1               Poslovni broj: 1 Us I-640/2021-29

 

 

 

 

 

 

 

                             Poslovni  broj: 1 Us I-640/2021-29

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Vesni Perić, uz sudjelovanje zapisničarke Marlene Štimac, u upravnom sporu tužitelja F. K. iz R., ..., kojeg zastupaju opunomoćenici odvjetnici u Povezanom odvjetničkom uredu I. P. i T. P., u R., ..., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje Republike Hrvatske, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, kojeg zastupa opunomoćenik Luka Drezgić, radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti, 9. studenoga 2022.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.              Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj traži poništenje rješenja tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, KLASA: UP/II-502-03/21-01/167, URBROJ: 338-01-06-05-21-03 od 15. travnja 2021. i prvostupanjskog rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-502-03/21-01/83, URBROJ: 338-08-02-01-21-3 od 12. veljače 2021.

 

              II.              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova ovoga spora.

             

 

Obrazloženje

 

1st  Prvostupanjskim rješenjem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Rijeka, KLASA: UP/I-502-03/21-01/83, URBROJ: 338-08-02-01-21-3 od 12. veljače 2021., osiguranici pok. A. K., tada zaposlenoj u Osnovnoj školi T. (dalje: OŠ T.), ozljeda sa smrtnom posljedicom pretrpljena dana 16. prosinca 2020., pod dijagnozom šifre  prema MKB-10 klasifikaciji I46.9 Srčani arest, nije priznata kao ozljeda na radu.

 

2nd  Protiv navedenog rješenja tužitelj, kao sin i nasljednik iza pok. A. K., je izjavio žalbu koja je osporavanim rješenjem tuženika KLASA: UP/II-502-03/21-01/167, URBROJ: 338-01-06-05-21-03 od 15. travnja 2021. odbijena kao neosnovana.

 

3rd  Tužitelj je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnio tužbu ovom Sudu, a u tužbi, u bitnome, obrazlaže zdravstveno stanje njegove njegove majke pok. A. K. te navodi da ista nikada nije bolovala od kroničnih bolesti, osobito ne iz domene kardiovaskularnoga sustava, da se ista nikada nije žalila na nikakve kardiovaskularne tegobe, da nikada nije uzimala trajnu terapiju, osobito ne za liječenje kardiovaskularnih bolesti, te da kod nje nikada nije evidentirana kronična bolest cirkulacijskog sustava. Tužitelj nadalje u tužbi ističe svoje viđenje stvari, odnosno iznosi razloge radi kojih smatra da se u konkretnom slučaju radi o ozljedi na radu. S tim u vezi pojašnjava da je njegova majka radila u OŠ T. te da je iz odluke o rasporedu rada razvidno da je radila na radnom mjestu učiteljice matematike i informatike te da je u vrijeme nastanka ozljede sa smrtnom posljedicom bila raspoređena na rad od kuće zbog općepoznate situacije s koronavirusom, odnosno na rad u izdvojenom mjestu rada, da je radila prekovremeno dva sata tjedno u periodu od 7. rujna 2020. do 23. prosinca 2020., a što je razvidno iz naloga za prekovremeni rad OŠ T., da je preminula na radnom mjestu dana 16. prosinca 2020., odnosno na izdvojenom mjestu rada, a što da je sve razvidno i iz izjave OŠ T., da je njegova majka preminula uslijed aresta srca, a da je dana 16. prosinca 2020. prije smrti radila na računalu u svojem domu i konzultirala se s drugom radnicom OŠ T. P. P. Z. te da se je neposredno prije smrti naglo iznervirala zbog mnogobrojnih radinih obaveza i to za vrijeme video razgovora putem aplikacije „MS Teams“ dok je razgovarala s P. P. Z. uslijed kojeg razgovora joj je pozlilo, zavrtilo joj se u glavi i pala na pod. Nadalje ukazuje da je osiguranica pok. A. K. tijekom 2020. napisala ukupno sedam knjiga, od kojih šest kao samostalni autor i jednu kao koautor, da je tijekom 2020. sukladno nalozima poslodavca i preporukama ministarstva imala mnogobrojne video uratke, da je osiguranica gotovo cijelu godinu radila u znatno otežanim uvjetima rada, odnosno uvjetima koji se gotovo uopće ne mogu nazvati „radni uvjeti“ budući da je gotovo cijelo vrijeme u posljednjih godinu dana obavljala rad od kuće, zatim ukazuje da je ona samohrana majka dvoje albino djece i to tužitelja koji ima 100 % invaliditet zbog IV. stupnja slabovidnosti budući da vidi samo 5 % vidnoga polja i malodobnog M. K. koji također ima invaliditet i to II. stupnja s vidnim poljem od 5 do 7 %. Obrazlaže kako se je osiguranica zbog brojnih obaveza učestalo budila u tri ujutro kako bi obavila sve životne i poslovne obveze, počevši od potpune samostalne skrbi dvoje sinova pa do pripreme i izvršavanja svih radnih zadataka. Nadalje tužitelj u tužbi obrazlaže kako smatra da je pogrešno utvrđeno činjenično stanje u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku te pojašnjava kako nije razvidno na temelju koje medicinske dokumentacije je liječničko povjerenstvo u slučaju osiguranice zaključilo da se radi o kroničnoj bolesti budući da iz njezine medicinske dokumentacije proizlazi upravo suprotno, odnosno da nikada nije bolovala od kroničnih bolesti, zatim ukazuje da tužitelj nikada nije zaprimio nalaz i mišljenje prvostupanjskog liječničkog povjerenstva radi čega se isto nije moglo ispitati te da mu je onemogućeno podnošenje pravnoga lijeka. Smatra da drugostupanjsko liječničko povjerenstvo tuženika polemizira i teoretizira o najčešćim uzrocima srčanog aresta pa vodeći se najčešćim uzročnicima zaključuje da srčani arest kod osiguranice nije ozljeda na radu nego bolest, iako osiguranici nikada ista nije dijagnosticirana kao kronična bolest, niti je liječena ili je uzimala lijekove zbog koronarne bolesti. Stoga smatra da liječničko povjerenstvo tuženika nije nedvojbeno utvrdilo činjenično stanje odnosno materijalnu istinu u upravnom postupku. Ukazuje da je drugostupanjsko tijelo načelno i teorijski zauzelo stajalište o najčešćim uzročnicima srčanog aresta kao da je jedini i isključivi uzročnik koronarna bolest što ovdje ne bi proizlazilo iz medicinske dokumentacije. Smatra da je tuženik morao razjasniti konkretan uzrok srčanog aresta kod osiguranice te dati analizu medicinske dokumentacije iz koje nedvojbeno proizlazi da ista nije bolovala od nikakvih kardiovaskularnih i koronarnih bolesti. Zaključno tužitelj smatra da kako bi se ispravno utvrdilo činjenično stanje da je nužno u upravnom sporu provesti medicinsko vještačenje kojim će se utvrditi uzrok srčanog aresta kod osiguranice, odnosno da li je isti bio posljedica kronične bolesti ili je mogao biti izazvan i drugim promjenama fiziološkog stanja organizma ako je uzročno vezano uz obavljanje poslova, a kako je to opisano u čl. 66. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13 i 98/19, dalje: ZOZO.) Također predlaže još da se u sporu pribavi cjelokupni medicinski karton osiguranice te da se sasluša P. P. Z., da se provede dokaz saslušanjem tužitelja te da se pribavi cjelokupni medicinski karton tužitelja i mlt. M. K. te da se izvrši uvid u dokumentaciju koja je priložena uz tužbu i koja se nalazi u spisu upravnoga postupka koji je prethodio predmetnome sporu. Tužitelj u tužbenom zahtjevu predlaže da Sud poništi osporavano rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje te da se predmet vrati prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. Tužitelj je ujedno zatražio naknadu troška ovog spora.

 

4th  Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnome ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja te ukazuje kako je u upravnom postupku utvrđeno da je dijagnoza srčani arest posljedica zdravstvenoga stanja osiguranice pok. A. K. te da nije u nikakvoj uzročno-posljedičnoj vezi s radom koji je obavljala u tijeku predmetnog događaja iz razloga što iz stanja spisa proizlazi da u trenutku događaja nije postojalo nikakvo neposredno ili kratkotrajno mehaničko, fizikalno ili kemijsko djelovanje ili nagla promjena položaja tijela, iznenadno opterećenje tijela ili druge promjene fiziološkog stanja organizma koje bi bile vezane uz obavljanje poslova. Tuženik pojašnjava kako prema redovitom tijeku stvari srčani arest ne može nastati kao posljedica pregleda uradaka učenika te konzultiranja s radnim kolegom, odnosno navedene aktivnosti same po sebi ne mogu dovesti do stanja  srčanog aresta. Tuženik je ukazao još kako treba navesti da su sukladno ZOZO jedino liječnička povjerenstva ovlaštena donositi nalaze, mišljenja i ocjene u vezi stručno medicinskih pitanja, ali ad se ne protivi dokaznim prijedlozima tužitelja za pribavljanjem cjelokupnog zdravstvenog kartona pok. A. K. te provođenja medicinskog vještačenja   ukoliko Sud smatra, uvažavajući progovore tuženika, da su isti potrebni i svrsishodni za rješavanje ove upravnosudske stvari. Međutim tuženik se je usprotivio provođenju drugih dokaza zbog njihove irelevantnosti za rješavanje, odnosno zbog nespornosti činjenice u kojima je nastupila smrt pok. A. K.

 

5th  Na traženje Suda tužitelj je naknadno dostavio podnesak koji je zaprimljen u Sudu dana 5. studenoga 2021., a u kojem je detaljnije obrazložio svoj pravni interes za vođenje ovoga spora i upravnoga postupka obzirom da u konkretnom slučaju sam osiguranik zbog nastupa smrti više ne može osobno ostvariti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja  s osnove ozljede na radu. Tužitelj je pojasnio da je njegov pravni interes da se smrt njegove majke utvrdi kao posljedica ozljede na radu iz razloga što o tome ovisi konačan iznos obiteljske mirovine koja mu pripada, jer ako se utvrdi da je smrt posljedica ozljede na radu da se tada za obračun obiteljske mirovine ne uzima stvarno ostvareni staž umrlog osiguranika nego najmanje 40 godina mirovinskog staža. Slijedom toga Sud je utvrdio da postoji pravni interes tužitelja za vođenje ovog spora.

 

6th  U tijeku spora održana je rasprava na ročištima dana 12. listopada 2021. i  2. studenoga 2022. kako bi se sukladno odredbi čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) omogućilo strankama u sporu da usmeno obrazlože svoje navode iz tužbe i odgovora na tužbu. Na navedena ročišta pristupili su zamjenici opunomoćenika tužitelja i opunomoćenik tuženika.

 

7th  Na navedenom prvom ročištu za raspravu zamjenica opunomoćenika tužitelja je ustrajala kod svih navoda iznijetih u tužbi te je predložila da se u sporu provede dokaz medicinskim vještačenjem, dok je opunomoćenik tuženika ustrajao kod svih navoda iz odgovora na tužbu te je naveo da se ne protivi provođenju medicinskog vještačenja u ovom sporu.

 

8th  Tužitelj je još dostavio u spis dodatni podnesak koji je zaprimljen u Sudu dana 30. studenoga 2021. kojim se je tužitelj očitovao kako smatra da je osiguranica pok. A. K. preminula od stresne kardiomiopatije koja je izazvana stresnim okolnostima rada za vrijeme obavljanja istoga.

 

9th  Tuženik je dostavio u spis dodatni podnesak koji je zaprimljen u Sudu 14. ožujka 2022. kojim se je očitovao vezano za zadaću vještaka.

 

10th  Dakle, u sporu nije sporno da je osiguranica pok. A. K. dana 16. prosinca 2020. doživjela srčani arest prilikom obavljanja radnih zadataka u okviru radnog mjesta učitelja razredne nastave za vrijeme radnog vremena, na izdvojenom mjestu rada, na adresi stanovanja, posljedica kojeg je bila smrt.

 

11th  Međutim, sporno je da li je srčani arest kod osiguranice pok. A. K. posljedica njezinog zdravstvenoga stanja ili je u uzročno-posljedičnoj vezi s radom kojeg je obavljala u tijeku predmetnog događaja.

 

12th  Sud  je u tijeku spora izvršio uvid u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i ovog spora te je Sud izvanraspravnim rješenjem od 27. siječnja 2022. odredio provođenje dokaza medicinskim vještačenjem, a vještakom je imenovan stalni sudski vještak prof. dr. sc. M. B., dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, zaposlen u Poliklinici C. iz Z. Sud je također za potrebe navedenog vještačenja pribavio od izabrane liječnice pok. A. K. medicinski karton.

 

13th  Zadaća vještaka je bila da se izvrši pregled medicinskog kartona osiguranice pok. A. K. i priležeće medicinske dokumentacije u spisu te da se potom vještak očituje o uzroku ozljede pok. A. K. od dana 16. prosinca 2020. (srčani arest). Između ostalog zadaća vještaka je bila i da se očituje je li se radilo o stresnoj kardiomiopatiji koja se može povezati s radom.

 

14th  Sud je odbio u sporu provesti ostale dokaze koje je predložio tužitelj (saslušanje svjedoka P. P. Z.) i saslušanje tužitelja iz razloga što provođenje tih dokaza nije bilo odlučno za donošenje odluke u ovom sporu kraj provedenog medicinskog vještačenja. Također za donošenje odluke u ovom sporu nije bila relevantna  medicinska dokumentacija tužitelja i mlt. M. K., radi čega Sud nije pribavljao tu dokumentaciju, jer činjenica njihovog zdravstvenog stanja nije od utjecaja na konačan ishod ovog spora.

 

15th  Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da  tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

 

16th  Odredbom čl. 66. t. 1. spomenutog ZOZO  propisano je da se ozljedom na radu prema tom zakonu smatra:

1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima,
2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,
3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju,
4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.

 

17th  Odredbom čl. 67. ZOZO propisano je da se ozljedom na radu u smislu tog Zakona ne smatraju ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog:

              1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.),

              2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.),

              3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti,

              4. atake kronične bolesti,

              5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest.

 

18th  Naime, iz Nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva Direkcije tuženika KLASA: UP/II-502-03/21-01/167, URBROJ: 338-01-10-04-21-02 od 26. ožujka 2021. na kojem se temelji osporavano drugostupanjsko rješenje tuženika, slijedi da se srčani arest koji je nastao kod osiguranice pok. A. K. ne može dovesti u uzročno posljedičnu vezu kao ozljeda na radu za događaj od 16. prosinca 2020. jer je iznenadni zastoj srca terminalni događaj bilo kojeg fatalnog stanja, a najčešći uzrok koji dovodi do tog stanja su srčane aritmije, od kojih 80% čine ventrikularne tahiaritmije (ventrikularna tahikardija i ventrikularna fibrilacija), dok je u pozadini nastanka tahiaritmija najčešće (oko 70%) koronarna bolest srca. Nadalje, slijedi da dijagnoza šifre i naziva I46.9 Srčani arest, neoznačen, ne predstavlja ozljedu, nego bolest i da je u MKB svrstana u poglavlje IX Bolesti cirkulacijskog sustava, u cjelinu I30-I52, koja se odnosi na „Ostale bolesti srca“. Zaključno slijedi da srčani arest u većem razmjeru predstavlja prvu manifestaciju koronarne bolesti.

             

19th  Stalni sudski vještak prof. dr. sc. M. B., dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist kardiologije, zaposlen u Poliklinici C. iz Z., dostavio je Sudu dana 20. lipnja 2020. svoj pisani nalaz i mišljenje od 16. lipnja 2020. kojim je potvrđen navedeni zaključak iz Nalaza, mišljenja i ocjene Liječničkog povjerenstva Direkcije tuženika od 26. ožujka 2021.

 

20th  Naime, uvidom u navedeni nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka utvrđeno je da je vještak opširno i detaljno obrazložio nakon uvida u cjelokupni zdravstveni karton pok. A. K. i priležeću medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnoga postupka kako je osiguranica za života imala neke kardiovaskularne bolesti i rizike za nastanak kardiovaskularnih bolesti te je detaljno naveo dijelove priložene medicinske dokumentacije i kopije zdravstvenog kartona u kojima se vide predispozicije kardiovaskularnih bolesti. Vještak je nadalje pojasnio kako se definitivna dijagnoza i definitivni uzrok nagle smrti može postaviti obdukcijom koja nije učinjena u konkretnom slučaju te da je stoga definitivni uzrok srčanog aresta, tj. uzroka nagle smrti osiguranice pok. A. K. nemoguće definitivno utvrditi, međutim da je iz priložene medicinske dokumentacije i kopije zdravstvenoga kartona vidljivo da je ista za života imala određene kardiovaskularne bolesti i rizike za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Nadalje, vještak je pojasnio da u predmetnom spisu nema elemenata iz kojih bi se medicinski moglo zaključiti i koji bi kod pok. A. K. mogli upućivati na uzročno-posljedičnu povezanost njezinoga rada kao učiteljice matematike i informatike od kuće s računalom i srčanoga aresta koji se dogodio 16. prosinca 2020. Također je vještak odgovorio da je pojam stresna kardiomiopatija u kardiologiji novijeg datuma, čije detaljnije tumačenje nadilazi okvire predmetnoga vještačenja. Vještak je nadalje pojasnio da se dijagnoza stresne kardiomiopatije temelji na najčešćim simptomima: akutni subakutni bolovi u prsnom kosu, otežano disanje, ili, rjeđe, ponavljani gubitci svijesti te da se laboratorijski na elektrokardiogramu mogu naći promjene u elektrokardiografskoj krivulji, a na ultrazvuku srca se sumnja na stresnu kardiomiopatiju može potvrditi promjenama u srčanim stjenkama. U spisu priloženoj dokumentaciji ne postoje podatci koji bi ukazivali da je pok. A. K. posljednjih mjeseci pred smrt imala opisane simptome niti su učinjene laboratorijske pretrage (EKG i ultrazvuk srca) koje bi upućivale na postojanje stresne kardiomiopatije. Nadalje vještak je također dao odgovor da u suvremenoj medicinskoj literaturi nema podataka koji bi ukazivali na to da rad od kuće u okolnostima pandemije uzrokovane korona virusom može biti uzročno posljedično povezan sa arestom srca. Pojasnio je da postoje povezanosti između preboljele infekcije korona virusom i vaskularnih, pa i težih kardiovaskularnih posljedica međutim, u spisu priloženoj dokumentaciji nema podatka o preboljenoj covid infekciji kod osiguranice.

 

21st  Navedeni nalaz i mišljenje dostavljen je tužitelju i tuženiku na znanje radi očitovanja. Tužitelj se nije očitovao na navedeni nalaz i mišljenje, dok se je tuženik očitovao podneskom koji je zaprimljen u Sudu dana 8. srpnja 2022. na način da je tuženik naveo da nije utvrđena uzročno-posljedična povezanost radnih aktivnosti pok. A. K. dana 16. prosinca 2020. i srčanog aresta. Uz navedeni podnesak tuženik je priložio očitovanje drugostupanjskog tijela vještačenja Liječničkog povjerenstva Direkcije u kojem je to povjerenstvo navelo da ostaju pri svom Nalazu, mišljenju i ocjeni od 26. ožujka 2021. te da je točan uzrok iznenadnog srčanog zastoja pok. osigurane osobe nepoznat, ali da postoji pozitivna korelacija s ranije utvrđenim poremećajem ritma radi kojeg je osigurana osoba i uzimala terapiju.

 

22nd  Sud je potom pozvao tužitelja da se očituje da li traži da se navedeni vještak usmeno sasluša na raspravi radi pojašnjenja pisanog nalaza i mišljenja s obzirom da tužitelj nije imao primjedbi na pisani nalaz i mišljenje, na što se tužitelj nije očitovao. Stoga kako tužitelj nije imao primjedbi na pisani nalaz i mišljenje, a nije tražio da se vještak i usmeno sasluša, to je Sud radi izbjegavanja nepotrebnih radnji i troškova sukladno načelu učinkovitosti iz čl. 8. ZUS donio odluku u ovom sporu na temelju pisanog nalaz i mišljenja bez usmenog saslušavanja vještaka.

 

23rd  Dakle, iz vještačenja provedenog u ovom sporu slijedi da se srčani arest ne može nedvojbeno povezati s radom pok. osiguranice A. K. od kuće dana 16. prosinca 2020., a k tome iz njezinog medicinskog kartona slijedi da je ona od ranije imala predispoziciju za srčani arest jer je imala evidentirane kardiovaskularne bolesti od kojih se je liječila i uzimala terapiju i rizike za nastanak tih bolesti. Navedeni zaključak vještaka Sud prihvaća u cijelosti jer se isti temelji na detaljno, dosljedno i logično obrazloženom nalazu i mišljenju, u kojem je vještak dao odgovore na sva pitanja tužitelja čime je vještak otklonio dvojbe oko uzroka nastanka srčanog aresta kod pok. A. K. U konačnici sam tužitelj nije imao primjedbi na navedeni nalaz i mišljenje, a isti je i u skladu s nalazom i mišljenjem iz upravnog postupka kojim je također utvrđeno da se srčani arest kod pok. osiguranice A. K. ne može smatrati posljedicom njezinoga rada.   

 

24th  Stoga je u konkretnom slučaju srčani arest pok. A. K. posljedica predispozicije njezinog zdravstvenog stanja, radi čega se ta posljedica ne može smatrati posljedicom ozljede na radu prema citiranom čl. 67. t. 5. ZOZO.             

 

25th  Slijedom svega navedenoga, osporavano rješenje tuženika ocijenjeno je zakonitim pa je stoga Sud na temelju čl. 57. st. 1. ZUS odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

 

26th  Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

27th  Iako je donesena presuda kojom je tužbeni zahtjev odbijen, tužitelj nije pozvan na plaćanje sudske pristojbe za tužbu i presudu, jer je oslobođen plaćanja sudskih pristojbi na temelju odredbe čl. 11. st. 1. t. 16. Zakona o sudskim pristojbama („Narodne novine“, broj 118/18).

 

U Rijeci 9. studenoga 2022.

 

                                                                                                  Sutkinja

 

                                                                                                  Vesna Perić

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 66. a i čl. 66. st. 5. ZUS).