Republika Hrvatska

Općinski sud u Kutini

Hrvatskih branitelja 1

44320 Kutina

 

      Poslovni broj: R1-2/2022-9.

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

              Općinski sud u Kutini, po sutkinji tog suda Lovorki Grahek, u izvanparničnom predmetu 1. predlagateljice A. G. iz N., U. V. N. , OIB:, koju zastupa punomoćnica A. B. D., odvjetnica iz K. i 2. predlagatelja M. G. iz N., R. ulica , OIB:, protiv protustranke D. V. iz N., U. V. N., OIB:, kojeg zastupa punomoćnik M. P., odvjetnik iz N., radi uređenja međe, 15. studenog 2022.

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Uređuje se međa između nekretnine upisane u z.k. ul. 309 k.o. N. k.č.br. 5233 ulica Vladimira Nazora od 793 m2 (dvorište od 625 m2, kuća kbr. 39 od 80 m2 i dvorišna zgrada od 88 m2) u suvlasništvu 1. predlagateljice A. G. u 4/6 dijela i 2. predlagatelja M. G. u 1/6 dijela te nekretnine upisane u z.k. ul. 2725 k.o. N. k.č.br. 5232 Ulica Vladimira Nazora od 982 m2 (dvorište od 699 m2, kuća kbr. 39 a od 129 m2, nadstrešnica od 77 m2 i dvorišna zgrada od 77 m2) vlasništvo protustranke D. V. u cijelosti i to prema posljednjem mirnom posjedu od točke A koju u naravi čini međašni kamen do točke B koju u naravi čini posljednji stup željezne ograde te od točke C koju čini početni stup žičane ograde do točke D koju čini željezno plastična međašna oznaka, a prema pravičnoj ocjeni uređuje se dio međe od točke B do točke E, od točke E do točke F, od točke F do točke G i od točke G do točke C, a koje točke su u naravi stabilizirane željezno plastičnom međašnom oznakom i označene na skici izmjere sudskog vještaka koja čini sastavni dio ovog rješenja.

 

II.  Upozoravaju se stranke da nakon što je sud u postupku uredio među da svaka stranka može dokazivati pravo vlasništva u parničnom postupku i zahtijevati da se u skladu s istim uredi međa u rokovima prema čl. 103. Zakona o vlasništvu u drugim stvarnim pravima.

 

              III. Nalaže se

protustranci D. V. da naknadi 1. predlagateljici A. G. trošak ovog postupka u iznosu od 2.422,80 kn / 321,56 EUR, u roku od 15 dana.

 

 

   Obrazloženje

 

1. Predlagateljica A. G. podnijela je ovom sudu prijedlog za uređenje međe između nekretnine upisane u z.k. ul. 309 k.o. N. N. k.č.br. 5233 ulica Vladimira Nazora od 793 m2 (dvorište od 625 m2, kuća kbr. 39 od 80 m2 i dvorišna zgrada od 88 m2), čiji je suvlasnik u 4/6 dijela te nekretnine upisane u z.k. ul. 2725 k.o. N. N. k.č.br. 5232 Ulica Vladimira Nazora od 982 m2 (dvorište od 699 m2, kuća kbr. 39 a od 129 m2, nadstrešnica od 77 m2 i dvorišna zgrada od 77 m2), vlasništvo protustranke D. V. u cijelosti. U prijedlogu je navela da samo na dijelu međe postoji ograda te da je predmetna međa sporna.

2. Na ročištu održanom 8. rujna 2020. predlagateljica A. G. je navela da je međa sporna cijelom dužinom, a protustranka D. V. se očitovao da se ne protivi sudskom uređenju međe.

3. Na uviđaju na licu mjesta održanom 11. lipnja 2021. u postupak je stupio na mjesto 2. predlagatelja M. G., kao suvlasnik k.č.br. 5233 k.o. N. čemu se protustranka D. V. nije protivio.

4. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige, te je proveo uviđaj na licu mjesta na nekretninama stranaka uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Zlatka Gloca. Nakon provedenog postupka sud je donio 1. rujna 2021. rješenje kojim je uredio među između stranaka prema posljednjem mirnom posjedu.

5. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-3731/2021 od  7. prosinca 2021. ukinuto je rješenje ovog suda od 1. rujna 2021. te je predmet vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

6. Sud je u ponovljenom postupku izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige te je održan novi uviđaj na licu mjesta na nekretninama stranaka uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke Zlatka Gloca.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. 309 k.o. N. (ranije k.o. N. N.) utvrđeno je da su na k.č.br. 5233 Ulica Vladimira Nazora, dvorište od 625 m2, kuća, kbr. 39 od 80 m2, dvorišna zgrada od 88 m2, kao suvlasnici upisani 1. predlagateljica A. G. u 4/6 dijela, 2. predlagatelj M. G. u 1/6 dijela i D. G. u 1/6 dijela, dok je uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za zk.ul.  2725 k.o. N. (ranije N. N.) utvrđeno da je na k.č.br. 5232 Ulica Vladimira Nazora, dvorište od 699 m2, kuća, kbr. 39A od 129 m2, nadstrešnica od 77 m2, dvorišna zgrada od 77 m2, upisana protustranka D. V. kao vlasnik u cijelosti.

                8. Na uviđaju održanom 14. lipnja 2022. prisustvovali su 1. predlagateljica i protustranka, dok 2. predlagatelj nije pristupio iako je bio uredno pozvan. Strankama je objašnjen način uređenja međe sukladno odredbi čl. 103. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), odnosno da će sud u sudskom postupku uređenja međe među obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju, dok odredba st. 3. istog članka propisuje da ako sud ne bi bio u mogućnosti postupiti prema odredbi stavka 2. istog članka da će sud među obnoviti ili ispraviti prema sporazumu susjeda čija međa je u pitanju, a ne bude li postignut sporazum, prema posljednjem mirnom posjedu, a ne uspije li ga utvrditi – prema pravičnoj ocjeni.

9. Utvrđeno je da je stanje na terenu isto kao i na uviđaju održanom 11. lipnja 2021., odnosno da se nekretnine stranaka protežu gledajući od glavne ceste u pravcu jugozapada, da nekretninu 1. i 2. predlagatelja čini obiteljska kuća katnica na koju se nadovezuje pomoćni zidani objekt na koji se nadovezuje pomoćni drveni objekt, a da nekretninu protustranke čini obiteljska kuća katnica na koju se nadovezuje pomoćni zidani objekt. Također je utvrđeno da između nekretnina 1. i 2. predlagatelja i protustranke postoji željezna ograda koja se proteže gledajući od glavne ceste do dijela gdje počinju  obiteljske kuće stranaka, da na dijelu gdje se nalaze obiteljske kuće i gospodarski objekti nema ograde te da u donjem dijelu nekretnina koji čini dvorišta iza kuća postoji žičana ograda sve do krajnje granice nekretnina.

10. Nakon obilaska nekretnina stranke su pozvane da na licu mjesta pokažu do kuda steže faktična vlast svakoga od njih.

11. 1. predlagateljica je navela da svoju nekretninu uživa do željezne ograde, u dijelu gdje nema ograde nekretninu uživa odnosno kosi do linije koju pokazuje i koju je vještak označio crvenim sprejem (kratkom crticom) te da dio na kojem se nalazi žičana ograda svoju nekretninu uživa do te ograde.

12. Protustranka je naveo da svoju nekretninu uživa do željezne ograde, u dijelu gdje nema ograde pokazao je liniju do koje uživa odnosno kosi, a koju je vještak označio crvenim sprejem točkama dok je u odnosu na dio gdje postoji žičana ograda naveo da svoju nekretninu uživa do te ograde.

              13. Vještak Zlatko Gloc izvršio je identifikaciju nekretnina nakon čega je pokazao međašnu liniju prema katastarskom nacrtu. U svom nalazu naveo je da se zatečena postojeća ograda koja je od željeza nalazi na katastarskoj točki koja je na terenu pronađen međašni betonski stupac iz doba izmjere. Kraj od prve željezne ograde kod objekata razlikuje se za 0,64 m u odnosu na katastarski pravac. Druga ograda koja je od žice na betonskim stupcima razlikuje se za 0,46 m na početku tj. sjeverna strana. Posebno je napomenuo da se prva točka - betonski međašni stupac nalazi točno ispod ograde, ali je ta ograda pomaknuta u smjeru sjevera po pravcu za 0,83 m, odnosno zaključio je da se spoj dviju ograda ne nalazi na katastarskoj točki.

