1              Broj: Gž Ovr-304/2022-2

              Broj: Gž Ovr-304/2022-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Vukovaru, OIB:…, kao drugostupanjski sud, po sucu Vesni Vrkić Perak, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja banka d.d. S., OIB:…, zastupan po OD H. & p. d.o.o. iz Z., protiv ovršenika B. B. iz S., OIB:…, zastupan po punomoćniku S. K., odvjetniku iz S., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja, protiv rješenja Općinskog suda u Splitu broj: Ovr-3412/2021. od 8. prosinca 2021., dana 7. studenoga 2022.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja kao neosnovana, te se prvostupanjsko rješenje Općinskog suda u Splitu broj: Ovr-3412/2021. od 8. prosinca 2021. potvrđuje.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog suda u Splitu broj: Ovr-3412/2021. od 8. prosinca 2021. prihvaćen je prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, te je ovrha koja se vodi pri Financijskoj agenciji po zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 20. listopada 2021. temeljem ovršne isprave – zadužnice broj: OV-2254/08. odgođena do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi protiv ovrhovoditelja pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem: P-3258/2019.

2. Protiv navedenog rješenja žalio se ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je potpuno i istinito utvrdio činjenično stanje i na tako utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo te nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku, a na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

              6. Ovršenik je naime podnio prijedlog za odgodom ovrhe koja se vodi pri Financijskoj agenciji po zahtjevu za izravnu naplatu temeljem ovršne isprave do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Splitu pod brojem: P-3258/2019.

7. Odredbom članka 65. stavak 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj: 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – u nastavku teksta: OZ) propisano je da sud može na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu uz kumulativno ispunjenje jedne od pretpostavki propisanih stavkom 1. točke 1. do 10. Ovršnog zakona.

8. Presudama Trgovačkog suda u Zagrebu broj: P-1401/2012. od 4. srpnja 2013., Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske broj: Pž-7129/2013. od 13. lipnja 2014. i Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj: Revt-249/2014. od 9. travnja 2015. koje su donesene u kolektivnom sporu za zaštitu prava i interesa potrošača, utvrđeno je da su banke, a među njima i ovrhovoditelj u ovom predmetu prilikom sklapanja ugovora o kreditima povrijedile kolektivne interese potrošača odnosno korisnika kredita koristeći u njima nepoštene ugovorne odredbe o valutnoj klauzuli i o promjenjivoj stopi ugovorne kamate koja će se mijenjati jednostranom odlukom kreditora, a što je sve imalo za posljedicu ništetnost navedenih ugovornih odredaba.

9. U predmetu broj C-407/2018-K. c/a Bank d.d., a u kojem je predmetu bankarska institucija kao ovrhovoditelj pokrenula ovršni postupak protiv korisnika kredita na osnovu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenom u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, a u odnosu na čije je odredbe ovršnik prigovarao ništetnosti, sud Europske unije je u analizi načela djelotvornosti primjene Direktive Vijeća 93/13. EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima, utvrdio da "Direktivu Vijeća 93/13. /EEZ od 5. travnja 1993. o nepoštenim uvjetima u potrošačkim ugovorima treba s gledišta načela djelotvornosti tumačiti na način da joj se protivi nacionalni propis poput onoga iz glavnog postupka, na temelju kojeg nacionalni sud koji odlučuje o prijedlogu za ovrhu ugovora o hipotekarnom kreditu sklopljenog između trgovca i potrošača u obliku neposredno izvršivog javnobilježničkog akta, nema mogućnost, bilo na prijedlog potrošača ili po službenoj dužnosti, ispitati je su li odredbe sadržane u tom aktu nepoštene, u smislu te direktive i po toj osnovi odgoditi zatraženu ovrhu."

10. Protivno žalbenim navodima, o uspjehu parnice koju je pokrenuo ovršenik ovisit će i visina obveze koja proizlazi iz zadužnice kao sredstva osiguranja naplate po ugovoru o kreditu u odnosu na koji se vodi postupak utemeljen na tvrdnji o djelomičnoj ništetnosti pojedinih odredbi ugovora.

Kako je dakle, ugovor o kreditu sklopljen u razdoblju na koje se odnosi i kolektivni spor za zaštitu prava i interesa potrošača (sklopljen 16. travnja 2008.) i da je ovršenik kao korisnik kredita pokrenuo parnični postupak radi utvrđenja ništetnosti pojedinih odredaba ugovora o kreditu koje izravno utječu na visinu tražbine, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da su ispunjene pretpostavke za odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja parničnog postupka broj: P-3258/2019. koji se vodi kod prvostupanjskog suda.

Odluka o odgodi ovrhe je odluka suda kojom se određuje samo privremeno nepoduzimanje ovršnih radnji s ciljem sprečavanja nastanka štetnih posljedica za ovršenika čime mu se pruža privremena zaštita, ali i omogućuje da se u slučaju ispunjenja razloga radi kojeg se ovrha odgađa od ovršenika otkloni nastanak štete koja bi nastala provođenjem ovrhe, a ovrhovoditelj u slučaju da tužbeni zahtjev ovršenika bude odbijen, ovrhu može svakako nastaviti i svoju tražbinu namiriti, ali sa odgodom, a time nije stavljen u bitno lošiju poziciju.

11. Slijedom izloženog, primjenom odredbe članka 380. točka 2. Zakona o parničnom postupku žalbu ovrhovoditelja valjalo je odbiti, a rješenje prvostupanjskog suda potvrditi.

Vukovar, 7. studenoga 2022.

              SUDAC

              Vesna Vrkić Perak,v.r.