Baza je ažurirana 18.01.2026. zaključno sa NN 121/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: Gž-295/22-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-295/22-2

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Tihani Pivac, na temelju nacrta odluke kojeg je izradila viša sudska savjetnica Ana Buklijaš, u pravnoj stvari tužitelja Ministarstva državne imovine, OIB: , Z., kao suvlasnika stambene zgrade u Z., zastupani po upravitelju G. S. K. G. d.o.o., OIB: , Z., a svi zastupani po punomoćnici D. H. Ž., odvjetnici u OD H. i partneri u Z., protiv tuženika U. S. d.o.o., OIB: …, Z., zastupanog po punomoćnici L. D., odvjetnici u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Povrv-1661/20-16 od 29. listopada 2021. godine, dana 07. studenog 2022.,

 

r i j e š i o  j e

 

Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem Povrv-1661/20-16 od 29. listopada 2021. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

Obrazloženje

 

1.              Prvostupanjskom presudom, točkom I. izreke ukinut je u cijelosti platni nalog sadržan u točki I. izreke rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-45014/19 izdan od javnog bilježnika M. J. iz Z. od dana 19. prosinca 2019. te je tužbeni zahtjev odbijen u cijelosti. Ujedno je naloženo tužitelju naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.350,00 kuna.

 

2.              Protiv citirane presude žali se tužitelj pobijajući istu zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točka Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08. 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; dalje: ZPP-a), uz prijedlog da se pobijana presuda preinači na način da se usvoji tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3.              Na žalbu nije odgovoreno.

 

4.              Žalba je osnovana.

 

5.              S obzirom na vrijednost predmeta spora, u konkretnom slučaju, radi se o sporu male vrijednosti, u smislu odredbe članka 458. stavak 1. ZPP-a, radi čega se presuda može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP-a.

6.              Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 1.234,27 kuna na ime neplaćene zajedničke pričuve u razdoblju od lipnja 2018. do srpnja 2019. godine za prostor koji se nalazi u zgradi u Z.

 

7.              Ispitujući pobijanu presudu koju tužitelj pobija žalbom, sukladno odredbi članka 365. stavka 2. ZPP-a, u svezi s odredbama članka 467. ZPP-a, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio postojanje bitne povrede postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju u žalbi ukazuje tužitelj i to stoga što su razlozi izneseni u pobijanoj presudi o odlučnoj činjenici, točnije, nedostatku aktivne legitimacije tužitelja proturječni.

 

7.1.              Naime, bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. toč. 11. postoji ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturječi sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema razloga o odlučnim činjenicama, ili ako o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

 

8.              Prvostupanjski sud je ukinuo u cijelosti platni nalog sadržan u točki I. izreke rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-45014/19 izdan od javnog bilježnika M. J. iz Z. od dana 19. prosinca 2019. godine te odbio tužbeni zahtjev u cijelosti, navodeći da tužitelj nije aktivno legitimiran jer je Ministarstvo državne imovine (koje je kao tužitelja označio  u uvodu pobijane presude) prestalo postojati, a također, da i iz izvatka iz zemljišne knjige ne proizlazi da bi Ministarstvo državne imovine bilo suvlasnik predmetne nekretnine.

 

9.               Pobijana presuda nije zakonita s obzirom da se citirani činjenični i pravni zaključak prvostupanjskog suda o neosnovanosti zahtjeva za isplatu zajedničke pričuve iz razloga navedenih u pobijanoj presudi ne može prihvatiti.

 

10.               Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:

- da su u prijedlogu za ovrhu kojim je pokrenut predmetni postupak kao ovrhovoditelji označeni Suvlasnici stambene zgrade u Z., i to: Ministarstvo državne imovine, zastupano po G. S. K. G. d.o.o., a prijedlog je utemeljen na vjerodostojnoj ispravi-izvatku iz poslovnih knjiga te je predložena ovrha općenito na imovini ovršenika, radi naplate iznosa od 1.234,27 kuna,

- da je rješenje o ovrsi, prihvaćanjem podnesenog prijedloga za ovrhu doneseno 19. prosinca 2019. godine pod poslovnim brojem Ovrv-45014/19, te je tuženik protiv citiranog rješenja o ovrsi izjavio prigovor navodeći da za navedenu zgradu nije sklopljen Ugovor o upravljanju tako da G. S. K. G. d.o.o. nema aktivnu legitimaciju pokretanja ovoga postupka;

- da je rješenjem prvostupanjskog suda od 22. travnja 2020. godine stavljeno izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu u kojem je određena ovrha i ukinute su sve provedene radnje, te je riješeno da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga;

- da su u podnescima od 26. svibnja 2020. i 11. prosinca 2020. godine kao tužitelji označeni Suvlasnici stambene zgrade u Z., zastupani po upravitelju G. S. K. G. Z., a u istima je pojašnjeno da je G. S. K. G. d.o.o. imenovano prinudnim upraviteljem stambene zgrade u Z., sukladno odluci Gradske skupštine G. Z. od 23. prosinca 1997. godine.

