Baza je ažurirana 14.04.2026. zaključno sa NN 20/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3473/2022-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3473/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Đura Sesse člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i Dragana Katića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja P. b. d.d. K., OIB, zastupane po Zajedničkom odvjetničkom uredu L. J. P. i I. M., protiv tuženika Z. L. iz Z., OIB , zastupan po punomoćniku G. B., odvjetniku u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-103/2022-2 od 22. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu poslovni broj Povrv-271/2019-27 od 5. siječnja 2022., na sjednici održanoj 9. studenog 2022.

 

r i j e š i o   j e:

 

Prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

 

Obrazloženje

 

1. Tuženik Z. L. (dalje: tuženik) predložio je da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj Gž-103/2022-2 od 22. travnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu poslovni broj Povrv-271/2019-27 od 5. siječnja 2022. postavljajući slijedeća pitanja:

 

„1. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP jer presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?

2. Postoji li proturječnost presude, odnosno je li počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a , ako sud navodi da bi bila nesporna odlučna činjenica o kojoj ovisi odluka o sporu, iako je iz stanja spisa razvidno da je ista izričito osporena od strane jedne od stranaka, a navedeno prethodno utvrđuje i sam sud u istoj presudi?

3. Je li u postupku pred drugostupanjskim sudom počinjena bitna povreda odredbi ZPP iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP ako je drugostupanjski sud u svojoj odluci, u odnosu na žalbene razloge kojima je ukazano na istu povredu pred prvostupanjskim sudom, lakonski i uopćeno konstatirao da je takav prigovor neosnovan, iako iz stanja spisa proizlazi da postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika?

4. Može li vjerovnik bjanco mjenicu popuniti po vlastitom nahođenju ili je u popunjavanju mjenice ograničen mjeničnim očitovanjem dužnika?

5. Ako je bjanko mjenica (u kojoj nedostaju bitni sastojci koje je vjerovnik ovlašten naknadno popuniti) izdana radi osiguranja potraživanja koje proizlazi iz točno određenog ugovora te je u tom smislu dano i mjenično očitovanje, smije li vjerovnik istu tu mjenicu koristiti radi naplate tražbine koja je nastala temeljem izmjena tog ugovora, a sa kojim izmjenama izdavatelj bjanko mjenice nije bio upoznat?

6. Može li se u parničnom postupku povodom prigovora protiv platnog naloga odlučivati i o nadležnosti javnog bilježnika za postupanje povodom prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave - mjenice?

7. Je li za ocjenu nadležnosti javnog bilježnika sukladno članku 279. stavku 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14.) povodom prijedloga za ovrhu temeljem vjerodostojne isprave – mjenice, odlučna adresa ovršenika koja je naznačena u samoj mjenici ili je odlučno stvarno prebivalište ovršenika? Može li se o tim pitanjima raspravljati u parničnom postupku povodom prigovora protiv platnog naloga?

8. Je li u smislu članka 279. stavka 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14.) dopušten prijedlog za ovrhu podnesen javnom bilježniku koji nema sjedište u istoj jedinici regionalne samouprave kao ovršenik, te koji je podnesen temeljem vjerodostojnih isprava- mjenica, koje su izdale različite osobe i gdje se prijedlogom za ovrhu traži da ovršenici, iako nisu izdali jednu mjenicu (u svojstvu dužnika i avalista) nego dvije mjenice, solidarno podmire dug?

9. Je li sud u parničnom postupku povodom prigovora protiv platnog naloga dužan po službenoj dužnosti paziti na nadležnost u smislu odredbe članka 16. ZPP-a u vezi s člankom 279. stavkom 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12., 25/13., 93/14.)?“

 

2. Odgovor na prijedlog nije podnesen.

 

3. Postupajući sukladno odredbama čl. 385., 385.a i 387. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP), ovaj revizijski sud je ocijenio da postavljena pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

4. Prva tri postupopravna pitanja polaze od proizvoljnih tvrdnji tuženika koja ne odgovaraju konkretnom slučaju, a odluke na koje se poziva ne koincidiraju sa konkretnim slučajem.

 

5. U odnosu na četvrto i peto pitanje tuženik u istima polazi od utvrđenja koja ne odgovaraju utvrđenjima suda prvog stupnja (iznijeto u toč. 28. obrazloženja prvostupanjske presude) u kojem je iznijeto pravno shvaćanje da i u okolnostima kada bi dospijeće mjenice bilo navedeno u skladu sa mjeničnim očitovanjem i dospijećem iz pravnog posla u odnosu na koji je mjenica izdana, a kako je tuženik mjenicu potpisao kao avalist da nije nastupila zastara s obzirom da je ovršni prijedlog javnom bilježniku podnesen unutar zastarnog roka od tri godine od datuma dospijeća prema Ugovoru o kratkoročnom okviru od 30. ožujka 2012. za koji je mjenica izdana, a koje pravno shvaćanje je u skladu i sa pravnim shvaćanjem Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 17. kolovoza 2009., a odluka na koju se poziva ne koncidira sa konkretnim slučajem.

 

6. Niti preostala pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava jer odgovor na ista daje sam zakon (čl. 279. Ovršnog zakona "Narodne novine" br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17)

 

7. Slijedom toga, kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju revizijskog suda iz čl. 385.a st. 1. ZPP i dopuštenje revizije, to je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. i čl. 400. st. 3. ZPP, riješeno kao u izreci.

 

Zagreb, 9. studenoga 2022.

 

                            Predsjednica vijeća:

              Mirjana Magud, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu