- 1 -

                                                                Broj: Ppž-10414/2022

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. D.G., kojeg brani E.K., odvjetnica u Z., zbog prekršaja iz čl. 22. St. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („narodne novine“, broj: 70/17 i 126/19), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI. Policijske postaje Zagreb, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, broj: 70 pp-1924/2021-30 od 9. rujna 2022., u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.,

r i j e š i o   j e

           Prihvaća se žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave zagrebačke, VI. Policijske postaje Zagreb, ukida pobijana presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom okr. D.G. je oslobođen od optužbe zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ) te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

2. Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, predlažući ukinuti pobijanu presudu i vratiti predmet na ponovno suđenje.

3. Žalba je osnovana.

4. Visoki prekršajni sud republike hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te nisu utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, dok je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku činjenično stanje nepotpuno i pogrešno utvrđeno, na što žalbom opravdano ukazuje žalitelj.  

5. Prvostupanjski je sud donio presudu kojom se okr. D.G., u nedostatku dokaza oslobađa od optužbe za djelo koje mu je stavljeno na teret, budući da je okrivljenik poricao prekršaj, a svjedokinja Đ.P.G., okrivljenikova supruga je prihvatila blagodat ne svjedočenja pred sudom te je iskazala da se ne sjeća što je navela u zapisniku o ispitivanju svjedoka sastavljenom u nadležnoj policijskoj postaji, a tužitelj nije predlagao provođenje drugih dokaza.

6. Međutim, u pravu je tužitelj kada u žalbi ističe da je prvostupanjski sud pogrešno, odnosno, nepotpuno utvrdio odlučne činjenice, zanemarivši iskaz žrtve nasilja koji je dala na zapisnik o ispitivanju svjedoka u policijskoj postaji dan nakon predmetnog događaja, u kojem je ista pravilno upozorena, između ostalog da će se, ukoliko odluči koristiti blagodat ne svjedočenja, taj njen iskaz moći koristiti kao zakonit dokaz u postupku. Naime, prvostupanjski je sud u postupku pročitao iskaz žrtve nasilja Đ.P.G. koji je dala na zapisnik o ispitivanju svjedoka sastavljen u nadležnoj policijskoj postaji (na koji okrivljenik nije imao primjedbe – str. 76 spisa), nakon čega je ista, iako je koristila blagodat ne svjedočenja, upitana od strane suda, odgovorila da se ne sjeća svog iskaza danog na taj zapisnik i da nitko osim nje i supruga nije bio nazočan događaju te je donio zaključak da „s obzirom na sadržaj zapisnika kao i navoda oštećenice“, nije mogao sa sigurnošću utvrditi da je okrivljenik počinio nasilje u obitelji.

6.1. Budući da je zapisnik o ispitivanju svjedokinje Đ.P.G. u policijskoj postaji zakonit dokaz koji je prvostupanjski sud izveo čitanjem na glavnoj raspravi, a u kojem je žrtva nasilja (koja je kasnije koristila blagodat ne svjedočenja) jasno teretila okrivljenika za psihičko i tjelesno nasilje, bio je dužan dati ocjenu tog dokaza te razloge prihvaćanja ili ne prihvaćanja tog dokaza kao vjerodostojnog sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, što nije učinio. Pritom se odgovor upitane žrtve u odnosu na sadržaj predmetnog policijskog zapisnika, ne može smatrati ocjenom dokaza u smislu navedene odredbe. Iako je prvostupanjski sud u 13. Odlomku naveo da je analizirao svaki izvedeni dokaz posebno i u međusobnoj vezi, iz opisanog zaključka razvidno je da nije ocjenjivao istinitost i vjerodostojnost sadržaja navedenog zapisnika o ispitivanju svjedoka koji je suprotan obrani okrivljenika u kojoj on poriče prekršaj.

6.2. Isto tako, u postupku je izveden i dokaz čitanjem socijalne anamneze čiju izradu je prvostupanjski sud zatražio očito kao smjernicu za utvrđivanje određenih okolnosti ili činjenica, a u odnosu na koji je punomoćnica oštećenice izjavila da je obiteljska zajednica obnovljena i da stranke stanuju zajedno u obiteljskoj zajednici kao i njihova maloljetna djeca, a koji dokaz također nije podvrgnut ocjeni u smislu naprijed navedene odredbe PZ-a pa je izostala potpunost utvrđenja relevantnih činjenica.

