Poslovni broj: I Kž-Us-84/2022-4

Poslovni broj: I Kž-Us-84/2022-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i mr. sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog N. D. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 329. stavka 1. točka 4. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19.; dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (dalje: USKOK) podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 16. veljače 2022. broj Kov-Us-29/2021., u sjednici održanoj 15. studenog 2022.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba USKOK-a, ukida se pobijano rješenje i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem Županijskog suda u Zagrebu na temelju članka 355. stavak 1. točka 4. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19.; dalje: ZKP/08.) obustavljen je kazneni postupak protiv I okrivljenog N. D., II okrivljene D. K. i III okrivljenika O. K., zbog kaznenog djela protiv javnog reda – počinjenjem kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja - opisano i kažnjivo po članku 329. stavak 1. točka 4. KZ/11. u povodu optužnice USKOK-a u Zagrebu broj KO-US-27/2021. od 27. travnja 2021.

2. Protiv tog rješenja žali se USKOK zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

4. Žalba USKOK-a je osnovana.

5. U pravu je žalitelj kada, upirući na bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08., ističe da su razlozi o odlučnim činjenicama navedeni u pobijanom rješenju proturječni i nejasni, zbog čega se to rješenje ne može ispitati pa ga je zbog toga, prihvaćanjem žalbe USKOK-a, trebalo ukinuti i predmet uputiti Županijskom sudu u Zagrebu na ponovno odlučivanje.

5.1. Naime, obustavljajući kazneni postupak protiv svo troje okrivljenika, u odnosu na kazneno djelo iz članka 329. stavak 1. točka 4. u vezi članka 274. stavak 1. i članka 52. KZ/11., prvostupanjski sud se u izreci pobijanog rješenja poziva na odredbu članka 355. stavak 1. točka 4. ZKP/08. Prema toj zakonskoj odredbi vijeće će rješenjem obustaviti kazneni postupak u odnosu na sve ili pojedine točke optužnice ako ustanovi da nema dovoljno dokaza da je okrivljenik osnovano sumnjiv za djelo koje je predmet optužbe, odnosno da je proturječje između prikupljenih dokaza očito takvo da bi na raspravi izricanje osuđujuće presude bilo nemoguće.

5.2. Obrazlažući takvu svoju odluku, prvostupanjski sud navodi da "niti činjenični supstrat, a niti dokazi na kojima se isti temelji ne upućuju na tezu optužbe o osnovanoj sumnji na počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavak 1. točka 4. KZ/11" (točka 9.), a potom navodi "…postojanje zločinačkog udruženja (državno odvjetništvo) izostavlja iz činjeničnog supstrata optužnice" (točka 11.), "…niti iz samo činjeničnog supstrata također nije jasno da li je takvo udruženje uopće postojalo, a ako jest, tko ga i na koji način ustrojio odnosno tko je organizator ili vođa istog, a osobito nije jasno ono najvažnije, da li su pripadnici takvog udruženja znali za cilj ili kriminalne aktivnosti udruženja" (točka 12.), zatim "…sve je to rezultiralo nemogućnošću kvalitetnog opisa oblika tih djela, kako u činjeničnom supstratu tako i u obrazloženju optužnice…" (točka 14.), "upravo je to (svijest o cilju ili kriminalnoj aktivnosti) potrebno opisati…a što je sve ovdje izostalo." (točka 18.4.). Nadalje, prvostupanjski sud navodi "jednako tako izostao je još jedan poželjan element iz kojeg bi bila razvidna ova diferencijacija, a to je element strukturiranosti.…ovaj atribut strukturiranost udruženja (…) potrebno je istaknuti u činjeničnom opisu" (točka 19.). Potom navodi "sasvim je jasno da činjenični supstrat ni dokazi kojima se isti potkrjepljuje ne zadovoljava naprijed navedene kriterije za tezu o počinjenju kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. KZ/11." (točka 22.) te "iz činjeničnog supstrata ove optužnice osim uobičajenih floskula…kao i iz njezinog obrazloženja…uopće nije jasno tko je to udruženje ustrojio ako je isto uopće postojalo, da li je i netko od I-III okrivljenika organizator ili vođa takovog udruženja (tko) ili je to NN…ili su svi okrivljenici organizatori ili su samo pripadnici, kako bi proizlazilo iz kvalifikacije, a što nije moguće bez opisa postojanja zločinačkog udruženja." (točka 23.). Zatim navodi "…iz ove optužnice nije jasno niti su za to priloženi dokazi da li je uopće postojalo zločinačko udruženje…..Ukoliko se uzme u obzir jedna od dvije kontradiktorne teze iz obrazloženja optužnice, a ta je da je zločinačko udruženje ipak postojalo, o čemu nema nikakvih dokaza, a da su okrivljenici bili članovi takvog udruženja onda pak izostaje kako opis tako i dokazi da su prihvatili ciljeve, plan, program udruženja…" (točka 24.1.) te potom "niti iz činjeničnog opisa niti iz dokaza na kojima se ista temelju za ništa od naprijed navedenog nema osnovane sumnje. Nema niti podataka o stupnju sudioništva…" (točka 25.). Završno navodi "taj je dogovor tužitelj, uz opis bitnih elemenata bića kaznenog djela krivotvorenja novca iz članka 274. KZ/11…..ničim utemeljeno podveo pod počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja bez postojanja bilo kakvog dokaza za takvu tezu." (točka 27.)

