1

Poslovni broj 22 Gž-1270/2021-7

 

 

                

        Republika Hrvatska

   Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 22 Gž-1270/2021-7

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Lidije Bošnjaković, predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Darije Horvat i Josipa Grubišića, članova vijeća u pravnoj stvari prvotužitelja A. G.1 iz Z., OIB: …, drugotužiteljice V. G. iz R., OIB: …, trećetužiteljice J. G., K., T., četvrtotužitelja D. G. iz N., petotužitelja M. G.1 iz N., OIB: …, svi  zastupanih po punomoćnici Ž. S. F., odvjetnici iz Odvjetničkog društva P. & Partneri, protiv tuženika T. G. iz N., OIB: …, zastupanog po punomoćniku Z. M., odvjetnik iz Z., radi utvrđenja i razvrgnuća suvlasničke zajednice, odlučujući o žalbi i dopuni žalbe protiv presude Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-3314/2019-90 od 22. veljače 2021. i protiv rješenja o odbijanju prijedloga za prekid postupka donesenog na ročištu 29. siječnja 2021., dana 8. studenog 2022.

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu poslovni broj P-3314/2019-90 od 22. veljače 2021. godine.

 

 

r i j e š i o j e

 

I. Odbija se dopuna žalbe tuženika kao neosnovana i potvrđuje rješenje o odbijanju prijedloga za prekid postupka Općinskog suda u Zadru, Stalna služba u Pagu, doneseno na ročištu 29. siječnja 2021.

 

II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troška žalbenog postupka, kao neosnovanim.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

 

„I              Suvlasnička zajednica nekretnina upisane u zk.ul. 4207 k.o. N., kat.čest. 653 pašnjak  D., koja je u postupku obnove i upisa u glavnu knjigu N. N. upisana u zk.ul. 2904,  kat.čest. 5455 D. površine 11341 m2 i zk.ul. 2901 kat.čest. 5458 D. površine 12393 m2,  razvrgava se geometrijskom diobom tako da pripada:

 

- tužiteljimakat.čest. 653 pašnjak D., koja je u postupku obnove i upisa u glavnu knjigu  N. N. upisana u zk.ul. 2904, kat.čest. 5455 D. površine 11341 m2 i upisana u zk.ul.  2901 kat.čest. 5458 D. površine 12393 m2, u 9/12 dijela označen slovima A-I-J-K-L-B-A i  šrafurom žute površine 17800 m2 u skici lica mjesta-1 vještaka geodetske struke M. Š.  ing.geod. od dana 20. studenog 2020. godine, 

 

-tuženiku-pripada dio kat.čest. 653 pašnjak D.,koja je u postupku obnove i upisa u glavnu  knjigu k.o. N. N. upisana u zk.ul. 2904, kat.čest. 5455 D. površine 11341 m2 i upisana  u zk.ul. 2901 ka.čest. 5458 D. površine 12393 m2 u 3/12 dijela, označen slovima A-B-G-H-A i  šrafurom crvene boje površine 5934 m2, u skici lica mjesta-1 vještaka geodetske struke M.  Š. ing.geod. od dana 20. studenog 2020. godine, koja je skica lica mjesta-1 od dana 20.  studenog 2020. godine sastavni dio ove presude.

 

II              Nalaže se tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 42.091,48 kuna, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.”

 

2. Na ročištu održanom dana 29. siječnja 2021. sud prvog stupnja odbio je prijedlog za prekid postupka i odlučio da se postupak odmah nastavi, protiv kojeg rješenja nije dopuštena posebna žalba (čl. 218 st. 2 ZPP).

 

3. Protiv navedene presude i navedenog rješenja žalbu i dopunu žalbe je podnio tuženik zbog zakonom predviđenih žalbenih razloga iz čl. 353 st. 2 i 3 Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 – dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud žalbi i dopuni iste udovolji, uz naknadu troška žalbe.

 

4. Žalba i dopuna žalbe su neosnovani.

 

5. Predmet postupka bilo je utvrđenje opsega diobe i dioba suvlasničke zajednice stranaka i to kč.br. 653 pašnjak D. od 24105 m2 upisana u zk. ul. br. 4207 k.o. N.

 

6. Nije sporno da je obustavljen izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine koji se vodio kod Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem: R1-5/12, te su predlagatelji, ovdje tužitelji, odnosno njihovi pravni prednici, upućeni u parnicu zbog osporavanja protustranke, ovdje tuženika, predmeta diobe i veličine suvlasničkih  omjera na predmetnoj nekretnini.