14. 1. predlagateljica je ostala kod prijedloga da se međa cijelom dužinom uredi prema katastarskom nacrtu, dok je protustranka predložio da se međa uredi prema posljednjem mirnom posjedu, odnosno prema njegovom pokazivanju. Stranke su navele da ne mogu postići sporazum glede uređenja međe te su oboje ostali kod iskaza danih na uviđaju održanom 11. lipnja 2021.

15. Na tom uviđaju 1. predlagateljica A. G. je iskazala da je vlasnica predmetne nekretnine od 1978., da je kuća izgrađena 1982., da su 2015. postavili željeznu ogradu od ceste do kuće i tada nije bilo problema, da su prostor između kuća kosili su njezini sinovi i to do sredine prolaza između kuća, žičanu ogradu u donjem dijelu nekretnina postavila je protustranka prije otprilike dvije do tri godine i ona mu je tada rekla da se protivi da se tako postavi ograda, ali nije pokretala nikakve postupke nakon što je protustranka postavila ogradu samo mu je rekla da se s tim ne slaže, da je tada  došao njezin sin Marko koji je razgovarao s protustrankom i oni su se dogovorili da protustranka odmakne ogradu od njezine šupe nakon čega je protustranka pomakla ogradu. Navela je da su problemi počeli 2015. kada je protustranka pošpricao travu i na njezinoj nekretnini pod njezinim prozorom uza zid kao i da njezini sinovi i dalje kose travu do sredine prolaza između kuća.

16. Protustranka D. V. je tada iskazao da je njegov otac kupio predmetnu nekretninu pedesetih godina, da ju je naslijedio negdje devedesetih i kuću izgradio 2003. godine, da je prije otprilike 5 do 6 godina postavio željeznu ogradu koja se proteže od ceste do kuća i to u dogovoru sa 1.  i 2. predlagateljem, da prostor između kuća na kojem nema ograde kosi do sredine prolaza, a drugu polovicu kose predlagatelji, da taj prolaz uživaju tako otkako je postavljena željezna ograda, da je žičanu ogradu u donjem dijelu nekretnina postavio par mjeseci nakon postavljanja željezne ograde i to u dogovoru s predlagateljima, da je ogradu htio postaviti uz ćošak drvarnice, ali nakon što su se 1. i 2. predlagatelji tome usprotivili dogovorio se s 2. predlagateljem da će istu pomaknuti i pomaknuo je ogradu bliže svojoj kući. Naveo je da nikada nije pokretao nikakve postupke protiv 1. i 2. predlagatelja.  

17. Sud je prihvatio iskaze stranaka kao istinite u dijelu da svoje nekretnine uživaju do željezne i žičane ograde koje se nalaze između njihovih nekretnina budući se njihovi iskazi u tom dijelu podudaraju i odgovaraju zatečenom stanju na terenu.

18. Naime, iz iskaza stranka proizlazi da u dijelu međe gdje je postavljena željezna ograda i u dijelu međe gdje je postavljena žičana ograda vrše faktičnu vlast do tih ograda i to od vremena kada su te ograde postavljene, odnosno već više godina. Iz iskaza stranaka također proizlazi da je željezna ograda postavljena u skladu s njihovim dogovorom, a dok je žičanu ogradu postavila protustranka koji ju je kasnije pomaknuo nakon prigovora 1. i 2. predlagatelja. Niti jedna stranka nije  pokretala postupak radi smetanja posjeda. Ovaj sud je utvrdio da se radi o  mirnom posjedu stranka u smislu odredbe članka 21. ZV.

19. Stoga je međa između stranaka na mjestima gdje su zatečene željezna ograda i žičana ograda uređena prema posljednjem mirnom posjedu i to na način da međašna linija započinje od točke A koju čini međašni kamen koji je postavljen u postupku izmjere i koji se idealno slaže sa katastarskim planom, a postojeća željezna ograda se nalazi na tom dijelu točno vertikalno od tog kamena. Međa se nastavlja u smjeru jugozapada na točku B koja u naravi čini posljednji stup željezne ograde. U dijelu gdje je postavljena žičana ograda međa je pravac koji se pruža u smjeru jugozapada i označena je točkom C koju čini početni stup žičane ograde i točkom D koju čini željezno plastična međašna oznaka (koja se nalazi ispod žičane ograde). Od točke D žičana se ograda nastavlja u smjeru jugozapada još 1 metar, ali taj je taj dio izvan područja obuhvaćenog rješenjem, odnosno prijedlogom.