 

11.              Sukladno odredbi članka 82. ZPP-a, u tijeku cijelog postupka sud će, po službenoj dužnosti, paziti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno.

 

11.1.              Člankom 83. stavkom 1. ZPP-a propisano je da kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne može biti stranka u postupku, a taj se nedostatak može otkloniti, pozvat će tužitelja da izvrši potrebne ispravke u tužbi ili će poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja može biti stranka u postupku.

 

12.              Imajući u vidu naprijed navedeni bitni sadržaj spisa predmeta u dijelu označavanja ovrhovoditelja kao stranke u predmetnom postupku, postavlja se pitanje je li, točnije, jesu li osobe koje su tijekom postupka označavane kao ovrhovoditelji, odnosno ovrhovoditelj, sposobne biti stranka u  postupku, u smislu odredaba članka 77. ZPP-a.

 

13.              Prema pravnom shvaćanju ovoga suda, Ministarstvo državne imovine, koje je označeno kao tužitelj u uvodu pobijane presude, nema stranačku sposobnost i ne može biti stranka u postupku s obzirom da se radi o tijelu izvršne vlasti Republike Hrvatske.

 

14.               Jednako tako, suvlasnici stambene zgrade u Z., bez pobliže oznake o kojim suvlasnicima se radi, mogu biti stranka u postupku isključivo ukoliko sud ocijeni istima priznati svojstvo stranke u smislu odredaba članka 77. stavka 3. ZPP-a.

 

15.              Konačno, iz sadržaja spisa predmeta, imajući u vidu sve oznake ovrhovoditelja, odnosno tužitelja u ovom postupku, ne može se zaključiti da je kao tužitelj u ovom postupku označeno G. S. K. G. kao zajednički upravitelj suvlasnika predmetne zgrade.

 

16.              S obzirom na navedeno, a imajući u vidu pozivanje prvostupanjskog suda u razlozima pobijane presude na prestanak postojanja Ministarstva državne imovine, valja istaknuti kako inače prestanak postojanja stranke ima značaj na obvezu suda da tijekom cijelog postupka pazi po službenoj dužnosti može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku, što ni u kojem slučaju ne može biti okolnost zbog koje bi sud mogao ocjenjivati osnovanost tužbenog zahtjeva, točnije, osnovanost materijalnopravnog prigovora nedostatka aktivne legitimacije.

 

17.              Dakle, kako je zbog različitih oznaka tužitelja u ovom postupku nejasno tko predstavlja tužitelja, prvostupanjski sud je bio dužan postupiti sukladno odredbama članka 83. ZPP-a i pozvati tužitelja da izvrši potrebne ispravke i kao tužitelja označi osobu  koja može biti stranka u postupku.

 

18.              Kako je prvostupanjski sud propustio dosljedno postupiti kako to nalažu odredbe članka 83. ZPP-a, a što je pretpostavka nastavka postupka s osobom koja može biti stranka u postupku, pri čemu je pogrešno nedostatak u stranačkoj sposobnosti cijenio kao nedostatak aktivne legitimacije, žalbu tužitelja valjalo je uvažiti i pobijanu presudu ukinuti te predmet vratiti na ponovno suđenje, temeljem odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a, u vezi članka 467. ZP-a.

 

19.              U nastavljenom postupku prvostupanjski sud će otkloniti uočene bitne povrede, te će, kako je već naprijed upućen, postupiti sukladno odredbama članka 83. stavka 1. ZPP-a i pozvati tužitelja da u dijelu oznake stranke na aktivnoj strani izvrši potrebne ispravke u tužbi kako bi kao tužitelj bila označena osoba koja može biti stranka u postupku.

 

U Splitu 7. studenog 2022.

Sutkinja:

Tihana Pivac, v. r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu