Poslovni broj 14 Gž Zk-278/2022-2

 

 

 

 

           

              Poslovni broj 14 Gž Zk-278/2022-2                                         

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugoga stupnja, po sucu Vesni Težak-Škrbina, u zemljišnoknjižnoj stvari predlagateljice A. P., OIB: …, iz S., zastupane po punomoćnici M. J., odvjetnici u S., radi uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižni odjel u Splitu poslovni broj Z-34279/2019 od 1. ožujka 2022., 11. studenog 2022.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

I. Odbija se žalba predlagateljice A. P. te potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu Zemljišnoknjižni odjel u Splitu poslovni broj Z-34279/2019 od 1. ožujka 2022.

 

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu prvostupanjskog suda brisanje žalbe predlagateljice A. P. upisane pod poslovnim brojem Z-13480/22 u zk. ul. br. 5302 k. o. S.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prigovor predlagateljice A. P. kao neosnovan i potvrđeno je rješenje tog suda poslovni broj Z-27541/2019 od 19. rujna 2019. (točka I izreke) te je naložena zabilježba odbijenog prigovora u  zk. ul. br. 5302 k. o. S. (točka II izreke) i provedba upisa tog rješenja (točka III izreke).

 

2. Protiv navedenog rješenja žali se predlagateljica A. P. (dalje: predlagateljica) te ističe žalbene razloge bitne povrede odredaba parničnog odnosno zemljišnoknjižnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Žaliteljica predlaže pobijano rješenje preinačiti u smislu žalbenih navoda.

 

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Donoseći pobijano rješenje, prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22 – dalje: ZPP), na koje povrede sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, sukladno s odredbom čl. 365. st. 2. ZPP, u vezi s čl. 381. ZPP i čl. 99. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama (''Narodne novine'', broj 63/19). Suprotno žalbenim navodima nije niti pogrešno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo te je sud pravilno i potpuno utvrdio sve činjenice koje su bitne za donošenje pravilne odluke.

 

5. Predmet ovog zemljišnoknjižnog postupka je prijedlog predlagateljice za uknjižbu prava vlasništva kč. br. 9309/3 zk. ul. 5302 k. o. S. za 4/30 suvlasničkog dijela na ime predlagateljice uz prethodno brisanje tog prava s imena upisanog M. B. pok. J.. Predlagateljica svoj prijedlog temelji na Ugovoru o doživotnom uzdržavanju zaključenom 18. kolovoza 2006. između predlagateljice kao davateljice uzdržavanja i sada pokojnog M. B. (umro ...) te njegove supruge M. B., kao primatelja uzdržavanja.

 

6. Iz stanja spisa proizlazi da je ovlašteni zemljišnoknjižni referent prvostupanjskog suda donio rješenje poslovni broj Z-27541/2019 od 19. rujna 2019. kojim je odbijen prijedlog predlagateljice.

 

7. Navedeno rješenje ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta je po prigovoru ovdje žaliteljice potvrđeno pobijanim rješenjem.

 

8. Sud prvog stupnja utvrđuje slijedeće činjenice:

- da je u zk. ul. 5302 k. o. S. upisana predmetna kč. br. 9309/3 površine 640 m2 kao suvlasništvo, između ostalih M. B. pokojnog J. za 3/40 dijela i njegove supruge M. B. za 3/40 dijela (primatelja uzdržavanja po predmetnom ugovoru o doživotnom uzdržavanju),

- da su u navedenom ugovoru o doživotnom uzdržavanju (čl. 1.) ugovorne strane utvrdile da su primatelji uzdržavanja u navedenim suvlasničkim omjerima suvlasnici predmetne nekretnine što u naravi da predstavlja stan na prvom katu zgrade u S.,  zajedno sa dva parkirna mjesta u dvorištu, garaža sa WC-om površine 25 m2, što sve da predstavlja posebni dio navedene nekretnine povezan sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom, te pravo korištenja terase i roštilja,

- da su se ugovorne strane navedenog ugovora usuglasile da primatelji uzdržavanja „u zamjenu“ za uzdržavanje daju u vlasništvo davateljici uzdržavanja ovdje predlagateljici stan opisan pod člankom 1. navedenog ugovora, s time da prijenos prava vlasništva davateljica uzdržavanja može ishoditi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.

 

9. Odbijanje prigovora predlagateljice i potvrđivanje navedenog rješenja ovlaštenog zemljišnoknjižnog referenta kojim je odbijen prijedlog predlagateljice, sud prvog stupnja obrazlaže utvrđenjem da iz sadržaja predmetnog ugovora o doživotnom uzdržavanju jasno proizlazi volja ugovornih strana odnosno primatelja uzdržavanja da se davateljica uzdržavanja, ovdje predlagateljica, upiše kao vlasnica predmetne nekretnine tek po smrti oboje primatelja uzdržavanja. Kako je u trenutku podnošenja prijedloga umro jedan primatelj uzdržavanja, dok je bila živa primateljica uzdržavanja M. B., to da se nisu stekle pretpostavke za udovoljenju zahtjeva predlagateljice.

 

10. Navedena činjenično pravna utvrđenja prvostupanjskog suda su prihvatljiva.

 

11. Prema ocjeni ovog suda, pravilno je sud prvog stupnja u pobijanom rješenju ocijenio sve pravno relevantne činjenice te je pravilno primijenio mjerodavno materijalno pravo odlučujući o osnovanosti prigovora predlagateljice.

 

12. U ovom konkretnom slučaju pravni osnov upisa je predmetni ugovor o doživotnom uzdržavanju prema kojem predlagateljica kao davateljica uzdržavanja ostvaruje pravo na prijenos prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u slučaju ispunjenja uvjeta definiranog u tom ugovoru. Taj uvjet je smrt oboje primatelja uzdržavanja. Ugovorna obveza predlagateljice kao davateljice uzdržavanja je u ovom konkretnom slučaju, što proizlazi iz jasnog i nedvosmislenog sadržaja predmetnog Ugovora, u odnosu na oba primatelja uzdržavanja, koji su bračni drugovi i koji su u predmetnom stanu živjeli, neraskidiva i jedinstvena, pa pravo predlagateljice na uknjižbu prava vlasništva temeljem tog ugovora može samo ostvariti nakon smrti oboje primatelja uzdržavanja. Ovaj uvjet se međutim u trenutku podnošenja prijedloga nije ostvario.

 

13. Žalbenim navodima žaliteljica ponavlja navode iz prigovora odnosno polemizira sa razlozima pobijanog rješenja koji se odnose na pravilnu primjenu mjerodavnog materijalnog prava, odnosno utvrđeno činjenično stanje. Ti navodi, međutim, nemaju osnova niti u stanju spisa, a niti u mjerodavnim pravnim normama koje je sud prvog stupnja pravilno primijenio.

 

14. Budući da nisu ostvareni žalbeni razlozi, kao niti razlozi na koje sud drugoga stupnja pazi po službenoj dužnosti, na temelju odredbe čl. 149. st. 3. ZZK, valjalo je odbiti žalbu i potvrditi rješenje zemljišnoknjižnog suca te ujedno naložiti brisanje zabilježbe žalbe.

 

 

U Velikoj Gorici 11. studenog 2022.

 

 

                                                                                                                      Sudac

 

                                                                                                                Vesna Težak-Škrbina, v.r.