 

7. Sud prvog stupnja presudom poslovni broj P-1440/2015 od 8. rujna 2016. usvojio je zahtjev u odnosu na utvrđenje opsega diobe suvlasničke zajednice stranaka i veličine suvlasničkih omjera stranaka, pozivom na odredbe čl.128. st. 1. u svezi čl.120.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje : ZVDSP), uz obrazloženje da su tužitelji dokazali da su suvlasnici predmetne nekretnine u 3/4, a tuženik u 1/4 dijela, osobito rješenjima o nasljeđivanju iza pok. A. G.2 i pok. M. G.2, posjedovnim listovima prednika stranaka, prijavnim listovima priloženim u spis, iskazima saslušanog svjedoka u dijelu koji je sud prihvatio i iskazima tužitelja, da je predmetna nekretnina bila predmet ostavinskog postupka iza pok. G. J.1 pok. J., koji je bio vlasnik u cijelosti, isto je provedeno u zemljišnim knjigama i sve stranke su temeljem istog upisani kao suvlasnici predmetne nekretnine, u kom dijelu je navedena presuda potvrđena presudom ovoga suda poslovni broj Gž-8086/16-3 od 10. prosinca 2019.

 

8. Nadalje, navedenom presudom sud prvog stupnja razvrgnuo je suvlasničku zajednicu nekretnina upisane u zk.ul. 4207 k.o. N., kat.čest. 653 pašnjak D. od 24105 m2 razvrgava se tako da tužiteljima pripada dio kat.čest. 653 pašnjak D. površine 18079 m2 upisan u zk.ul. 4207 k.o. N., u 3/4 dijela označen slovima A-B-C-D-E-F-I-J-K-L-A i šrafurom žute boje u skici lica mjesta-1 vještaka geodetske struke N. K. dipl.ing.geod. od dana 20.  travnja 2016. godine, dok tuženiku pripada dio kat.čest. 653 pašnjak D. površine 6026 m2 upisana u zk.ul. 4207 k.o. N., u 1/4 dijela, označen slovima F-G-H-I-F i šrafurom plave boje u skici lica mjesta-1 vještaka geodetske struke N. K. dipl.ing.geod. od dana 20. travnja 2016. godine, koja je skica lica mjesta-1 od dana 20. travnja 2016. godine sastavni dio te presude i naložio  tuženiku da tužiteljima naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 27.828,68 kn, u kom dijelu je ovaj sud ukinuo presudu suda prvog stupnja, u bitnom, iz razloga, jer je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354 st. 2 toč. 11 ZPP-a, jer je pobijana presuda u tom dijelu  nerazumljiva, ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama, obrazloženje ne opravdava izreku, te se ista ne može ispitati, činjenično stanje u tom dijelu ostalo je, za sada, pogrešno i nepotpuno utvrđeno, te se ne može ispitati niti pravilnost primjene materijalnog prava. Nadalje, iz obrazloženja navedene presude ovog suda slijedi da je sud prvog stupnja usvajio u tom dijelu tužbeni zahtjev, u odnosu na razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina, pozivom na odredbe čl. 50. st.1 i čl. 49 st.4 ZVDSP uz obrazloženje, u bitnom, da je proveo dokaz očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske struke N. K., koji je dao prijedloge razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine, te je sud uzimajući u obzir utvrđenje suvlasničkih dijelova stranaka da su tužitelji suvlasnici u 3/4 dijela, a tuženik u 1/4 dijela, prihvatio prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine prema skici lica mjesta-1 od 20.04.2016., smatrajući je osnovanom i stručnom sastavljenom sukladno pravilima struke i katastarskim i zemljišnim mapama, te razvrgnuo suvlasničku zajednicu da tužiteljima pripada 3/4 dijela predmetne nekretnine, a tuženiku 1/4 dijela.Osnovano je prigovorio tuženik u svojoj žalbi da način razvrgnuća zajednice nekretnina nije na valjan način utvrđivan, niti su u tom pravcu dani jasni i određeni razlozi.Prije svega, na navode žalbe da je mjernik vještak bio dužan izraditi prijavni list za navesti je da je člankom 159. odnosno sada čl. 160 Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine, bro: 153/13, 65/17. 114/18, 39/19, dalje: ZPU) je propisano kada se može izvršiti parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta, dok je člankom 160. stavak 1. točka 3. ZPU, sada čl. 161 st.1 točka 3. ZPU predviđena mogućnost parcelacije (neovisno o uvjetima iz članka 159., odnosno 160 ZPU) i na temelju sudske odluke. Stoga postoji mogućnost da se u sudskom postupku razvrgne suvlasnička zajednica nekretnina na način da se putem geodetskog vještaka označe dvije ili više površina, koje u nalazu vještaka su označene slovima te različitim bojama, da se donese odluka o diobi na način da površina označena slovima i u nalazu nekom bojom pripadne jednom suvlasniku, a površina označena drugim slovima  i u nalazu vještaka označena drugom bojom pripadne drugom suvlasniku. Time stranke dobivaju sudsku odluku koja je doduše neprovediva u zemljišnim knjigama, ali predstavlja osnovu za izradu prijavnog lista odnosno parcelacijskog elaborata koji bi služili za upis u zemljišne knjige.

 

9. Nadalje, ako nije što drugo određeno, sud o razvrgnuću odlučuje u izvanparničnom postupku. Međutim, shodno pravilima iz par. 267. st. 2. i par. 268. bivšeg Zakona o izvanparničnom postupku, sud predlagatelja upućuje na ostvarenje prava na razvrgnuće u parnici ako među strankama postoji spor o predmetu suvlasništva, te o suvlasništvu. U ovim okolnostima sud o spornim pitanjima i o razvrgnuću odlučuje u parničnom postupku, kao u konkretnom slučaju. Kod sudskog razvrgnuća sud je u izboru načina razvrgnuća vezan prije svega strogim zakonskim odredbama, zatim sporazumom - ukoliko isti, kao moguć i dopušten postoji između stranaka glede načina razvrgnuća, a potom eventualnim (čl. 51. ZVDSP) pravom stranke na razvrgnuće isplatom (čl. 50. st. 1. ZVDSP). Tek ako u pojedinom slučaju sud u načinu razvrgnuća nije vezan striktnim zakonskim odredbama, sporazumom stranaka, odnosno pravom na razvrgnuće isplatom, razvrgnuće se provodi na način da se pokretne stvari dijele fizički, nekretnine geometrijski (čl. 50. st. 2. ZVDSP), a suvlasništvo nedjeljivih stvari civilnom diobom (čl. 50 st. 4. ZVDSP).Prvostupanjski je sud tijekom postupka bio dužan utvrditi da li se nekretnina koja je predmet zahtjeva za diobu, može geometrijski podijeliti u skladu sa suvlasničkim omjerima pojedinih suvlasnika,   tako da je  bio dužan naložiti  vještaku geodetske struke da izradi nalaz i mišljenje na koji način bi se izvršila geometrijska dioba a s obzirom na suvlasničke dijelove stranaka, te zatim na temelju takvog nalaza i mišljenja i prijedloga vještaka donijeti odluku o načinu razvrgnuća zajednice nekretnine, a što je propustio učiniti, kako to osnovano ukazuje i žalitelj. Naime, pregledom spisa i iz navoda žalbe proizlazilo bi da vještak geodetske struke u svom  nalazu i mišljenju uopće nije dao svoj prijedlog na koji način bi se izvršila geometrijska dioba, a s obzirom na suvlasničke dijelove stranaka, već je samo izradio skice lica mjesta prema prijedlozima tužitelja i tuženika, kako je vještak i sam naveo na prvoj stranici pisanog nalaza i mišljenja, pri čemu je izostao prijedlog vještaka, a sud prvog stupnja, iako vještak nije niti dao svoj prijedlog o načinu diobe, navodi u obrazloženju da prihvaća prijedlog vještaka, a u stvari, prihvaća prijedlog tužitelja o načinu diobe, kojem se tuženik protivi. Kako dakle mjernik vještak uopće nije dao prijedlog o načinu diobe, već je identificirao nekretninu i označio prijedloge stranaka u sačinjenim skicama, a  sud prvog stupnja prihvatio je prijedlog tužitelja, to ovaj sud ne može ispitati žalbene navode da bi na takav način, prema prihvaćenom prijedlogu tužitelja, bila znatno umanjena vrijednost nekretnine, odnosno da bi takvog oblika bila neupotrebljiva za tuženika, i vrijednošću da ne odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, time da dio iste nekretnine predstavlja i pomorsko dobro.

 

10. Nakon ukidnog rješenja ovoga suda u dijelu opisanom pod toč. 8 ove presude,  sud prvog stupnja izveo je sve parnične radnje i raspravio sva sporna pitanja na koja je upozorio ovaj sud, čime je postupio sukladno odredbi čl. 377 st.1 ZPP.

 

11. Ispitujući pobijanu presudu i rješenje kojim je na ročištu odbijen prijedlog za prekid postupka, i postupak koji im je prethodio ovaj sud je ustanovio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.354 st.2 ZPP-a na koju temeljem odredbe čl. 365 st. 2 ZPP-a pazi po službenoj dužnosti.

 

12. U odnosu na pobijano rješenje:

 

12.1. Nije sporno da je presudom ovoga suda poslovni broj Gž-8086/16-3 od 10. prosinca 2019. (djelomično) odbijena žalba tuženika i potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru Stalna služba u Pagu br. 1440/2015 od 8. rujna 2016. u dijelu kojim je utvrđeno da opseg diobe suvlasničke zajednice stranaka predstavlja nekretnina upisana u zk.ul. 4207 k.o. N., kat.čest. 653 pašnjak D. od 24105 m2, u suvlasništvu G. A. u 3/12 dijela, G. V. u 3/12 dijela, G. J.2 u 1/12 dijela, G. D. u 1/12 dijela, G. M. u 1/12 dijela, odnosno suvlasnici u 3/4 dijela i G. T. u 3/12 dijela odnosno 1/4 dijela, te da je tuženik podnio prijedlog za dopuštenje revizije temeljem čl. 387 ZPP, jer je klauzula pravomoćnosti i ovršnosti presude Općinskog suda u Pagu br. P-5/89 od 11. srpnja 1989. pravomoćno ukinuta i postupak se nalazi u prekidu.

 

12.2. Na ročištu održanom dana 29. siječnja 2021. sud prvog stupnja odbio je prijedlog za prekid postupka jer je odluka o prekidu već donesena u prijašnjem tijeku postupka.

 

12.3. I po mišljenju ovog suda, činjenica što je podnositelj žalbe podnio prijedlog za dopuštenje podnošenja revizije protiv ove pravomoćne presude,  te ako Vrhovni sud Republike Hrvatske i dopusti podnošenje revizije protiv presude donesene u drugom stupnju, stranka može podnijeti reviziju sukladno odredbi čl. 382 st.1 ZPP, što sve ne utječe na mogućnost nastavak ovog postupka za parnično razvrgnuće zajednice nekretnina jer se on može nastaviti kada su pravomoćno utvrđeni predmet diobe i suvlasnički omjeri stranaka, a izjavljivanje revizije ne utječe na pravomoćnost sudske presude jer se radi o izvanrednom pravnom lijeku.

 

12.4. Stoga je temeljem odredbe čl. 380 toč. 2 ZPP u odnosu na navedeno rješenje trebalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

 

13. U odnosu na pobijanu presudu:

 

13.1. Tijekom postupka prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude. Zbog navedenog ovaj sud prihvaća u cijelosti tako utvrđeno činjenično stanje, pa prema tome nije osnovan žalbeni razlog  pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni opravdanja dana za njega.

 

13.2. Prvostupanjski je sud utvrdio, sa kojim utvrđenjima je suglasan i ovaj sud:

-da je obustavljen  izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetne nekretnine koji se vodio kod  Općinskog suda u Pagu pod poslovnim brojem: R1-5/12 (list 6 spisa), te predlagatelji ovdje tužitelji  upućeni u parnicu zbog osporavanja suvlasničkih dijelova nekretnine, da je prilikom  preoblikovanja zemljišne knjige u k.o. N. tužitelji su dobili površinu predmetne nekretnine od 12393 m2, a tuženik površinu od 11341 m2, te su ti dijelovi  kojima označavaju navedene površine dobili nove oznake čestica i to tuženik oznaku njegovog  dijela 5455 k.o. N., a tužitelji oznaku 5458 k.o. N., koju nisu prihvatili u ovom postupku,  sam tuženik je zaključkom upućen u parnicu radi pokretanja postupka uređenja međe ili utvrđivanja  prava vlasništva od strane Područnog ureda za katastar G. Ispostava N. od 10.02.2012., što tuženik nije učinio do  danas odnosno nije dostavi dokaz o tome, dok prema izvatku iz zemljišnih knjiga za predmetnu  nekretninu upisanu u zk.ul. 3689 k.o. N. prednik stranaka bio je upisan u  7/8 dijela pok. G. J.1 pok. J., a prema rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu  poslovni broj: O-44/93-5 od 27.12.1993.g. iza pok. G. J.1 pok. J., prednika stranaka,  kat.čest. 653 k.o. N. sačinjava njegovu ostavinsku imovinu u cijelosti, dok  prema posjedovnom list broj 150 k.o. N. predmetna nekretnina ima površinu od 285 m2 od dana 27.08.1988.g., a ostavinski postupak vodio se 1993.g., dakle promjene jesu nastale oko  predmetne nekretnine, kojih je tada trebao biti svjestan tuženik i pokrenuti druge postupku u odnosu  na istu, jer uvidom u spis Općinskog suda u Pagu br. O-44/93 utvrđuje se da predmetna nekretnina  ima površinu 24105 m2 (list 5 spisa br. O-44/93), kojeg su naslijedili njegovi sinovi G. A. i  to predmetnu nekretninu u 1/4 dijela, G. M., prednik tužitelja ad 3 do ad 5, u 1/4 dijela, a  G. B. u 1/4 dijela, prednik tužiteljice ad 2, dakle naslijedili su predmetnu nekretninu u 3/4  dijela, dok je G. T. naslijedio u 1/4 dijela, koje je rješenje o nasljeđivanju postalo  pravomoćno dana 03.08.1994.g. (list 3 spisa br. O-44/93) i provedeno u zemljišnim knjigama za  k.o. N. (list 17 spisa), na koje tuženik kao nasljednik nije uložio žalbu niti je osporio površinu  predmetne nekretnine, te sud nije prihvatio navode tuženika u odgovoru na tužbu da je dio darovane  mu nekretnine kat.čest.629/26 k.o. N. darovnim ugovorom od strane M. G.2 od dana  29.08.1992., nije mu darovana predmetna nekretnina, koji darovni ugovor  jeste potvrđen rješenjem o nasljeđivanju Općinskog sudu Pagu poslovni broj: O-35/97 od dana  25.03.1997., koje je postalo pravomoćno dana 20.11.1997.g. (list 12 spisa br. O 35/97), a uvidom u spis br. O-35/97 Općinskog suda u Pagu iza pok. M. G.2 pok. J.  utvrđuje se da nekretnine kat.čest. 653 k.o. N. ne sačinjava ostavinsku imovinu ostaviteljice,  čak ni prema posjedovnom listu broj 151 k.o. N. (list 8 do 9 spisa) br. O-35/97 nije navedena  predmetna nekretnina da je ista bila upisana kao posjednik, dakle niti posjednik niti vlasnik nije bila  pok. M. G.2 pok. J. predmetne nekretnine te mu je nije niti mogla darovati niti je  naslijediti, a činjenicu da je kat.čest. 629/26 k.o. N. koja mu je darovana jednim dijelom svoje  površine ušla u predmetnu nekretninu, morao je to istaći u ostavinskom postupku te da se utvrdi dali  je prednik stranaka u cijelosti bio vlasnik predmetne nekretnine ili je dio navedene površine  pripadao drugoj nekretnini, stranke su suvlasnici u nekretnini kat.čest. 653 k.o. N. tužitelji u  3/4 dijela, tuženik u 1/4 dijela koja je u postupku obnove i upisa u glavnu knjigu N. N.  dobila nove oznake i to kat.čest. 5455 i kat.čest. 5458 obje k.o. N. N. i suvlasničke udjele  tužitelji od 9/12 dijela, tuženik od 3/12 dijela (list 273 do 275 dijela)

-očevidom na licu mjesta uz nazočnost geodeta J. Š., koji je izradio svoj nalaz i mišljenje od dana 09.09.2013. na kojeg su stranke imale primjedaba, isti nije dao prijedlog za  razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina navodeći da nezna suvlasničke dijelove stranaka te ih  sud nije prihvatio, iako prema njegovim nalazima i dopunama predmetna nekretnina ima dio  površine nekretnine kat.čest. 629/26 k.o. N., ali nije naveo koji je to dio površine, iako jeste  prema priloženim prijavnim listovima od 20.09.1988. dio ne samo darovane  nekretnine kat.čest. 629/26 k.o. P. već i ostale nekretnine bile su predmet parcelacije, iz kojih nije  vidljivo koji je to dio površine, a niti je to osporavala prednica tuženika, koji sud u daljnjem tijeku  postupka nije prihvatio nakon donošenja drugostupanjske odluke, jer same stranke više prema tim  nalazima i mišljenjima nisu htjele razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina, već su tužitelji tražili novo geodetsko vještačenje radi razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina

-sud je proveo i očevid na licu mjesta dana 20.10.2020.g. (list 337 do 338 spisa), uz nazočnost stalnog sudskog vještaka geodetske struke M. Š., koji je izvršio identifikaciju nekretnine nove izmjere kat.čest. 5455 i 5458 obje k.o. N. n., koje odgovaraju kat.čest. 653 k.o. N. stare izmjere, te se obvezao na licu mjesta da će napraviti diobu predmetnih nekretnina prema navodima tužitelja i tuženika, te vlastiti prijedlog, što je i učinio nalazom i mišljenjem, te skicama lica mjesta broj 1., 2. i 3. i fotografijama od dana 20.11.2020.g. (list 340 do 347 spisa),

-sud je prihvatio u cijelosti nalaz i mišljenje, te skice lica mjesta i fotografije, budući su tužitelji smatrali da i pored njihovih primjedaba na nalaz i mišljenje smatrajući da je u ovoj pravnoj stvari u vezi donošenja odluke o načinu diobe činjenično stanje dovoljno raspravljeno,budući je vještak geodetske struke u svom nalazu i mišljenju dao potpunu i pravilnu identifikaciju predmetnih nekretnina, te sud ima dovoljno elemenata da donese odluku o razvrgnuću, te sud nalazi da su tužitelji odustali od prijedloga da sudski vještak geodetske struke izvrši nadopunu nalaza i mišljenja,

- sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se predmetne nekretnine podijele na dva jednaka dijela, jer suvlasnički udjeli nisu navedeni u e izvadcima iz zemljišne knjige za k.o. N. N. na jednake dijelove, a niti sud nije uzeo prijedlog tuženika da se u obzir uzme nekretninu kat.čest. 5610 k.o. N. N. na koju je tuženik cijelo vrijeme skretao pozornost držeći ju relevantnom za rješenje ove pravne stvari, jer predmetna nekretnina nije predmet ovog postupka, dok je nalaz i mišljenje, skice lica mjesta i fotografijama izrađen sukladno pravilima struke, katastarskim i zemljišnim mapama,te ih sud smatra osnovanim i stručnim

-da je sud prihvatio razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina prema skici br. 1 stalnog sudskog vještaka geodetske struke, jer je prema suvlasničkim udjelima u odnosu na površinu podijeljenih dijelova nekretnine, strankama pripala onolika površina koja odgovara njihovim suvlasničkim udjelima-kat.čest. 5455 k.o. N. N. ima površinu 11341 m2, tužitelji suvlasnici u 9/12 dijela, zbrojeni zajednički suvlasnički udjeli tužitelja, koji zajedno na istoj dobivaju površinu od 8.505,72 m2 (11341 : 12 x 9= 8.0505,72 m2), te dobivaju na istoj površinu prema zbrojenom suvlasničkim udjelima od 8.505,72 m2, dok je tuženik upisan u suvlasničkom udjelu od 3/12 dijela, te mu u ovoj predmetnoj nekretnini pripada površina od 2.835,24 m2  (11341:12x3=2835,24 m2), što u završnici zajedno iznosi 11.341,96 m2, a zašto je u e-Izvatku iz  zemljišne knjige navedena površina od 11341 m2 za predmetnu nekretninu u k.o. N. N. (list 274 spisa) sud se nije upuštao u raspravu o navedenoj površini, dok nekretnina kat.čest. 5458 k.o. N. N. ima površinu 12393 m2 (list 275 spisa), tužitelji suvlasnici u 9/12 dijela, zbrojeni zajednički suvlasnički udjeli tužitelja, koji zajedno na istoj dobivaju površinu od 9.294,75 m2 (112393 : 12 x 9= 9.294,75 m2), te dobivaju na istoj površinu prema zbrojenom suvlasničkim udjelima od 8.505,72 m2, dok je tuženik upisan u suvlasničkom udjelu od 3/12 dijela, te mu u ovoj predmetnoj nekretnini pripada površina od 3.098,75 m2 (12393 :12 x 3=3.098,75 m2), što u završnici zajedno iznosi 12.393,50 m2, a zašto je u e izvatku iz zemljišne knjige navedena površina od 12.393 m2 za predmetnu nekretninu u k.o. N. N. (list 275 spisa) sud se nije upuštao u raspravu o navedenoj površini, tako da su tužitelji sveukupno prema svojem suvlasničkom udjelu od 9/12 dijela, zbroj njihovih suvlasničkih udjela, dobili ukupnu površinu od 17.800,47 m2, tuženik 5.933,99 m2, dakle površinu navedenu u samoj skici lica mjesta br. 1 od dana 20.11.2020.g., dok se sud niti ovdje nije upuštao u raspravu o razlici u površinama smatrajući ih toliko malenim da iste nisu niti mogle utjecati na odluku o razvrgnuću suvlasničkih zajednica nekretnina

