Poslovni broj: I Kž-375/2022-4

Poslovni broj: I Kž-375/2022-4

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca, Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Sanje Katušić - Jergović i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marine Kapikul, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optužene N. K., zbog kaznenog djela iz članka 246. stavka 2. u vezi stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optužene N. K., podnesenoj protiv presude Županijskog suda u Zadru, broj K-7/2021., od 8. srpnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 8. studenog 2022.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba optužene N. K. kao neosnovana i potvrđuje se prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom, Županijski sud u Zadru proglasio je krivom optuženu N. K. zbog kaznenog djela protiv gospodarstva, zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz članka 246. stavka 2. KZ/11. u vezi stavka 1. i u svezi članka 52. KZ/11. činjenično i pravno opisano u izreci te presude na temelju članka 246. stavak 2. KZ/11. osudio optuženicu na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine. Na temelju članka 56. KZ/11. optuženici je izrečena uvjetna osuda te je izvršenje kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine odgođeno za vrijeme od 4 (četiri) godine na način da se ista neće izvršiti ako optuženica u tom roku ne počini novo kazneno djelo.

1.1. Nadalje, na temelju članka 158. stavka 1. i 2. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19., dalje: ZKP/08.) djelomično je usvojen imovinskopravni zahtjev oštećenika trgovačkog društva C. d.o.o. u iznosu 236.490,14 kuna dok je s ostatkom imovinskopravnog zahtjeva oštećenik upućen u parnicu.

1.2. Na temelju članka 62. stavka 1. točke 1. KZ/11. optuženoj N. K. određena je posebna obveza da u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti ove presude oštećeniku trgovačkom društvu C. d.o.o. naknadi štetu počinjenu kaznenim djelom odnosno isplati iznos 236.490,14 kuna.

1.3. Na temelju članka 58. stavka 5. KZ/11. optužena N. K. upozorena je da sud može opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora ako bez opravdanog razloga ne izvrši u potpunosti ili u većoj mjeri određenu joj posebnu obvezu naknade štete oštećeniku trgovačkom društvu C. d.o.o. u iznosu od 236.490,14 kuna.

1.4. Na temelju članka 148. stavka 1. u svezi članka 145. stavka 2. točke 1., 6. i 7. ZKP/08., optužena N. K. obvezana je snositi trošak kaznenog postupka u iznosu od 16.366,00 kuna kao i trošak branitelja postavljenog po službenoj dužnosti čija će visina biti određena posebnim rješenjem.

2. Protiv te presude žalbu je podnijela optužena N. K., po braniteljici, odvjetnici M. B. zbog odluke o uvjetnoj osudi s prijedlogom "drugostupanjskom sudu uzeti žalbene navode okrivljenice u obzir te preinačiti prvostupanjsku presudu u dijelu odluke o vremenu izvršavanja posebne obveze.''

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Spis je, sukladno članku 474. stavku 1. ZKP/08., dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

5. Žalba nije osnovana.

6. Prema ocjeni Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, pravilno je prvostupanjski sud prilikom donošenja prvostupanjske presude i odmjeravanja kazne vrednovao otegotne (visina pribavljene nepripadne imovinske koristi, broj radnji) i olakotne okolnosti (priznanje kaznenog djela, neosuđivanost, majka dvoje djece, zdravstveno stanje) na strani optuženice odredivši izvršenje posebne obveze iz članka 62. stavka 1. točke 1. KZ/11., odnosno popravljanje imovinske štete počinjenje kaznenim djelom u roku od 2 (dvije) godine od pravomoćnosti presude.

7. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi usmjereni na produljenje roka za izvršavanje posebne obveze na 3 godine jer je prvostupanjski sud izricanjem optuženici kazne zatvora u trajanju od 1 godine uz primjenu uvjetne osude i obvezu popravljanja imovinske štete prouzročene kaznenim djelom u roku od 2 godine od pravomoćnosti presude postupio pravilno i u skladu sa zakonom jer je ovako određeni rok za izvršenje posebne obveze primjeren kako počinjenom djelu, tako i ličnosti počinitelja i stupnju njegove krivnje, a posebice visini prouzročene imovinske štete i pravu oštećenika na obeštećenje, a ovako izrečena kazna pogodna za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Neopravdano optuženica nalazi da je rok od dvije godine za izvršenje posebne obveze prekratak. Naime, optuženica se za upravo taj iznos imovinski okoristila, a duljina razdoblja u kojem treba izvršiti obvezu pruža joj dovoljno vremena da iznađe način da izvrši naloženu joj obvezu. Pritom treba naglasiti da rok za ispunjenje posebne obveze po prirodi stvari mora biti kraći od roka provjeravanja kako bi se omogućilo provođenje opoziva uvjetne osude ako se posebna obveza ne ispuni u roku. Stoga je žalba optuženice u tom pogledu neosnovana.

8. S obzirom na to da žalbenim navodima nije dovedena u sumnju osnovanost pobijane presude niti je ispitivanjem iste, sukladno odredbi članka 476. stavka 1. točke 1. i 2. ZKP/08., drugostupanjski sud utvrdio povrede na koje pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 482. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ove presude.

Zagreb, 8. studenoga 2022.