6.3. Osim toga, iz izvješća o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilju u obitelji vidljivo je da je Đ.P.G. na dan počinjenja prekršaja koji se okrivljeniku optužnim prijedlogom stavlja na teret, osobno pristupila u VI. Policijsku postaju Zagreb i navela da ju je verbalno napao suprug, što u postupku predstavlja izvor saznanja o tome je li policijski službenik koji je sastavio navedeno izvješće, imao osobna zapažanja stanja prijaviteljice, na koju  okolnost se trebao ispitati policijski službenik, a s obzirom da druge dokaze sud nije provodio.

6.4.  Posljedica ovakvih postupovnih nepravilnosti je propuštanje okolnosnog utvrđivanja činjeničnog stanja koje je za sada pogrešno dovelo do odluke o oslobađanju okrivljenika od optužbe za prekršaj koji mu se stavlja na teret.

7. Nadalje, upotrebno je ukazati na pravni položaj žrtve nasilja u obitelji u predmetnom postupku, budući da ona osoba koja je optužnim prijedlogom označena kao osoba prema kojoj je počinjen neki od prekršaja nasilja u obitelji iz čl. 22. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ima izravni pravni položaj žrtve nasilja u obitelji sukladno čl. 8. st. 7. Istog zakona koji propisuje da je žrtva nasilja u obitelji ona osoba koja zbog počinjenja nasilja u obitelji trpi fizičke ili psihičke posljedice, imovinsku štetu ili bitnu povredu temeljnih prava i sloboda. Budući da svaka žrtva nasilja u obitelji ima prava propisana sukladno čl. 6. St. 1. Istog zakona te prava propisana zakonom o kaznenom postupku  („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka i rješenje USRH, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14. I 70/17., 126/2019., 126/2019. I 80/2022; dalje ZKP/11), osim onih prava koja po naravi stvari može imati samo žrtva kaznenog djela, to je sud (i ostala nadležna tijela), svaku žrtvu nasilja u obitelji dužan obavijestiti na njoj razumljiv način da ima pravo sudjelovati u postupku kao oštećenik. Ta obavijest i izjava žrtve nasilja želi li sudjelovati u postupku u svojstvu oštećenika, unijet će se u zapisnik  (čl. 43. st. 4. t. 2.i st. 6. ZKP/11). Oštećenik u postupku ima prava koja su propisana odredbama čl. 51. ZKP/11. Slijedom navedenog, pogrešno je prvostupanjski sud na zapisniku o glavnoj raspravi od 9. rujna 2022. Pitao prihvaća li svjedokinja Đ.P.G. status žrtve u ovom prekršajnom postupku, na što je ista odgovorila da ne prihvaća, s obzirom da joj pravni položaj žrtve pripada na temelju navedenih zakonskih odredbi, dok je pravni položaj oštećenika pripada ukoliko ga prihvati sukladno navedenim odredbama.  

8. Iz navedenih razloga, trebalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti presudu i predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, koji će, cijeneći razloge ovog drugostupanjskog rješenja provesti novi postupak u kojem će ponovno ispitati okrivljenika i svjedokinju Đ.P.G. s pravilnim obavijestima sukladno naprijed navedenim odredbama, otkloniti možebitne kontradiktornosti u iskazima, a u slučaju korištenja blagodati ne svjedočenja, ocijeniti  iskaz navedene svjedokinje dan na zapisniku o ispitivanju svjedoka u policijskoj postaji, zatim policijskog službenika koji je sastavio izvješće o dojavi o nasilju u obitelji o vlastitim zapažanjima glede stanja prijaviteljice te provesti i druge dokaze čije provođenje se ukaže potrebnim, nakon čega će pravilnom ocjenom svih u postupku izvedenih dokaza i svih pravno relevantnih činjenica, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.

9. Iz navedenih razloga, na temelju čl. 206. st. 1. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 9. studenog 2022.

Zapisničarka:                                                                                           Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v.r.                                                                                        Goranka Ratković, v.r.

              Presuda se dostavlja općinskom sudu u novom zagrebu, u 6 otpravaka: za spis, okrivljenika, braniteljicu, žrtvu, punomoćnicu i tužitelja.