1               Broj: 33. Pp J-4172/2020-13

REPUBLIKA HRVATSKA

PREKRŠAJNI SUD U SPLITU                                                         Broj: 33. Pp J-4172/2020-13

Split, Domovinskog rata 4

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

              P R E S U D A 

 

           Općinski prekršajni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Katici Rakigjija Basić, uz sudjelovanje zapisničara Domagoja Kalpića, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika K. J. i drugookrivljenika T. V., zbog prekršaja iz čl.13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira (Narodne Novine RH 41/77, 55/89, 05/90, 30/90, 47/90 i 29/94) okrivljenih po optužnom prijedlogu PU Splitsko-dalmatinske, II policijska postaja Split pod broj: 511-12-24-P-1-833/2020 od

30. listopada 2020., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene u nazočnosti okrivljenika 3. studenoga 2022. te presude objavljene istog dana

 

p r e s u d i o  j e

 

Prvookrivljenik: K. J., rođen:..., s prebivalištem u Z., SSS, kuhar, zaposlen, neoženjen, bez djece, prekršajno osuđivan, 

 

Drugookrivljenik: T. V., rođen:..., OIB:..., državljanin RH, s prebivalištem u S., VSS, dipl. ing. građevine, zaposlen, s mjesečnim primanjima u iznosu od preko 20.000,00

kuna, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, prekršajno neosuđivan,

 

k r i v i   s u

 

prvookrivljenik K. J.

 

što je dana 29. listopada 2020. oko 02,30 sati u S., na ulici remetio javni red i mir na način da je vikao na drugookrivljenika T. V. i udarao ga zatvorenim dlanom (šakama) po glavi,

 

čime je počinio prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i

mira 

 

drugookrivljenik T. V.

 

što je dana 29. listopada 2020. oko 02,30 sati u S., remetio javni red i mir na način da je vikao na prvookrivljenika K. J. i udarao ga zatvorenim dlanom (šakom) u predjelu lica,

 

čime je počinio prekršaj iz čl.13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i

mira 

 

 

              Radi toga se okrivljenicima na temelju cit.propisa 

 

i z r i č e

 

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD PO 753,45 kuna / 100,00 eura (stotinu eura) , svakome.

 

II.Na temelju čl.40. Prekršajnog zakona dalje: PZ (Narodne novine RH 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 118/18) vrijeme koje su okrivljenici bili uhićeni od dana 30. listopada 2020. u 06,30 sati prvookrivljenik do 13,40 sati, a drugookrivljenik do 13,15 sati uračunava se u izrečenu kaznu kao 300,00 kuna / 39,82 eura tako da je okrivljenicima preostalo za platiti po 453,43 kuna / 60,18 eura, svakome, (šezdeset eura i osamnaest centa).

               

III.Na temelju čl.183.st.2. PZ-a okrivljenici se upozoravaju da ako u roku koji im je određen za plaćanje preostalog iznosa novčane kazne uplate dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena

(čl.152.st.3. PZ-a).   

 

IV.Na temelju čl.139.st.3. u svezi sa čl.138.st.3. PZ-a okrivljenici su dužni uplatiti troškove postupka u iznosu od po 40,00 eura / 301,38 kuna, svaki  u korist Republike Hrvatske, u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude, a pod prijetnjom prisilne naplate.

                                                                      Obrazloženje

 

1.Uvodno označenim optužnim prijedlogom okrivljeni su K. J. i T. V. zbog prekršaja opisanih kao u izreci.

 

2.U obrani pred zamolbenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu prvookrivljenik je izjavio da je točno da je 29. listopada 2020. oko 02,30 sati u S., ušao u sukob sa drugookrivljenikom na način da su se u stanu na adresi verbalno i fizički sukobili tako što su vikali, galamili i psovali te se šakama udarali pa čak i kada su izašli na ulicu. Naime, u tom događaju da je zadobio i tjelesne ozljede. Nije sporno da je fizički uzvratio na napad drugookrivljenika tako što je i on njega šakama udarao po glavi. Ukoliko sud utvrdi postojanje njegove odgovornosti moli za blagost.

 

3.Nakon što je prvookrivljenik zamolbeno ispitan sud je odredio ročište za glavnu raspravu na koju je pozvao kako drugookrivljenika tako i prvookrivljenika, te je na ročište pristupio i prvookrivljenik i drugookrivljenik. Stoga je ponovno ispitao prvookrivljenika te utvrdio da je izjavio jednako kao na zapisnik o ispitivanju okrivljenika pred zamolbenim Općinskim prekršajnim sudom u Zagrebu s tim da je dodao da su se i u automobilu kojim je upravljao drugookrivljenik sukobili i verbalno i tjelesno. 

 

4.U obrani drugookrivljenik je naveo da su on i prvookrivljenik bili poznanici, međutim nakon ovog događaja nisu u ikakovom kontaktu niti komuniciraju. Navedene prigode bili su u stanu, zezali se, pili vino, te kako je sutradan radio tako je išao spavati prije njega, da bi u jednom momentu čuo neku buku iz kuhinje (klapanje) na što ga je upozorio, međutim nakon toga je s njegove strane bio verbalno i tjelesno napadnut, na što mu je i on uzvratio te su se u stanu naguravali, a potom izašli na ulicu, gdje ga je J. oborio na pod i dok je bio na podu udarao ga šakama. Na ulici su vikali jedan na drugoga, to je bilo dosta glasno, on je njega povlačio za majicu, pokušao se udaljiti, da bi ga prvookrivljenik oborio na pod i šakama ga udarao dok je ležao na leđima na podu. Na ulici se pokušavao udaljiti, nije ga udarao. Prvookrivljeniku se slomio prst dok je njega udarao šakama po licu.

 

5.Izveden je dokaz međusobnim suočenjem okrivljenika te je prvookrivljenik potvrdio da prije nego što je drugookrivljenik oboren na pod ovaj ga je udario šakom u predjelu nosa te mu je krenula krv iz nosa. Kasnije ga je on oborio i udarao šakama dok je bio na podu. Što se tiče slomljenog prsta, on mu je slomljen još dok su bili u stanu. Na poseban upit izjavio je da ga drugookrivljenik šakom udario u predjelu lica par puta prije nego što ga on oborio na pod. Drugookrivljenik je potom izjavio da ne zna kada je prvookrivljenik slomio prst, je li to bilo dok ga je tukao u stanu ili na ulici, ali svakako mu je prvookrivljenik kazao na ulici doslovno: "ako si mi slomio prst, jebat ću ti mater, vodi me na hitnu". Na okolnost da bi tukao prvookrivljenika na ulici izjavio je da bi rekao da to nije bio slučaj, nego mu je uzvraćao dok su bili u stanu. U svakom slučaju prvookrivljenik je bio gost u njegovom stanu, u organizmu su imali obojica alkohola. Njegovim automobilom su išli na hitnu pomoć, kojim je upravljao on, te je svojim ponašanjem prvookrivljenik kao suvozač prouzročio prometnu nesreću tako što su vozilom udarili u parkirano vozilo i sada ne zna koje su ozljede kod prvookrivljenika nastupile od posljedica predmetnog događaja odnosno koje od same prometne nesreće. Nitko od njih dvojice nije zvao policiju. Nakon što se dogodila prometna nesreća otišao je s lica mjesta kod prijatelja, koji ga je potom odvezao na hitnu, a u međuvremenu je prvookrivljenik po policiji doveden na hitnu.

             

5.U dokaznom postupku pregledani su obavijest II PP Split od 30. listopada 2020. izdana na temelju čl.109a.st.1.PZ-a (x2), izvješće o uhićenju x2, zapisnik o ispitivanju osumnjičenika x2, zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola u organizmu x2, naredba o određivanju mjere opreza x2, medicinska dokumentacija za oba okrivljenika KBC-a Split i prekršajna evidencija za okrivljenike.

