- 1 -              Rev 783/2022-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 783/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud, predsjednice vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Đura Sesse, člana vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine, člana vijeća i Goranke Barać Ručević, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Ž. B., OIB: … iz Z., protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: … , Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika, protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-314/2021-2 od 27. kolovoza 2021., kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1134/2019-10 od 26. ožujka 2021., u sjednici održanoj 3. studenoga 2022.,

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija se odbija kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1134/2019-10 od 26. ožujka 2021., naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju na ime naknade štete, iznos od 1.275,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate sa zateznim kamatama tekućim od 1. studenoga 2018. (toč. I.). Odbijen je zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos, za vremenski period od 1. ožujka 2018. do 31. listopada 2018. i sa zahtjevom da se protuvrijednost tražbine utvrdi po srednjem tečaju HNB na dan donošenja presude (toč. II.). Naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.300,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2021. pa do isplate (toč. III.).

 

2. Presudom Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-314/2021-2 od 27. kolovoza 2021., odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1134/2019-10 od 26. ožujka 2021.

 

3. Rješenjem ovoga suda posl. br. Revd-4866/2021-2 od 1. ožujka 2022. tuženiku je dopušteno podnošenje revizije, protiv presude Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-314/2021-2 od 27. kolovoza 2021. u odnosu na pravno pitanje:

 

              "Isključuje li postojanje odgovornosti Republike Hrvatske zbog nepravilnog i nezakonitog rada pravne osobe koja ima javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave odgovornost takve osobe koja je štetu prouzročila ili postoji njihova solidarna odgovornost?

 

4. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik s prijedlogom ovome sudu da se pobijana presuda preinači.

 

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

6. Revizija nije osnovana.

 

7. Pozivom na odredbu čl. 391. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u dijelu u kojem je revizija dopuštena i samo zbog pitanja zbog kojeg je dopuštena.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom štete koju je pretrpio nezakonitim radom tuženika.

 

8.1. Postavljenim pitanjem se problematizira pasivna legitimacija tuženika u postupku za naknadu štete nastale tužitelju, nezakonitim radom tuženika.

 

9. Prema odredbi čl. 14. Zakona o sustavu državne uprave ("Narodne novine" broj 150/11, 12/13, 93/16, 104/16 i 66/19 - dalje: ZDSU) štetu koja građaninu, pravnoj osobi ili drugoj stranci nastane nezakonitim ili nepravilnim radom tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave, naknađuje Republika Hrvatska.

 

10. Stoga, odgovor na postavljeno pravno pitanje proizlazi iz navedene zakonske odredbe prema kojoj štetu koja fizičkoj ili pravnoj osobi nastane nezakonitim ili nepravilnim obavljanjem poslova državne uprave, nadoknađuje Republika Hrvatska.

 

11. Međutim, u konkretnom odgovor na postavljeno pravno pitanje ne utječe na odluku u konkretnoj pravnoj stvari.

 

12. Naime, tuženik Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, osnovan je kao javna ustanova, sukladno odredbi čl. 6. Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju ("Narodne novine" broj 102/98, 71/99, 127/00, 59/01, 109/01, 147/02, 117/03, 30/04, 177/04, 92/05, 4307, 79/07, 35/08, 94/09, 40/10, 121/10, 139/10, 61/11, 114/11, 76/12, 12/13, 133/13 i 157/13 – dalje: ZMO) i čl. 187. st. 3. ZMO. Sukladno odredbi čl. 59. Zakona o ustanovama ("Narodne novine" broj 76/93, 29/97, 47/99, 35/08 i 127/19) ustanova odgovara za obveze cijelom svojom imovinom (st. 1.) a osnivač ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njezine obveze (st. 2.). Stoga, u konkretnoj pravnoj stvari postoji solidarna odgovornost Republike Hrvatske (kao osnivača) i tuženika (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) za naknadu nastale štete tužitelju.

 

13. S obzirom na revizijske navode, kojima se tuženik poziva na odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u prilog shvaćanja da tuženik ne bi bio pasivno legitimiran, navodi se da u tim postupcima, kao stranka nije sudjelovao Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (javna ustanova). Stranke u tim postupcima su bili Grad Makarska (Rev-1836/2014), Grad Slavonski Brod (Rev-2304/13) te Gradovi i Republika Hrvatska (Grad Glina u postupku Rev-1459/11) i Grad Zagreb (u postupku Rev-x-494/14). Stoga, je neosnovano pozivanje tuženika na navedene odluke.

 

14. Slijedom navedenoga, pozivom na odredbu čl. 393. st. 1. ZPP valjalo je presudom odbiti reviziju tuženika, s obzirom da razlozi zbog kojih je podnesena revizija ne utječu na donošenje drugačije presude od one kakvu je donio drugostupanjski sud.

 

Zagreb, 3. studenoga 2022.