-da iz povijesti promjena na katastarskim česticama 5455, 5458 i 5610 sve k.o. N.  N. nove izmjere i kat.čest. dio 629/26, dio kat.čest. 629/33 i kat.čest. 653 sve k.o. N. (list 354 do  357 spisa) utvrđuje se da je od revizije posjeda 1956.g. upisan posjed na nekretninama kat.čest. 653, d 629/26 i 629/28 sve k.o. N. prednik stranaka pok. G. J.1 pok. J., potom se 1988.g. predmetne nekretnine cijepaju te od istih nastaju kat.čest. 629/46 i 653 k.o. N., 1995.g. upisuju se kao posjednici tužitelji i tuženici svatko u svojim suposjedovnim udjelima, koje nekretnine stupanjem na snagu novog katastarskog operata dobivaju oznake kat.čest. 5455, 548 i 5610 sve k.o. N. N., a činjenica da se i nastala i nekretnina od parcelacije nekretnine kat.čest. 629/28 i 629/26 obje k.o. N. koja dobiva novu oznaku u novoj izmjeri 5610 k.o. N. N. (list 322 do 325 spisa) sud smatra da ista ne utječe na donošenje odluke u ovom predmetu budući ista nije predmetom razvrgnuća.

-da je podneskom od 07.07.2014. (list 98 do 104 spisa) tuženik tražio ukidanje  pravomoćnosti i ovršnosti presude zbog izostanka Općinskog suda u Pagu poslovni broj: P-5/89 od  11.09.1989. i br. I-97/90 od 15.06.1992. u čemu je tuženik i uspio ukinuta je pravomoćnost i  ovršnost presude (list 188 do 189, 248 do 268 spisa), ali sud nalazi da to nije bitno za odlučivanje u  ovom predmetu, jer tužitelji traže razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina  temeljem upisa u zemljišne knjige kao suvlasnika, koji su kao suvlasnici upisani temeljem rješenja  o nasljeđivanju Općinskog suda u Pagu poslovni broj O-44/93

-da iz provedenog postupka proizlazi da su tužitelji suvlasnici predmetne nekretnine u 3/4 dijela kat.čest. 653 k.o.  N., koja odgovara kat.čest. 5455 i 5458 obje k.o. N. N. nove izmjere, (čl. 128. st. 1. u  svezi čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, presudom i rješenjem  Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-8086/16-3 od 10.12.2019. ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99,  22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14-dalje ZVDSP), te isti imaju i pravo na razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina (čl. 47. st. 1 ZVDSP)

