1

Poslovni broj: UsI-1458/21-7

 

               

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8    

         

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivanu Levaku, te zapisničarki Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužitelja G. Z.,  Z., OIB: ...., kojega zastupa opunomoćenica P. M., dipl.iur., protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Z., OIB: ..., radi osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, nakon zaključene javne i usmene rasprave dana 4. studenog 2022. godine, u nazočnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, dana 11. studenog 2022. godine, 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/138, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021. godine.

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je podnio tužbu ovom sudu dana 19. svibnja 2021. godine protiv rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/138, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021. godine, kojim se odbija žalba G. Z., izjavljena protiv rješenja G. Z., KLASA: UP/I-943-05/19-13/3, URBROJ: 251-19-01-20-28 od 10. veljače 2020., kao neosnovana. Potonjim rješenjem odbačen je prijedlog G. Z. za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine i to: 63/52281 dijela zkč.br. 8565/3, upisane u k.o. G. Z., novoformirana zkč.br. 8565/21, površine 63 m2, odnosno zahtjev da se ponovi vještačenje vrijednosti nekretnine putem drugog stalnog vještaka građevinske struke za procjenu nekretnina.

2. Tužitelj pobija predmetno rješenje zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Naime, člankom 25. stavkom 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade propisano je da se vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka... izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnina u vrijeme izrade tog elaborata. Način, postupak i metodologija utvrđivanja procjene vrijednosti nekretnina propisani su posebnim zakonom - Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj: 78/15.) i pripadajućim mu pod zakonskim propisima. Intencija donošenja Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina jest ujednačavanje načina, postupka i metodologije procjenjivanja nekretnina, kako bi se izbjegla prekomjerna odstupanja, te smanjila mogućnost primjene diskrecijske ocjene prilikom vještačenja, odnosno utvrđivanja cijene. Dakle, naglasak odredbe članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade jest na izradi zakonitog procjembenog elaborata, koji će predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja pitanja stjecanja prava vlasništva prije pokretanja postupka izvlaštenja (članak 30. stavak 1. alineja 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade). Člankom 10. stavkom 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da se za područje Grada Zagreba osniva procjeniteljsko povjerenstvo. Člankom 12. stavkom 1. istog Zakona propisane su zadaće procjeniteljskog povjerenstva među kojima su, davanje mišljenja o usklađenosti izrađenih procjembenih elaborata s odredbama ovoga Zakona na zahtjev jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za svoje potrebe. Stavkom 2. istog članka propisano je da su stručni prijedlozi i mišljenja povjerenstva obvezujući za upravna tijela županije, G. Z., odnosno velikog grada u provedbi ovog Zakona. Iz navedenog je za zaključiti da G. Z. obvezan primjenom odredaba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina, može pristupiti sporazumnom rješavanju pitanja stjecanja prava vlasništva nekretnina samo i isključivo na temelju zakonito izrađenog procjembenog elaborata iz postupka osiguranja dokaza, čiju je zakonitost utvrdilo Procjeniteljsko povjerenstvo G. Z. Stoga su u cijelosti neosnovani navodi tuženika da je svrha izrade procjembenog elaborata u osiguranju dokaza samo pribavljanje okvirnog troška koji će teretiti korisnika izvlaštenja, odnosno okvirne naknade koju vlasnik može očekivati, te da navedeni elaborat neovisno o ocjeni zakonitosti od strane Povjerenstva, može predstavljati osnovu za pokušaj sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa s vlasnicima nekretnine. Takvo shvaćanje tuženika u izravnoj je koliziji s gore navedenim odredbama Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina. Naime, cijenu utvrđenu procjembenim elaboratom u postupku osiguranja dokaza moguće je ponuditi vlasnicima, samo ako je ista zakonito utvrđena. Neosnovano je pozivanje tuženika na Zakonom o procjeni vrijednosti nekretnina previđenu mogućnost, da čelnik upravnog tijela G. Z. uz posebno obrazloženje ne prihvati mišljenje procjeniteljskog povjerenstva (članak 12. stavak 2. Zakona), te da vlasnicima ponudi cijenu iz procjembenog elaborata koji nije prihvaćen od procjeniteljskog povjerenstva, odnosno koji je nezakonit. Navedena zakonska odredba nikako ne može biti pravilo u postupanju G. Z. pri pokušaju sporazumnog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, jer bi takvo postupanje predstavljalo izravno kršenje zakona. Budući da to nije moguće ishoditi niti u jednom drugom postupku, G. Z. jedino putem postupka osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine može doći do zakonito utvrđene cijene koja će predstavljati osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnine mirnim putem (sporazumno-zaključenje kupoprodajnog ugovora), te ukoliko isto ne uspije pokušaj sporazumnog rješavanja će temeljem članka 30. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, predstavljati nužnu pretpostavku za pokretanje postupka izvlaštenja (prisilni način stjecanja prava vlasništva). Postupci izvlaštenja hitni su postupci od interesa za Republiku Hrvatsku, koji interes je utvrđen posebnim zakonom (Zakon o cestama, Zakon o vodama...) ili odlukom Vlade Republike Hrvatske. Nasuprot navedenom ovakvim postupanjem upravnih tijela koja provode postupke osiguranja dokaza i izvlaštenja, kojim se odbacuju, odnosno odbijaju prijedlozi za provođenjem novih vještačenja radi pribavljanja zakonitih procjembenih elaborata potrebnih za provođenje postupka, G. Z. je stavljen u bezizlaznu situaciju na način da ga se onemogućava u vršenju javne funkcije, odnosno u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa koji prethode izgradnji građevina (cesta, škola, vrtića...) ili izvođenju drugih radova u javnom interesu.

