REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 81 Pž-3324/2021-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Maria Vukelića, predsjednika vijeća, Kamelije Parać, suca izvjestitelja, i Marine
Veljak, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, protiv tuženika
REPUBLIKA HRVATSKA, OIB 52634238587, kojeg zastupa Županijsko državno
odvjetništvo u Zagrebu, Građansko upravni odjel, radi naknade štete u iznosu od

112.269,70 kn / 14,900,75 EUR, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude
Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2276/2017-34 od 24. svibnja 2021., u
sjednici vijeća održanoj 10. studenog 2022.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužiteljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2276/2017-34 od 24. svibnja 2021.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od

112.269,70 kn s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama (točka I. izreke),
naloženo je tužitelju da naknadi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od

12.500,00 kn (točka III. izreke).

2. Protiv te presude tužitelj je podnio žalbu iz svih žalbenih razloga. U bitnom
je naveo da je pravo tužitelja na naknadu štete od osobe koja je uzrokovala
invalidnost ili smrt osigurane osobe regulirano odredbom čl. 162. st. 3. Zakona o
mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13, 151/14, 33/15 i 93/15; dalje:
ZMO). U konkretnom slučaju se radi o djelatnosti s povećanom opasnosti, te je u tom
slučaju na tuženiku teret dokaza da je primijenio sve mjere zaštite na radu. Iz
dokumentacije koju je tuženik dostavio u spis ne proizlazi da je to doista i učinjeno.
Vožnja helikopterom je opasna djelatnost, a helikopter opasna stvar, pa na temelju
odredbe čl. 1064. ZOO-a za štetu od opasne stvari odgovara njen vlasnik, a za štetu
od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi. Kako je nesporno da je
radnik stradao obavljajući poslove svog radnog mjesta što predstavlja opasnu
djelatnost, to za štetu od takve djelatnosti odgovara sam poslodavac. Predložio je
uvažiti žalbu, preinačiti pobijanu odluku i tužbeni zahtjev prihvatiti u cijelosti.

3. Tužiteljeva žalba nije osnovana.

______________________________

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

Poslovni broj: 81 Pž-3324/2021-2 2

4. Pobijana odluka ispitana je u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno
čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11-
pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 80/22; dalje: ZPP) i pazeći po službenoj dužnosti na
bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 11., 13. i

14. ZPP-a kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

5. U postupku koji je prethodio donošenju pobijane presude kao i u pobijanoj
presudi, nema bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po
službenoj dužnosti. Pobijana presuda ima valjano obrazloženje u kojem je sud izložio
koje je činjenice i na temelju kojih dokaza utvrdio.

6. Iz spisa proizlazi da je tužiteljev osiguranik Juraj Ruškač, djelatnik
Ministarstva obrane Republike Hrvatske, smrtno stradao u padu helikoptera koji se
dogodio tijekom radnog vremena u Vukovaru 9. srpnja 2007. Tužitelj je udovici i
djetetu poginulog osiguranika priznao pravo na obiteljsku mirovinu rješenjem od 5.
listopada 2007., pa stoga u ovome postupku tužitelj potražuje naknadu štete na ime
isplaćenih mirovina koje je tužitelj isplaćivao svom osiguraniku u razdoblju od 1.
studenog 2013. do 30. rujna 2016. (iznos od 112.269,70 kn), Prvostupanjski sud je
ocijenio neosnovanim tužbeni zahtjev navodeći u bitnom da se prema odredbi čl. 5.
st. 3. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj: 59/96, 94/96, 114/03, 100/04,
86/08 i 116/08; dalje: ZZR) odredbe tog Zakona ne odnose na pripadnike oružanih
snaga i redarstvene službe uključene u održavanje javnog reda i sigurnosti. Zaključci
i utvrđenja prvostupanjskog suda su pravilni i u cijelosti u skladu s dokumentacijom u
spisu.

7. Iz okolnosti konkretnog slučaja, koje nisu sporne, proizlazi da su troškovi
razmjernog i punog dijela obiteljske mirovine, koje tužitelj regresno potražuje u ovoj
parnici, posljedica događaja koji se može smatrati upravo tipičnom opasnošću koja je
svojstvena poslu oružanih snaga, te je slijedom toga pravilno primijenjena odredba
čl. 5. st. 3. ZZR-a, koja propisuje da se odredbe tog Zakona ne odnose na pripadnike
oružanih snaga i redarstvene službe. Svrha je i smisao takvih propisanih iznimki u
tome da se izbjegnu potencijalni vrlo visoki iznosi odštete u situacijama u kojima su
ozljede puno češće zbog prirode i veće rizičnosti obavljanja takvih poslova. Drugačija
bi situacija bila da je do pogoršanja zdravlja i opće nesposobnosti za rad ili smrti
tužiteljeva osiguranika došlo uslijed propusta poslodavca u zaštiti na radu koji nisu
direktno povezani sa specifičnostima tih opasnih djelatnosti (primjerice, da je
pripadniku oružanih snaga došlo do pogoršanja vida zbog obavljanja uredskog posla
u loše osvijetljenoj prostoriji), međutim, ovdje to nije slučaj, jer je riječ o smrtnoj
posljedici koja je nastupila u obavljanju poslova karakterističnim za oružane snage.

8. Ovaj sud se stoga slaže s ocjenom prvostupanjskog suda prema kojoj, u
konkretnom slučaju na tuženika zbog specifične djelatnosti nije bilo mjesta primjeni
uobičajenih pravila o zaštiti na radu, koja je za posljedicu imala troškove isplata
obiteljske mirovine članovima obitelji poginulog Juraja Ruškača, djelatnika
Ministarstva obrane Republike Hrvatske.

Poslovni broj: 81 Pž-3324/2021-2 3

9. Stoga je, suprotno tužiteljevim žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud
pravilno primijenio materijalno pravo i pravilno obrazložio svoju odluku kada je odbio
tužbeni zahtjev kao neosnovan.

10. Pravilna je i odluka o troškovima parničnog postupka donesena primjenom
odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a koju tužitelj posebno ni ne osporava.

11. Slijedom svega navedenog tužiteljeva žalba je odbijena kao neosnovana i pobijana presuda potvrđena (čl. 368. st. 1. ZPP-a).

Zagreb, 10. studenog 2022.

Predsjednik vijeća
Mario Vukelić, v.r.