-da je u odnosu na razvrgnuće suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina sud  proveo dokaz  očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske struke M. Š., koji je dao  prijedloge razvrgnuća suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina, time da se stranke nisu suglasile sa prijedlogom vještaka da se dioba provede na dva jednaka dijela, te je sud uzimajući u obzir  utvrđenje suvlasničkih dijelova stranaka da su tužitelji suvlasnici u 3/4 dijela kat.čest. 653 k.o.  N. s., odnosno suvlasnici od 9/12 dijela, zbrojeni suvlasnički udjeli tužitelja, kat.čest. 5455  i 5458 obje k.o. N. N. nove izmjere, a tuženik u 1/4 dijela kat.čest.  653 k.o. N. stare izmjere, odnosno kat.čest. 5455 i 5458 obje k.o. N. N. nove izmjere,  koje odgovaraju kat.čest. 653 k.o. N., utvrđeno tijekom postupka osobito provođenjem dokaza  očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske struke, prihvatio  prijedlog razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnine prema skici lica mjesta broj 1 od 20.11.2020.g.  (list 343 spisa), smatrajući je osnovanom i stručnom sastavljenom sukladno pravilima struke i  katastarskim i zemljišnim mapama, te razvrgnuo suvlasničku zajednicu da tužiteljima pripada 3/4  dijela odnosno 9/12 dijela predmetnih nekretnina, a tuženiku 1/4 dijela odnosno 3/12 dijela,  uzimajući u obzir pravilnu i pravednu raspodjelu sveukupne površine naprijed obrazloženo,  označenih i opisanih kao u toč I izreke (čl.50.st.1. i čl.49.st.4. ZVDSP), jer se stranke nisu mogle  sporazumjeti oko razvrgnuća suvlasničke zajednice, te je odluku donio sud, smatrajući da je  moguća geometrijska dioba, kako su se izjasnili tijekom postupka prijašnji geodetski vještaci. 

 

13.3. Na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo kada je suvlasničku zajednicu nekretnina razvrgnuo geometrijskom diobom kako je navedeno u toč. I izreke pobijane presude. Valja istaći da prema čl. 50 Zakona o  vlasništvu i drugim stvarnim pravima: 

(1) Kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a  podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i  dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju  pravnoga posla ili zakona.

(2) Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će  djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.

(3) Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na  ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se  diobom odvaja.

(4) Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud  će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos  podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

13.4. Nekretnina u staroj izmjeri kčbr. 653 sada nove kčbr. 5455 i 5458 k.o. N. n. prema identifikaciji mjerničkog vještaka M. Š. u naravi  predstavlja pašnjak u predjelu D., ograđen suhozidima i žičanom ogradom, te postoji mogućnost geometrijske diobe sukladno rezultatima provedenog  vještačenja, provedenim sukladno pravilima struke i katastarskim i zemljišnim mapama, to je pravilno sud prvog stupnja postupio kada je odlučio kao u toč. I izreke pobijane presude.

 

13.5. Tuženik u žalbi ustraje kod svih navoda i prigovora koje je iznio I tijekom postupka, koje je sud u pobijanoj odluci otklonio jasnim i valjano obrazloženim razlozima, koje prihvaća i ovaj sud, jer su u skladu s utvrđenim činjenicama, koje nisu u suprotnosti s provedenim dokazima.

 

13.6. Za dodati je na žalbene navode, da je pregledom spisa (list 32) razvidno da je zaključkom Područnog ureda za katastar G., ispostava N. od 10. veljače 2012. prekinut postupak promjene na zemljištu po zahtjevu stranaka G. M. i T. iz N., izjavljenom u prigovoru na izlaganje podataka nove izmjere uložen na kčbr. 5455 i 5458, te je naloženo stranci da pokrene postupak za utvrđenje međe ili priznanje prava vlasništva kod nadležnog suda u danom joj roku od 15 dana, a ukoliko ne podnese dokaz da je pokrenut takav postupak, smatrat će se da je stranka odustala od svog zahtjeva i postupak će se obustaviti. Nadalje, iz obrazloženja navedenog zaključka razvidno je da je uviđajem utvrđeno da stranke nisu obilježile međne linije na terenu te da je G. T. izjavio da će se dioba rješavati putem suda, radi čega je navedeni postupak i prekinut.

 

13.7. Žalitelj uz žalbu dostavlja novi dokaz-povijest promjena na katastarskim česticama od 4.11.2020., pa isti ovaj sud nije razmatrao, sukladno odredbi čl. 352 st.1 ZPP.

 

13.8. Radi navedenog trebalo je temeljem odredbe čl. 368 st. 1 ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

 

14. Odluci o parničnom trošku tuženik određeno niti ne prigovara, pa ista nije bila predmetom razmatranja ovog suda.

 

15. Tuženiku nije dosuđen trošak žalbe, jer sa istom nije uspio (čl. 154 st. 1 ZPP). 

 

U Zagrebu 8. studenog 2022.

 

 

                                                                                                                              Predsjednica vijeća:

                                                                                                                              Lidija Bošnjaković, v.r.