1                            Broj: Jž-716/2020

 

                                                                                           Broj: Jž-716/2020

                                            R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Anđe Ćorluka kao predsjednice vijeća, te Mirjane Margetić i Ivanke Mašić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Koraljke Polak Medaković kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog A. M., zbog prekršaja iz članka 13. i dr. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne novine broj 5/90., 30/90., 47/90. i 29/94.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave vukovarsko - srijemske, Policijske postaje Vukovar, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Osijeku broj Pp J-1505/2019 od 30. siječnja 2020., u sjednici vijeća održanoj 9. studenog 2022.,

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave vukovarsko - srijemske, Policijske postaje Vukovar, ukida se pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na suđenje i odluku.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Osijeku broj Pp J-1505/2019 od 30. siječnja 2020., okrivljeni A. M. je na temelju odredbe članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, oslobođen je od optužbe da bi počinio prekršaj iz članka 13. i 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

 

2. Protiv te presude, pravodobnu žalbu podnio je tužitelj Policijska uprava vukovarsko - srijemska, Policijska postaja Vukovar, zbog povrede materijalnog prava, te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

3. Žalba je osnovana.             

 

4. Ovaj sud, ispitujući pobijanu presudu u povodu podnesene žalbe i po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 202. stavak 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), utvrdio je kako žalitelj osnovano ističe da u provedenom prvostupanjskom suđenju odlučne činjenice nisu potpuno i točno utvrđene.

 

5. Prvostupanjski sud je okrivljenog A. M. oslobodio po zakonskom osnovu iz članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona koji propisuje sa ako sud, ispitujući optužni prijedlog nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj, odmah će donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa optužbe. Ovdje prvenstveno valja navesti da je bila pogrešna procesna rješidba prvostupanjskog suda kada je tužitelja pozvao na dopunu optužnog prijedloga, budući se izostanak zakonskih obilježja prekršaja ne otklanja primjenom odredbe članka 161. stavak 4. Prekršajnog zakona, već se odmah, upravo kako to kaže sama odredba članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona, donosi odluka o oslobađanju okrivljenika od terećeno prekršaja.

 

6. Međutim, odluka prvostupanjskom suda iz članka 161. stavak 6. Prekršajnog zakona nije valjana i neprihvatljivi su izneseni razlozi njezina donošenja. Činjenični opis optužnog prijedloga tužitelja  Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave vukovarsko - srijemske, Policijske postaje Vukovar, broj 511-15-07/2-OP-99-156/19 od 17. lipnja 2019., podoban je za postupanje, a po provedenom dokaznom postupku prvostupanjski sud je u obvezi valjano pravno označiti djelo prekršaja za koje se okrivljenik tereti nevezan pravnom oznakom tužitelja.

 

7. Da bi se radilo o prekršaju, djelo prekršaja mora biti točno određeno na način da se jasno konkretiziraju radnje odnosno propusti okrivljenika, a potom se odlučne činjenice sadržane u činjeničnom opisu podvode pod biće odgovarajućeg prekršaja, što znači da sve odlučne činjenice moraju biti jasno i izrijekom navedene u činjeničnom opisu prekršaja. Stoga, zakonski opis prekršaja nije nužan sastojak činjeničnog opisa, već, kao što je prethodno i navedeno, radnje počinitelja se moraju moći podvesti pod zakonski opis prekršaja.

 

8. Iz navedenih razloga nije valjano obrazloženje prvostupanjskog suda da su u činjeničnom opisu optužbe izostala zakonska obilježja djela prekršaja iz članka 17. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira koji propisuje kažnjavanje počinitelja koji omalovažava ili vrijeđa državne organe odnosno službene osobe prilikom vršenja ili u vezi s vršenjem službe ili njihova zakonita naređenja. Nije bilo nužno izrijekom navesti da je okrivljenik omalovažavao i vrijeđao, kada je sasvim razdvidno da je vičući i galameći na poimenično određene osobe riječima „Ustaška gamad! Fašistička govna! Nabijem vas sve na kurac!“ negirao vrijednosti koje te službene osobe imaju. Jednako upravo navedenom, nije bilo nužno izrijekom navesti da su službene osobe vršile službu, kada je sasvim razvidno da je u inkriminirano vrijeme raspravna sutkinja provodila glavnu raspravu, a policijski službenik vršio policijske zadaće.

 

9. U odnosu na obrazloženje članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, uz uvažavanje svega navedenog u pogledu procesnih mogućnosti raspravnog suca u svrhu održavanja reda u sudnici, niti najširim tumačenjem stegovna mjera iz članka 166. Prekršajnog zakona ne može se izjednačiti sa značajem sankcije iz članka 5. Prekršajnog zakona. Stegovnom mjerom se nastoji hitno suzbiti nedopušteno ponašanje i onemogućiti počinitelja da nastavi s takvim činjenjem, ali se takvom mjerom ne odlučuje o meritumu prekršaja.

 

10. Imajući u vidu navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu tužitelja, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na suđenje i odluku. Prvostupanjski sud će u  cilju pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, provesti sve potrebne dokaze, te pravilnom i kritičnom analizom istih, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

 

11. Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavak 1. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog rješenja.

 

 

Zagreb, 9. studenog 2022.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                  Predsjednica vijeća:

 

Koraljka Polak Medaković, v.r.                                                                      Anđa Ćorluka, v.r.

 

Rješenje se dostavlja Općinskom sudu u Osijeku, u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika i tužitelja.