1

Poslovni broj: Gž-1225/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž-1225/2022-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

             

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ivice Veselića, predsjednika vijeća, Tihane Marije Miladin, člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Horvat Mataić, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja N. A., K. D., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik M. Z., odvjetnik iz R., protiv tužene R. D. iz V., OIB: …, zastupane po punomoćniku M. A., odvjetniku iz Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Povrv-366/2020-7 od 29. studenoga 2021., u sjednici vijeća održanoj 9. studenoga 2022.

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Puli-Pola poslovni broj Povrv-366/2020-7 od 29. studenoga 2021. i predmet se vraća prvostupanjsko sudu na ponovno suđenje.

 

              II. O trošku žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

             

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom je odlučeno:

„I Održava se u cijelosti platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika I. Š. iz S., poslovni broj Ovrv-/2020-2 od 31. siječnja 2020. godine kojim je naloženo tuženiku R. D. iz V., OIB: , u roku 8 dana isplatiti tužitelju N. A., K. D. iznos od 2.198,00 eura u protuvrijednosti kuna prema srednjem tečaju HNB na dan isplate zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na:

-iznos od 1.000,00 eura teče o dana 05.01.2016., pa do isplate,

-iznos od 1.198,00 eura teče od dana 05.01.2016., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženoj naknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 4.263,31 kn u roku od 8 dana.“

 

2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužena zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da ovaj sud preinači pobijanu presudu, podredno istu ukine i vrati predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Potražuje trošak žalbenog postupka.

 

3. Žalba je osnovana.

 

4. Donoseći pobijanu presudu sud prvog stupnja je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2. točka 11. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,  89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) na koju povredu ukazuje žaliteljica. Pobijana presuda ima nedostataka radi kojih se ne može ispitati jer obrazloženje prvostupanjske presude ne sadrži jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, dok pojedini navedeni razlozi nemaju uporište u sadržaju spisa i cjelokupnom rezultatu postupka.

 

5. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa 2.198,00 eura na temelju ugovora sklopljenog između tužitelja i tužene 7. svibnja 2013.

 

6. Nije sporno da su 7. svibnja 2013. sklopile ugovor o pružanju usluga na temelju kojeg je tužena kao vlasnica kuće za odmor pružala usluge smještaja u svom objektu, a tužitelj je punio navedeni smještajni kapacitet gostima uz ugovorenu naknadu. Nije sporno ni da je tužena 17. studenoga 2015. otkazala navedeni ugovor sa tužiteljem.

 

7. U žalbenoj fazi postupka sporna je ugovorena nadležnost Općinskog suda u Puli, osnovanost i visina potraživanja, je li predmetni ugovor sklopljen između stranaka trgovački ugovor, te je li nastupila zastara potraživanja.

 

8. Iz predmetnog ugovora od 7. svibnja 2013. proizlazi da su ga sklopili tužitelj koji je trgovačko društvo i tužena kao vlasnica kuće za odmor. Neosnovano tužena smatra da se radi o trgovačkom ugovoru navodeći da tužena trajno obavlja registriranu gospodarsku djelatnost u statusu iznajmljivača.

 

9. Odredbom članka 14. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 ,u daljem tekstu ZOO) propisano je da su trgovački ugovori oni ugovori što ih sklapaju trgovci među sobom u obavljanju djelatnosti koje čine premet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem te djelatnosti.

 

10. Kako iz sadržaja predmetnog ugovora proizlazi da ga je sklopila tužena kao fizička osoba, te da tužena ne obavlja trgovačku djelatnost, predmetni ugovor nije trgovački ugovor u smislu citirane odredbe čl. 14. st. 2. ZOO.

 

11. Neosnivano žaliteljica smatra da se radi o potrošačkom ugovoru, jer prema ocjeni ovoga drugostupanjskog suda tužena nije potrošač u smislu odredbe članka 3.  smislu Zakona o zaštiti potrošača (Narodne novine 79/07, 79/09, 78/12, 56/13) koji kao  potrošača definira fizičku osoba koja sklapa pravni posao ili djeluje na tržištu u svrhe koje nisu namijenjene njegovoj poslovnoj djelatnosti niti obavljanju djelatnosti slobodnog zanimanja.

 

12. Polazeći od sadržaja Odredbi Općih uvjeta koji su sastavni dio predmetnog ugovora od 7. svibnja 2013. prvostupanjski sud zaključuje da je za suđenje u ovome sporu nadležan Općinski sud u Puli jer su stanke ugovorile nadležnost toga suda, te da je tužena dužna tužitelju isplatiti utuženi iznos jer je tužena ugovor otkazala nakon 14. siječnja 2015. pa odgovara tužitelju za izgubljenu dobit, administrativne, proizvodne i druge troškove kojima se izložio tužitelj kao i troškove premještaja potvrđenih rezervacija.

 

13. Sa zaključkom prvostupanjskog suda ne može se za sada složiti i ovaj sud drugoga stupnja jer presudi nedostaju razlozi o činjenicama odlučnim za donošenje odluke ovoj pravnoj stvari.

 

14. Tužena u žalbi ponavlja tijekom postupka istaknute navode da su odredbe Općih uvjeta nepoštene jer se o njima nije pojedinačno pregovaralo a sklopljene su na štetu tužene kao stranke koja je pristupila unaprijed formuliranom ugovoru.

 

15. Sastavni dio Ugovora sklopljenog između stranaka su Opći uvjeti, te je u odnosu na iste prvenstveno potrebno navesti da su dostavljeni u sudski spis (list 7 spisa) u nečitkom obliku, pa ovaj sud ne može provjeriti sadržaj Općih uvjeta na koji se poziva prvostupanjski sud.

 

16. Opći uvjeti čine popis ugovornih klauzula formuliranih unaprijed u pisanom obliku, kojima se ugovorne strane mogu koristiti na način da se sve te klauzule ili samo neke od njih uključe u ugovor, ili da se u ugovoru pozovu na njih ili samo na neke od njih. Opći uvjeti se, dakle, ne mogu izravno primijeniti, jer sami po sebi ne čine obrazac ugovora, nego formular ugovornih strana na koje se one mogu pozvati.

 

17. Opći uvjeti ugovora postali su sastavnim dijelom tzv. „formularnog prava“, odnosno sastavni dio onih ugovora koji se sklapaju putem unaprijed pripremljenih formulara čiji sadržaj u cijelosti ili pretežitom dijelu određuje samo jedna ugovorna strana. Pomoću unaprijed pripremljenih formulara izbjegavaju se pregovori oko sadržaja ugovora, što je od iznimnog značaja kada je riječ o slučajevima u kojima se sklapa veći broj ugovora gotovo jednakog sadržaja. 

 

18. Pored prednosti ovakvog načina sklapanja ugovora, ono za sobom povlači i određene specifične pravne probleme. Oni proizlaze iz činjenice što je upravo ovakvim ugovaranjem značajno poremećen princip ravnopravnosti i jednakosti stranaka, odnosno načelo slobode ugovaranja. Naime, sadržaj ovakvih ugovora u pretežitom dijelu ili u cjelini određuje samo jedna ugovorna strana, a druga samo izražava suglasnost ili nesuglasnost s njegovim sadržajem. Drugim riječima, ovakav ugovor ne nastaje kako je to uobičajeno, individualnim pregovaranjem o svakoj odredbi  ugovora, nego pristankom jedne ugovorne strane na unaprijed sastavljen tekst ugovora, čiji sadržaj čine opći uvjeti poslovanja druge ugovorne strane. Načelo slobode ugovaranja je kod takvih ugovora ozbiljno ograničeno. Naime, iako je druga strana slobodna odlučiti hoće li pristupiti ugovoru ili ne, pa je u tom segmentu sloboda ugovaranja još uvijek prisutna, ona na sadržaj ugovora nema nikakvog utjecaja. Na ovaj način dolazi do formalne i stvarne pravne nejednakosti među ugovornim stranama, koje su posljedica strukture ugovora kojom je izražena velika faktična prednost samo sastavljača formularnog ugovora u odnosu prema drugoj ugovornoj strani, koja mu u naravi samo pristupa.

 

19. Na opisani način autori formularnih ugovora mogu drugoj ugovornoj strani nametnuti za nju nepovoljne ugovorne odredbe ili klauzule, bilo one kojima se ograničavaju ili isključuju prava, koja bi ona imala prema dispozitivnim propisima bilo da se autoru ugovora daje nerazmjerna mogućnost kontrole nad sadržajem ugovora, njegovim trajanjem ili izvršenjem, ili da se njima ograničava ili čak isključuje odgovornost autora ugovora. Na ovaj način se ugovorna strana, koja pristupa ovakvom ugovoru, dovodi u pravni položaj u kojem je ozbiljno narušena ugovorna ravnoteža. Stoga je zakonodavac morao pronaći način da zaštiti slabiju stranu u ugovorima ove vrste, u svim slučajevima u kojima jača strana zloupotrebljava prednosti koje im ovakvi ugovori pružaju (članak 295. i 296. ZOO-a).

 

20. Za valjanost primjene općih uvjeta ugovora ugovora, potrebno je da su sadržani u tekstu ugovora ili da se u nekoj ugovornoj odredbi na njih poziva (članak 295. stavak 1. ZOO-a), da su objavljeni na uobičajeni način (članak 142. stavak 4. ZOO-a), da su drugoj ugovornoj strani poznati ili morali biti poznati u trenutku sklapanja ugovora (članak 142. stavak 5. ZOO-a).

 

21. Tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom nije utvrđivano jesu li tuženoj kao drugoj ugovornoj strani u trenutku sklapanja ugovora bili poznati Opći uvjeti.

 

22. Odredbom članka 296. st. 1. ZOO propisano je da su ništetne odredbe općih uvjeta ugovora, koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela.

 

23. Temeljno načelo ugovornog prava – pacta sunt servanda, u pravilu ne dopušta sudsku kontrolu nad sadržajem sklopljenih ugovora. Međutim, upravo u slučajevima o kojima je ovdje riječ, u kojima jača ugovorna strana sklapa veliki broj ugovora na temelju svojih općih uvjeta, a druga strana samo pristupa takvom ugovoru, jača ugovorna strana može zloupotrijebiti svoj pravni položaj i u ugovor unijeti  odredbe na štetu druge ugovorne strane. Upravo zato se citiranim odredbama ZOO štiti slabija ugovorna stranu, te za za takve ugovore vrijede nešto drugačija, stroža pravila.

 

24. Kako prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane odluke nije dao razloge o tome jesu li odredbe Općih uvjeta ništetne u smislu citirane odredbe čl. 296. st. 1. ZOO, imajući u vidu da je tužena tijekom postupka prigovorila ugovorenim odredbama Općih uvjeta navodeći da se o njima nije pojedinačno pregovaralo te da su ugovorene na štetu tužene, presuda nema razloga o odlučnim činjenicama za donošenje odluke. Prvostupanjskom sudu se napominje da već okolnost što tužena ima prebivalište na otoku V. a Općim uvjetima je ugovorena mjesna nadležnost suda u P. upućuje na neravnopravnost u pravima tužene zbog većih troškova i otežanog pristupa sudu.

 

25. Valja navesti i da je tužena tijekom postupka osporavala osnovanost i visinu utuženog potraživanja temeljenog na Izvodu iz poslovnih knjiga tužitelja radi čega je teret dokazivanja osnova i visine potraživanja bio na tužitelju.

 

26. Naime, odredbom čl. 31. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 - dalje: OZ) propisano je da je vjerodostojna isprava račun, mjenica i ček s protestom i povratnim računima kad je to potrebno za zasnivanje tražbine, javna isprava, izvadak iz poslovnih knjiga, po zakonu ovjerovljena privatna isprava te isprava koja se po posebnim propisima smatra javnom ispravom.

 

27. U smislu citirane odredbe Izvod iz poslovnih knjiga tužitelja temeljem kojeg je prvostupanjski sud utvrdio visinu potraživanja nije dokaz pravne osnove, visine i dospijeća sporne tražbine, posebice kada je osporen kao u konkretnom slučaju (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-2428/13-3 od 31. listopada 2017.)

 

28. Kako je tužena tijekom postupka osporila Izvod iz poslovnih knjiga tužitelja, na tužitelju je bio teret dokazivanja osnovanosti, visine i dospijeća utužene tražbine, dok je tužitelj u sudski spis dostavio dokument na engleskom jeziku (list 24) spisa iz kojeg nije moguće utvrditi da se radi o dugovanju tužene prema tužitelju.

 

29. Kako prvostupanjska presuda, zbog pogrešnog pravnog pristupa nema razloga o tome jesu li osnovani prigovori tužene u odnosu na valjanost Općih uvjeta ugovora, te osnovanost i visinu potraživanja, presuda se ne može ispitati te je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. točka 11. ZPP, na koju ukazuje tužena u žalbi.

 

30. Stoga je na temelju odredbe čl. 369. st. 1. ZPP valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

31. S obzirom da je ukinuta odluka o glavnoj stvari, radi pravilne primjene odredbe članka 154. stavak 1. ZPP valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP.

 

32. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će otkloniti bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, ocijenit će dokaze u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, pri čemu je dužan navesti logične i uvjerljive razloge na osnovi kojih dokaza je uzeo utvrđenu i koju činjenicu i zašto, kojem dokazu vjeruje, a kojem ne i zašto, koju tvrdnju prihvaća, a koju ne i zašto, jesu li koji dokazi nevažni i zašto, a zatim će navesti i materijalno pravne propise na kojima temelji svoju odluku. Prije donošenja odluke prvostupanjski sud će prvenstveno zatražiti od tužitelja dostavu Općih uvjeta i ostale dokumentacije na kojoj tužitelj temelji svoj zahtjev u čitkom obliku i u ovjerenom prijevodu na hrvatski jezik (čl. 6. ZPP).

 

33. Odluka o troškovima nastalim u žalbenom postupku temelji se na odredbi članka 166. stavak 3. ZPP.

 

U Zagrebu, 9. studenoga 2022.

 

 

Predsjednik vijeća:

Ivica Veselić, v.r.