

9. Člankom 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i
namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12, dalje: TKU/12)
ugovoreno je: „Ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o
osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i
dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te
Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.“

10. Iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu („Narodne novine‟ broj 93/14, 127/17 i
98/19, dalje: ZR) proizlazi da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni
ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i
prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o
radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka
roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka
otkaznog roka. Također, iz članka 90. stavak 1. ZR-a proizlazi da je poslodavac
dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim
ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu, a iz članka 92. stavka 3.
ZR-a proizlazi da ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije
određeno, plaća i naknada plaće za prethodni mjesec isplaćuju se najkasnije do
petnaestog dana u idućem mjesecu.

11. Odredbom članka 45. stavka 4. i 5. Zakona o porezu na dohodak („Narodne
novine‟ broj 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak
(„Narodne novine‟ broj 95/05, 96/06 i 68/07), propisano je da se predujam poreza na
dohodak od nesamostalnog rada obračunava tijekom istog mjeseca svakog
poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz članka 14. tog
Zakona i članaka 11., 12. i 15. Pravilnika, umanjenog za obračunate i uplaćene
doprinose za obvezna osiguranja iz primitaka po posebnim propisima i umanjenog za
iznos uplaćenih premija osiguranja iz članka 12. stavka 9. i članka 16. stavka 2. tog
Zakona, te umanjenog za osobni odbitak iz članka 36. stavka 1. i 2. tog Zakona.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 8.P: Pr-3876/2021-4

Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitaka od nesamostalnog rada kao porez po odbitku.

12. Na temelju provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i
sve dokaze u njihovoj uzajamnoj sprezi, sukladno članku 8. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine‟ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje ZPP), te
primjenjujući pravne izvore i odredbe mjerodavnog materijalnog prava, sud je utvrdio
da tužitelj osnovano potražuje isplatu razlike bruto plaće u utuženom iznosu.

13. Iz naprijed citiranih odredbi TKU-a/07, TKU-a/10 i TKU-a/12 proizlazi da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi nedvojbeno ugovorili da se osnovica plaće u javnim
službama utvrđuje prema uvjetima specificiranim u IDD Sporazuma. Štoviše, Vlada
RH kao potpisnik IDD Sporazuma izrijekom je potvrdila njegovu pravnu valjanost
Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011., te nikad nije dovodila u pitanje njegovu
pravnu valjanost i nije nikada u odgovarajućem sudskom postupku tražila utvrđenje
njegove ništavosti. Osim toga, valja istaknuti i da su, sukladno odluci Vrhovnog suda
Republike Hrvatske broj Revr-408/12-2 i odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske
broj: U-III/3535/12, odredbe kolektivnog ugovora ništetne zbog nedostatka u
sklapanju samo ako je sindikat bio isključen protivno zakonu iz postupka kolektivnog
pregovaranja i sklapanja ugovora. U konkretnom slučaju, IDD Sporazuma nije
potpisao jedan od sindikata, međutim iste je parafirao, a što ne spori niti tuženik, iz
čega je razvidno da je sudjelovao u pregovaranju, pa se ne može pozivati na
ništetnost istih.

14. Stav je ovog suda da IDD Sporazuma predstavljaju valjani Kolektivni ugovor,
što je potvrđeno i citiranim odredbama TKU-a/07, TKU-a/10 i TKU-a/12, pa su
odredbe istog u smislu citiranog članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama („Narodne novine“ broj 39/09, 124/09) temelj za određivanje osnovice u
utuženom razdoblju. To stoga što su odredbe IDD Sporazuma bile na snazi do 26.
siječnja 2017. godine, jer je člankom XI. IDD Sporazuma ugovoreno trajanje na
određeno vrijeme od 5 godina, koje je vrijeme produženo za tri mjeseca sukladno
citiranom članku 199. stavku 1. ZR-a.

15. U vezi ispunjenja uvjeta za povrat osnovice, iz službenih pokazatelja
Državnog zavoda za statistiku RH (na koje se članak III. poziva), vidljivo je da je
tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. bio realno veći za 1,2% u odnosu na
isto tromjesečje 2014., godine i da je tromjesečni BPD u trećem tromjesečju 2015.
bio realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. godine. Iz navedenoga
jasno proizlazi da je za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine), došlo do rasta međugodišnjeg realnog tromjesečja prosječno 2%
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a u dva uzastopna tromjesečja – 1,2% + 2,8% = 4% : 2 = 2% ili
1,8% + 3,8% = 5,6% : 2 = 2,8%), a podaci za treće tromjesečje objavljeni su 4.
prosinca 2015. Slijedom toga proizlazi da su se uvjeti iz članka III. IDD Sporazuma
za obračun plaća u javnim službama po osnovici od 5.415,37 kn bruto ostvarili s
plaćom za prosinac 2015., koja je trebala biti isplaćena do 15. siječnja 2016. i trajali
su do zaključno s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja je trebala biti isplaćena do
15. veljače 2017.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 8.P: Pr-3876/2021-4

16. Zbog svega navedenog tužitelju pripada pravo da mu se u predmetnom razdoblju plaća obračuna i isplati po osnovici od 5.415,37 kuna bruto.

17. Među strankama nije sporna visina tužbenog zahtjeva, pa sud smatra tu
činjenicu utvrđenom.

18. Dakle, kako je nesporno da je tuženik u spornom razdoblju (od ožujka 2016.
do siječnja 2017.) tužitelju obračunavao plaću prema osnovici od 5.108,84 kn, a da je
trebalo primijeniti osnovicu od 5.415,37 kuna, to je nastala razlika neisplaćene plaće
prema toj osnovici za navedeno razdoblje u ukupnom iznosu od 3.298,90 kn bruto, s
mjesečnim iznosima razlike plaće koje tuženik nije sporio, to je odlučeno kao pod
točkom I. izreke presude. Valja istaknuti da tužitelj nije utužio bruto iznos novčane
tražbine po osnovi radnog odnosa, no na temelju članka 433.a stavak 1. Zakona o
parničnom postupku, smatra se da je utužio bruto iznos, pa mu je tako i dosuđeno.

19. Na sve dosuđene iznose tužitelju je dosuđena i zatezna kamata sukladno
odredbi članka 29. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05,
41/08, 125/11, 78/15), osim u dijelu koji se odnosi na zatezne kamate na porez na
dohodak i prirez na porez na dohodak, sadržanih u bruto iznosu plaće, koji
dospijevaju tek s isplatom, na temelju članka 45. stavka 4. i 5. Zakona o porezu na
dohodak („Narodne novine‟ broj 187/04) i članka 61. stavka 1. i 9. Pravilnika o
porezu na dohodak.

20. Odluka suda o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak

1. ZPP-a, budući da je tužitelj u cijelosti uspio sa tužbenim zahtjevom. Tužitelju je
priznat trošak zastupanja po ovlaštenom punomoćniku sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15) i
vrijednosti predmeta spora. Kako je tužitelj u cijelosti uspio u ovom sporu, priznat mu
je trošak sastava tužbe i zastupanja na ročištu 19. listopada 2022., u iznosima od po
625,00 kn, odnosno ukupno 1.250,00 kn, koji iznos sud smatra osnovanim,
sukladnim vrijednosti predmeta spora i važećoj Odvjetničkoj tarifi.

21. Na temelju čl. 48. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj („Narodne novine‟ broj 87/22 i 88/22) ukupni iznosi novčane obveze
iskazani su dvojno, i u kunama i u eurima.

22. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

Osijek, 16. studenog 2022.

SUDAC Davor Liščić, v.r.

            Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana.

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 8.P: Pr-3876/2021-4

Za stranku koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda
objavljuje, rok za žalbu počinje teći od dana objave presude. Rok za žalbu za
stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje,
počinje teći od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi pisanim
putem u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda na rješavanje nadležnom
Županijskom sudu, a stranka koja je na temelju čl. 106.a st. 5. Zakona o parničnom
postupku („Narodne novine‟ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05,
02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22) u obvezi
podneske podnositi u elektroničkom obliku, poziva se dostaviti žalbu u elektroničkom
obliku, pozivom na gornji broj predmeta, u istom roku.

Presuda u sporu male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede
odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 1., 2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i

11. Zakona o parničnom postupku i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostaviti:

1. Punomoćniku tužitelja

2. Tuženiku

Nakon pravomoćnosti: 3. Poreznoj upravi

1 Fiksni tečaj konverzije 7,53450