5.3. Takvi su razlozi u znatnoj mjeri proturječni, pa je ostalo potpuno nejasno iz citiranog obrazloženja pobijanog rješenja smatra li prvostupanjski sud da nema dovoljno dokaza da su svo troje okrivljenika osnovano sumnjivi za djelo koje je predmet optužbe, ili pak smatra da iz činjeničnog opisa ne proizlaze obilježja djela koje je predmet optužbe, a to bi značilo da djelo za koje su u činjeničnom opisu optuženi svo troje okrivljenika nije kazneno djelo (članak 355. stavak 1. točka 1. ZKP/08.), a istovremeno obrazlaganje oba razloga za obustavu kaznenog postupka iz iznesenih je razloga proturječno. Uslijed navedenih propusta, nije moguće očitovati se na žalbene razloge vezane uz pogrešno utvrđeno činjenično stanje.

6. Ovdje treba naglasiti da bi se radilo o kaznenom djelu počinjenom u sastavu zločinačkog udruženja iz članka 329. stavka 1. točke 4. KZ/11., potrebno je sudjelovanje najmanje tri osobe te je istovremeno nužno utvrditi postojanje njihove svijesti da su dio takvog zločinačkog udruženja (odnosno da svaki od članova zna za kriminalne radnje u cijelosti ili pojedini njihov dio te cilj zajedničkog djelovanja, a nakon čega svaki poduzima samo dio u zajedničkom poslu), za razliku od grupe za koju je potreban samo zajednički dogovor za počinjenje kaznenog djela, a što je sve predmet dokazivanja. Sudska kontrola optužnice, iako se ne može izjednačiti s donošenjem presude nakon provedene rasprave, ipak pretpostavlja određeno vrednovanje dokaza za koje državni odvjetnik smatra da su dostatni za podizanje optužnice i njeno potvrđivanje. Stoga, prilikom ponovnog odlučivanja, prvostupanjski će sud otkloniti nedostatke na koje je upozoren ovim rješenjem, nakon čega će donijeti novu odluku koju će valjano obrazložiti u svim dijelovima.

7. Osim toga, za optužno vijeće, kako to slijedi iz odredbe članka 357. stavak 2. ZKP/08., nije odlučna pravna ocjena djela, koju je državni odvjetnik označio u optužnici. Odlučno je postojanje dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja za kazneno djelo činjenično opisano u optužnici. Respektirajući sve što je ovdje izloženo, prvostupanjski sud će, nakon što savjesno razmotri činjenični opis inkriminacije u svjetlu zakonskog opisa inkriminacije, ispitati i postoje li druge pretpostavke za donošenje odluke iz članka 355. ili članka 356. ZKP/08., te će, ovisno o tome, donijeti novu, na zakonu zasnovanu odluku. Pritom se, prilikom razmatranja je li djelo koje je predmet optužbe kazneno djelo, mora ograničiti na činjenični opis inkriminacije, ne ulazeći u tumačenje i razmatranje značenja pojedinih izraza i postupaka izvan tog opisa, dok s druge strane prilikom razmatranja da li se činjenični supstrat, koji je predmet optužbe, može podvesti pod predloženu pravnu oznaku, odnosno ako smatra da nema dovoljno dokaza za pravnu oznaku djela koje je predmet optužbe zaključak treba donijeti razmatrajući pojedine elemente činjeničnog opisa u svjetlu dokaza i materijala, te podataka i propisa koji se nalaze u spisu.

8. Stoga je, na temelju članka 494. stavak 3. točka 3. ZKP/08., trebalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu 15. studenog 2022.