20. U odnosu na prostor između kuća gdje nema ograde 1. predlagateljica i protustranka različito su pokazale liniju do koje uživaju svoje nekretnine pri čemu se razlika između tih dviju linija kretala od 9 do 30 cm.

              21. Također je utvrđeno da se na samom terenu ne mogu utvrditi načini uživanja nekretnine odnosno da nije vidljiva linija do koje su stranke kosile travu obzirom da je to prema njihovim iskazima jedini oblik njihove faktične vlasti na toj spornoj površini.

22. Stoga je u tom dijelu međa uređena po pravičnoj ocjeni suda i to na način da međašna linija prolazi sredinom površine koja se nalazi između isturenih dijelova objekata stranka tako da su postavljene tri nove točke koje su u skici označene kao E, F i G i koje su stabilizirane na terenu željezno plastičnim međašnim oznakama. Unutar te sporne površine nema izgrađenih građevina, drveća niti drugih pripadaka, radi čega svakoj strani ovakvim rješenjem pripada jednaka vrijednost sporne površine.

23. Vještak je nalazu i mišljenju naveo da se u točki B uređena međa lomi približno pod kutom od 270 stupnjeva i na udaljenosti od 46 cm postavljena je točka E koja je udaljena 1,61 m od lijevog i 1,61 m od desnog susjednog stambenog objekta. Od točke E međa se pruža u smjeru jugozapada i na udaljenosti od 9,60 m postavljena je točka F koja je udaljena 0,82 m od lijevog i 0,82 od desnog objekta (tj. na pola udaljenosti između 2 susjedna objekta koji pripadaju predlagateljima i protustranci). Od točke F međa se pruža u smjeru jugozapada i na udaljenosti od 16,6 m postavljena je točka G koja je udaljena 60 cm od lijevog i 60 cm od desnog objekta. U točki G međa se lomi približno pod pravim kutom i nastavlja u smjeru istoka gdje se na udaljenosti od 46 cm spaja se s točkom C koja je u naravi željezni stup početka druge ograde.

              24. Slijedom navedenog, temeljem odredbe članka 103. ZV-a odlučeno je kao pod točkom I. i II. izreke.

25. Radi stranaka se ističe da je odredbom članka 103. stavak 5. ZV-a propisano da se od trenutka kad je sud među označio međašnim znakovima smatra da postoji vlasništvo do te međe, a tko tvrdi suprotno treba to dokazati. Odredbom čl. 103. st. 6. ZV-a je propisano da nakon što je sud u postupku uređenja međe obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa, no susjed koji je sudjelovao u postupku uređenja međe ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe.

              26. 1. predlagateljica je u postupku zatražila naknadu troškova uviđaja u iznosu od 5.500,00 kn.

              27. Paragrafom 283. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934. godine (nastavno Zakona), koji se primjenjuje temeljem odredbe čl. 1. i 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine ("Narodne novine" 73/91.) propisano je da troškove postupka uređenja međe snose stranke po mjeri svojih graničnih linija, a da troškovi zastupanja padaju na zastupanoga.

              28. 1. predlagateljica je u postupku uplatila predujam u iznosu od 5.500,00 kn te je iz istog podmiren trošak dva izlaska sudske komisije u iznosu od 745,60 kn (2 puta po 372,80 kn) te trošak vještačenja u iznosu od 4.100,00 kn (2.500,00 kn i 1.600,00 kn), odnosno ukupno iznos od 4.845,60 kn, a koji trošak je bio neophodan za vođenje ovog postupka. 1. predlagateljici je već vraćena razlika neiskorištenog predujma u iznosu od 627,20 kn dok će joj se još vratiti i iznos od 27,20 kn. Stoga je protustranka dužan nadoknaditi 1. predlagateljici polovicu navedenih troškova u iznosu od  2.422,80 kn.

              29. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ovog rješenja.

 

U Kutini 15. studenog 2022.

                                                                                                                                       S u d a c:

                                                                                                                                  Lovorka Grahek

 

 

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

 

DNA:

1. 1. predlagateljica po pun. uz nalaz vještaka
2. 2. predlagatelj uz nalaz vještaka
3. protustranka po pun. uz nalaz vještaka