 

6.U završnom govoru prvookrivljenik je izjavio kao do sada, prst mu je slomljen u stanu, nakon stana su se verbalno i fizički sukobili na ulici, gdje mu je od udaraca drugookrivljenika potekla krv iz nosa, nakon prometne nesreće, ostao je kod automobila gdje ga je zatekla policija, kako su se nastavili svađati u automobilu i verbalno i tjelesno tako je u sklopu toga zaokrenuo volanom i to je bio uzrok prometnoj nesreći. Dodao je da su imali višegodišnje partnerstvo njih dvojica. 

 

7.U završnom govoru drugookrivljenik je izjavio da mu je od cijelog ovog događaja najstrašnije to što je usred vožnje prvookrivljenik njemu zaokrenuo upravljačem uslijed čega su se zabili u parkirani automobil, sve to pri vožnji od 70-90 km/h. Na automobilu je prouzročena totalna materijalna šteta, svi zračni jastuci su se upalili te je samo želio pobjeći od svega toga. Naime, mogu se oni i svađati i potući se, ali tijekom vožnje uzeti upravljač i zaokrenuti ga, doista je šokantno. 

 

8.Pregledom prekršajne evidencije za okrivljenike na kraju dokaznog postupka utvrđeno je da okrivljenici nisu prekršajno osuđivane osobe.

 

9.Na temelju rezultata ovako provedenog prekršajnog postupka, analizirajući obranu okrivljenika, te savjesnom prosudbom svih izvedenih dokaza, svakog pojedinačno i u njihovoj uzajamnoj svezi, utvrđeno je da su okrivljenici počinili djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci presude.

 

10.Iz činjeničnog opisa izreke presude je ispušteno da bi vikom, galamom te međusobnim fizičkim sukobom u stanu u S., remetili javni red i mir tako što su vikali, galamili jedan na drugoga vrijeđajući se raznim pogrdnim riječima, a zatim se i fizički sukobili naguravajući jedan drugog po stanu te udarajući se zatvorenim dlanovima ruku (šakama) po glavi, budući je izostao element javnosti kao bitno obilježje prekršaja iz čl.13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Naime, stanu stambene zgrade svojstvo javnosti dala bi činjenica da je posljedica nastupila na javnom mjestu, a što u postupku nije utvrđeno niti se navodi u izreci optužnog akta da je djelo počinjeno u stanu bilo vidljivo ili čujno na neograničenom javnom mjestu.

 

11.Stoga je ostalo za utvrditi jesu li okrivljenici na ulici remetili javni red i mir na način da su jedan drugome vikali i udarali se zatvorenim dlanovima ruku (šakama) po tijelu.

 

12.Prvookrivljenik se brani da su se doista verbalno i fizički sukobili i nakon što su izašli iz stana na ulici u S., tako što su vikali, galamili te se šakama udarali, čak štoviše da su se i u automobilu kojim je kasnije upravljao drugookrivljenik sukobili. Prilikom suočenja sa drugookrivljenikom ovaj okrivljenik je ustrajao u činjenici da ga je drugookrivljenik udario šakom u predjelu nosa i to više puta, nakon čega ga je on oborio na pod i udarao šakama dok je drugookrivljenik bio na podu. Upravo je naglasio da ga je drugookrivljenik šakom udario u predjelu lica par puta prije nego što ga je on oborio na pod, a također je istakao u završnom govoru da su se nakon stana verbalno i fizički sukobili i na ulici posebno napominjući da mu je na ulici od udarca potekla krv iz nosa.

 

13.Drugookrivljenik se brani da ga je prvookrivljenik na ulici oborio na pod i dok je bio na podu da ga je ovaj udarao šakama, što je prvookrivljenik i priznao. Da su na ulici vikali jedan na drugoga dosta glasno, s tim što je prilikom suočenja kazao u odnosu na okolnost da bi na ulici tukao prvookrivljenika "da bi sada rekao da to nije slučaj nego mu je uzvraćao dok su bili u stanu", te da bi se u završnom govoru osvrnuo samo na događaj u automobilu.

 

14.Dakle, prvookrivljenik je izričito i nedvosmisleno priznao da se kritične prigode verbalno i tjelesno sukobio sa drugookrivljenikom na ulici, odnosno da su vikali jedan na drugoga i tjelesno se sukobili, dakle, nije sporio i da su na ulici ušli u međusobni fizički sukob. Drugookrivljenik je priznao verbalni sukob vikom na ulici, ali nije fizički sa svoje strane jer da je na ulici bio samo fizički napadnut od strane prvookrivljenika, što mu sud nije povjerovao budući je u neposrednom ispitivanju i prilikom suočenja zaključio da prvookrivljenik uvjerljivo tvrdi suprotno i koji je priznao kompletan događaj koji se odvijao kako u stanu tako i na ulici i u automobilu te je njegovu obranu i kompletan iskaz sud ocijenio iskrenim, objektivnim i vjerodostojnim.

Pri tome treba naglasiti da nije od odlučne važnosti koje izraze su tada koristili niti tko je prvi koga napao već je odlučna činjenica da su se upustili u fizički obračun, čime su pokazali svoju volju za takvim neprimjerenim ponašanjem na javnom mjestu, pri čemu sud nije ostao u dvojbi da bi iti jedan od okrivljenika postupao u nužnoj obrani te je izveo zaključak o krivnji na strani oba okrivljenika. Nije prihvatio obranu drugookrivljenika u dijelu u kojem je kazao da se sa prvookrivljenikom tjelesno sukobio samo u stanu.

 

15.Prekršaj iz čl.13.Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira čini onaj tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir.

 

16.Prilikom odlučivanja o konkretnoj prekršajnoj sankciji i individualizaciji kazne imale su se na umu sve relevantne okolnosti predviđene čl.36.st.2. PZ-a, pa je okrivljenicima kao olakotna okolnost cijenjena dosadašnja prekršajna neosuđivanost te prvookrivljeniku što je prekršaj iskreno priznao, a drugookrivljeniku djelomično priznao dok otegotne okolnosti nisu utvrđene, pa im je izrečena novčana kazna kao u izreci, smatrajući je primjerenom težini djela i stupnju krivnje okrivljenika, te da se njome može postići svrha prekršajnog kažnjavanja novčanom kaznom u cilju izražavanja društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja i to u smislu kako specijalne, tako i generalne prevencije, također vodeći računa i o njihovom imovinskom stanju.

 

17.Kako su okrivljenici tijekom ovog postupka uhićeni uz izvješće o uhićenju to im je navedeno oduzimanje slobode u svezi sa prekršajem sukladno čl.40. PZ-a uračunato kao 300,00 kuna / 39,82 eura novčane kazne.

 

18.Odluka o troškovima postupka temelji se na cit.odredbi zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova prilikom čijeg određivanja je sud vodio računa o trajanju i složenosti postupka, te imovinskim prilikama okrivljenika.

 

              19.U suglasju sa svim iznijetim valjalo je riješiti kao u izreci.

 

Split, 3. studenoga 2022.

 

Zapisničar                                                                                                                 Sutkinja

Domagoj Kalpić, v.r.                                                                  Katica Rakigjija-Basić, v.r. 

 

              POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi Prekršajnom sudu u 2 istovjetna primjerka, bez pristojbe.

Na temelju čl.138.st.2.toč.3.c PZ-a troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troška prekršajnog postupka drugostupanjskog suda kada donosi odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku, a koji troškovi će se u slučaju žalbe odmjeriti u paušalnom iznosu u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna sukladno Rješenju o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (Narodne novine RH 18/13). Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Domagoj Kalpić