3. Slijedom iznesenog tužitelj predlaže da sud poništi rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/138, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021. godine i rješenje Grada Zagreba, Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove KLASA: UP/I-943-05/19-13/3, URBROJ: 251-19-01-20-28 od 10. veljače 2020. godine, te naloži provođenje novog vještačenja.

4. U svom odgovoru na tužbu tuženik ostaje kod razloga i navoda iznijetih u obrazloženju pobijanog rješenja, te predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev.

5. Tužbeni zahtjev nije osnovan, a prema slobodnom uvjerenju suda, te na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, shodno članku 55. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima.

6. Tijekom postupka izvršen je uvid u cjelokupni spis predmeta, te spis tuženika, a posebice u rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/138, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-02 od 23. veljače 2021. godine (stranica 3-5 spisa), rješenje G. Z., KLASA: UP/I-943-05/19-13/3, URBROJ: 251-19-01-20-28 od 10. veljače 2020. godine, zahtjev za određivanje novog vještačenja po vještaku građevinske struke od 10. prosinca 2019. godine, očitovanje stalnog sudskog vještaka za arhitekturu, graditeljstvo i procjenu nekretnina od 1. listopada 2019. godine, zapisnik s 32. sjednice Procjeniteljskog povjerenstva od 18. srpnja 2019. godine, procjembeni elaborat u svrhu osiguranja dokaza od 3. lipnja 2019. godine, zapisnik s očevida od 24. svibnja 2019. godine, rješenje G. Z., KLASA: UP/I-943-05/19-013/3, URBROJ: 251-14-11-2/008-19-9 od 29. travnja 2019. godine, te prijedlog za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine vještačenjem od 28. veljače 2019. godine.

7. Kod donošenja odluke u ovom predmetu sud je polazio od sadržaja pobijanog rješenja od 23. veljače 2021. godine, kojim se odbija žalba G. Z., izjavljena protiv rješenja G. Z., KLASA: UP/I-943-05/19-13/3, URBROJ: 251-19-01-20-28 od 10. veljače 2020., kao neosnovana. Naime, izrekom navedenog rješenja prvostupanjskog tijela odbačen je prijedlog G. Z. za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine i to: 63/52281 dijela zkč.br. 8565/3, upisane u k.o. G. Z., novoformirana zkč.br. 8565/21, površine 63 m2, odnosno zahtjev da se ponovi vještačenje vrijednosti nekretnine putem drugog stalnog vještaka građevinske struke za procjenu nekretnina. Zahtjev je odbačen uz obrazloženje da nema zakonskih pretpostavki za ponavljanje vještačenja, jer je u ovom predmetu u odnosu na predmetnu nekretninu dostavom procjembenog elaborata ovlaštenog sudskog vještaka izvršeno osiguranje dokaza na prijedlog istog predlagatelja od 28. veljače 2019. godine. Iz spisa predmeta dostavljenog ovom drugostupanjskom tijelu uz žalbu proizlazi da je postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina u k.o. G. Z., pokrenut radi izgradnje autobusnih stajališta kod rotor raskrižja G. P.-P.-Š. v., pokrenut zahtjevom G. Z. zaprimljenim kod prvostupanjskog tijela 28. veljače 2019. godine. U prijedlogu su radi procjene tržišne vrijednosti predložena tri procjenitelja odgovarajuće struke, a s obzirom na karakteristike predmetnih nekretnina i priložena je pravomoćna lokacijska dozvola, KLASA: UP/I-350-05/2013-001/825, URBROJ: 251-13-21- 1/008-16-27 od 25. veljače 2016., neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige, neslužbena kopija prijepisa posjedovnog lista, diobni nacrt, presliku katastarskog plana, prijavni list za zemljišnu knjigu. Budući da su stranke odluku oko izbora vještaka prepustile nadležnom tijelu, prvostupanjsko tijelo je imenovalo stalnu sudsku vještakinju za arhitekturu, graditeljstvo i procjenu nekretnina S. L. M., dipl. ing. arh. iz tvrtke P. d.o.o., da procjeni tržišnu vrijednost nekretnine. Također je imenovalo T. V. dipl. ing., za vještačenje iz područja agronomije, poljoprivrede i procjene poljoprivrednog zemljišta, da procjeni vrijednost poljoprivrednih nasada i I. P. dipl. ing. geo. iz tvrtke I. na okolnost identifikacije predmetne nekretnine. Nakon imenovanja vještaka 24. svibnja 2019. proveden je očevid na licu mjesta na predmetnoj nekretnini, a zaprimljeni procjembeni elaborat S. L. M. dipl. ing. arh. od 3. lipnja 2019., te nalaz i mišljenje T. V. dipl. ing. od lipnja 2019.. dostavljeni su G. Z., izvlaštenicima svojim dopisima od 13. lipnja 2019. i 27. lipnja 2019., radi obavijesti. Iz navedenog proizlazi da je na zahtjev G. Z. proveden postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina u kojem postupku je stalna sudska vještakinja za graditeljstvo i procjenu nekretnina S. L. M., dipl. ing. arh., izvršila procjenu tržišne vrijednosti predmetne nekretnine koja iznosi 59.900,00 kn. U postupku osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine utvrđuju se sve relevantne činjenice koje se odnose na stanje i vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje, a obavlja se na prijedlog korisnika izvlaštenja. U tom se postupku provodi vještačenje, odnosno izrađuje se nalaz i mišljenje vještaka ili procjena procjenitelja kako bi se utvrdilo koliko je novca potrebno osigurati radi isplate tržišne naknade za nekretnine koje se planira izvlastiti, odnosno kolika je tržišna vrijednosti tih nekretnina, primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji, te o metodama procjene nekretnina. Posebni propisi su Zakon o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj: 78/15.), Pravilnik o metodama procjene vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj: 105/15.) i Pravilnik o informacijskom sustavu tržišta nekretnina ("Narodne novine", broj 114/15. i 122/15.). Svrha osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine je utvrđenje visine troška koji će inicijalno teretiti investitora - korisnika izvlaštenja, s jedne strane, i određivanje okvira za visinu naknade koju vlasnik nekretnine može očekivati. Dakle, na temelju dokaza o stanju i vrijednosti nekretnina (vrijednosti nekretnine izražene u novcu u visini tržišne vrijednosti te nekretnine) iz obrazloženog procjembenog elaborata (nalaza i mišljenja) ovlaštenog vještaka ili procjenitelja, Ministarstvo odnosno nadležno tijelo koje provodi postupak izvlaštenja ocjenjuje je li korisnik izvlaštenja položio u banci dovoljan iznos posebnih sredstava potrebnih za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu i o tome pružio dokaz uz prijedlog za izvlaštenje, a dokaz o stanju i vrijednosti nekretnine je polazna točka za određivanje naknade za izvlaštenu nekretninu. Iz spisa predmeta nesporno proizlazi da je glede osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina pred prvostupanjskim tijelom već proveden postupak osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, koji je pokrenut prijedlogom G. Z. od 28. veljače 2019. sukladno odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koji je završen dostavom procjembenog elaborata korisniku izvlaštenja i vlasniku nekretnine dopisom od 13. lipnja 2019., radi obavijesti. Iz sadržaja novog prijedloga G. Z. za osiguranje dokaza od 10. prosinca 2019. i navoda žalbe proizlazi da je G. Z. istaknuo da traži ponovno provođenje osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetnih nekretnina iz razloga što dostavljeni procjembeni elaborat i dopuna elaborata nisu prihvaćeni od strane Procjeniteljskog povjerenstva G. Z., slijedom čega procjembeni elaborat u navedenom postupku osiguranja dokaza nije valjan ni primjenjiv u postupku sporazumnog rješavanja naknade s vlasnicima nekretnine i ne može se pokrenuti postupak izvlaštenja, zbog toga što je G. Z. vezan mišljenjem Procjeniteljskog povjerenstva. Stručni prijedlozi i mišljenja procjeniteljskog povjerenstva županije, odnosno G. Z. nisu obvezujući za nadležno tijelo koje provodi postupak izvlaštenja u kojem postupku se nalaz i mišljenje vještaka ocjenjuje prema pravilima o dokazivanju, odnosno ocjeni dokaza u upravnom postupku. S druge strane, u slučaju neprihvaćanja stručnih prijedloga i mišljenja procjeniteljskog povjerenstva čelnik upravnog tijela G. Z. mora dati posebno obrazloženje. To znači da čelnik upravnog tijela G. Z. koje u ime i za račun G. Z. podnosi prijedlog za izvlaštenje u postupku sporazumnog rješavanja naknade s vlasnicima predmetne nekretnine može dati ponudu u skladu s procjembenim elaboratom vještakinje S. L. M. dipl. ing. arh., ali je u tom slučaju zbog neprihvaćanja stručnog mišljenja procjeniteljskog povjerenstva G. Z. glede neprihvaćanja procjembenog elaborata navedene vještakinje dužan dati posebno obrazloženje i time otkloniti smetnje za pokretanje postupka izvlaštenja na koje ukazuje žalitelj. U postupku osiguranja dokaza ne rješava se o pitanju naknade za izvlaštenje, već osiguranje dokaza prethodi postupku izvlaštenja, a završava dostavom nalaza i mišljenja vještaka ili procjene procjenitelja korisniku izvlaštenja i vlasniku, odnosno korisniku nekretnine radi obavijesti. Dakle, svrha provođenja postupka osiguranja dokaza je stjecanje uvjeta da bi se postupak izvlaštenja uopće mogao pokrenuti, a tek kada prijedlog za izvlaštenje bude podnesen nadležno upravno tijelo odlučuje o prijedlogu i naknadi za izvlaštenje. Stoga, imajući u vidu da je u pogledu predmetne nekretnine prvostupanjsko tijelo usvojilo prijedlog G. Z. od 28. veljače 2019., te je na temelju tog prijedloga proveden očevid na licu mjesta i izrađen procjembeni elaborati po vještacima građevinske i poljoprivredne struke, ovo drugostupanjsko tijelo cijeni neosnovanim prigovore žalitelja da u konkretnom slučaju ima osnove za novo osiguranje dokaza u odnosu na iste nekretnine. Naime, izradom procjembenih elaborata ostvarena je pretpostavka propisana odredbom članka 27. stavkom 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, odnosno G. Z. je nesporno stekao mogućnost da sa suvlasnicima predmetnih nekretnina pokuša sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva i da nakon bezuspješnog sporazumijevanja pred nadležnim upravnim tijelom pokrene postupak izvlaštenja predmetnih nekretnina. U konkretnom slučaju supsidijarno se primjenjuju mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku, i to u svim pitanjima provođenja tog postupka koja nisu uređena Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade kao posebnim zakonom, ujedno se primjenjuju i odredbe Zakona o općem upravnom postupku koje se odnose na pokretanje i vođenje upravnog postupka. Stoga je, prema ocjeni ovog drugostupanjskog tijela, prvostupanjsko tijelo pravilno primijenilo odredbu članka 41. stavka 2. Zakona o općem upravnom postupku, kojom je propisano da kad službena osoba utvrdi da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, rješenjem će odbaciti zahtjev.

8. Sud smatra da je pobijana odluka zasnovana na zakonu, budući da je u konkretnom slučaju postupljeno po prijedlogu ovdje tužitelja od 28. veljače 2019. godine za osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine vještačenjem – 63/52281 dijela zkč.br. 8565/3 k.o. G. Z., ukupne površine 52281 m2, odnosno novoformirana zkč.br. 8565/21 k.o. G. Z., površine 63 m2, i to prema odredbama članka 25. do 27. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine", broj: 74/14, 69/17. i 98/19.), a koje se odnose na osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine. Predmetno osiguranje dokaza zaključeno je dostavom strankama Procjembenog elaborata u svrhu osiguranja dokaza od 3. lipnja 2019. godine i očitovanja od 1. listopada 2019. godine, i to po stalnom sudskom vještaku za arhitekturu, graditeljstvo i procjenu nekretnina. Pri tome je potrebito uputiti na članak 27. stavak 5. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade koji propisuje da će Ministarstvo, odnosno nadležno tijelo dostaviti korisniku izvlaštenja i vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona radi obavijesti. Zbog toga tužitelj kao korisnik izvlaštenja nije vezan s izvedenim dokazom prilikom prethodnog pokušaja s vlasnikom nekretnine da sporazumno riješi pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, te prilikom osiguranja posebnih sredstava položenih u banci, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu, a sve vezano uz propisani sadržaj prijedloga za izvlaštenje iz članka 30. Zakona o izvlaštenju i utvrđivanju naknade. Tome u prilog ide odredba članka 36.c stavka 3. navedenog Zakona, koji daje mogućnost korisniku izvlaštenja ili prijašnjem vlasniku da ospore procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. ovog Zakona tijekom postupka izvlaštenja, pa Ministarstvo, odnosno nadležno tijelo na usmenoj raspravi ima mogućnost pokušati, uz sudjelovanje procjenitelja, pokušati otkloniti prigovore, ako prigovori ne budu uklonjeni, odredit će procjenitelja radi nove procjene stanja i vrijednosti nekretnine (koja je izvlaštena privremenim rješenjem o izvlaštenju). Stoga treba naglasiti da se općenito u pravu osiguranje dokaza sastoji o izvođenju dokaza, za koje se može pretpostaviti da su neophodni za utvrđivanje relevantnih činjenica, ako postoji opravdana bojazan da se ti dokazi kasnije neće moći izvesti ili da će njihovo izvođenje biti otežano. Ako je to još moguće, može se odrediti da se osigurano dokazno sredstvo ponovno neposredno ispita. Nadalje, treba naglasiti da je ovdje tužitelj zatražio podneskom od 10. prosinca 2019. godine određivanje novoga vještačenja po vještaku građevinske struke, koji će izraditi procjenu vrijednosti sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina, budući da je na 48. sjednici Procjeniteljskog povjerenstva održanoj 28. studenog 2019. godine razmatrana dopuna procjembenog elaborata sudske vještakinje S. L. M., dipl. ing. arh. od 1. listopada 2019. godine, za zkč.br. 8565/3 k.o. G. Z., te je jednoglasno odlukom donijelo mišljenje da se očitovanje-dopuna ne može prihvatiti. Dakle, tužitelj je zatražio novo vještačenje po vještaku građevinske struke unutar ustanove osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti nekretnine, iako Procjembeni elaborat u svrhu osiguranja dokaza od 3. lipnja 2019. godine je u trenutku podnošenja zahtjeva dana 10. prosinca 2019. godine još uvijek bio na snazi, budući da procjembeni elaborat iz članka 25. stavka 2. Zakona o izvlaštenju i utvrđivanju naknade vrijedi dvije godine shodno članku 30. podstavku 3. istog Zakona. Stoga u trenutku podnošenja zahtjeva nema uvjeta za traženje novog osiguranja dokaza o stanju i vrijednosti predmetne nekretnine, a sve u cilju podnošenja prijedloga za izvlaštenje u skladu s propisanim sadržajem i ispravama (članak 29. do 32. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade). Osim toga, treba naglasiti da ne stoji tužbeni navod tužitelja da je zakonito izrađeni procjembeni elaborat iz postupka osiguranja dokaza onaj čiji je zakonitost utvrdilo Procjeniteljsko povjerenstvo G. Z., budući da članak 60. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisuje da nadzor provedbom ovog Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, te zakonitost rada upravnih tijela, povjerenstava i procjenitelja s tim u vezi provodi Ministarstvo (ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog uređenja). Prema članku 62. stavku 1. istog Zakona Ministarstvo rješenjem nalaže upravnom tijelu, povjerenstvu i procjenitelju otklanjanje nezakonitosti koja se utvrdi u provedbi nadzora i određuje rok za njezino otklanjanje.

9. Uslijed iznijetog, a na temelju članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odlučeno je kao u izreci presude.

 

U Zagrebu, 11. studenog 2022. godine

Sudac:

Ivan Levak,v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).