REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex.vojarna "Sv. Križ" Dračevac
Split

Poslovni broj: P Ob-270/2020-32

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Anđelki Rađi, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari tužiteljice J. G., OIB:……, iz K. S., O.
k. T. .., zastupana po punomoćniku Z. P., odvjetniku iz S.,
protiv tuženih pod 1) J. G., OIB:……….., iz K. S., K.
V. .., zastupan po punomoćnici A. K. Č., odvjetnici iz T., pod 2)
M. M., OIB:………., iz K. L., F. T. …, pod 3)
V. J., OIB:…………, iz V. G., O. … i pod 4) G.
M. OIB:…………, iz V. G., O. .., radi utvrđenja bračne
stečevine i dr., nakon održane glavne rasprave zaključene dana ……….., u
nazočnosti punomoćnika tužiteljice, tuženika pod 1), punomoćnika tuženika pod 1) i
osobno tuženih pod 2), pod 3) i pod 4), a objavljene dana 28. listopada 2022.

p r e s u d i o j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"Ništetan je Darovni ugovor sklopljen između G. I. pokojnog J. i
G. J. sina pokojnog I. od ………. g. u T. ovjeren kod
Općine K., Mjesni ured K. N., pod ……….. od ……….. g. i
Dodatak Darovnom ugovoru od ………...g. T., …………. g., i to
u odnosu na nekretninu označenu kao čest.zem………, z.u……k.o. K. S.."

II. Utvrđuje se da nekretnina označena kao čest.zem………. z.u……… k.o.
K. S. predstavlja bračnu stečevinu pok. G. I. pok. J. i J.
G. udove I..

III. Utvrđuje se da je tužiteljica suvlasnica sa 1/2 dijela od
……………………dijela nekretnine
označene kao čest.zem………… , Z.U……. k.o. K. S., pa se ista ovlašćuje
temeljem ove presude izvršiti uknjižbu tog suvlasničkog dijela na svoje ime u

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

2 P Ob-270/2020-32

zemljišnim knjigama za k.o. K. S., a za više zatraženo zahtjev se odbija kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženi zahtjev tužiteljice koji glasi:

"U ostavinsku masu iza pokojnog G. I. pokojnog J. vraća se 1/2
nekretnine označene kao čest.zem………. z.u……. k.o. K. S.."

V. Nalaže se tuženiku da isplati tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu
od 17.040,62 kn/2.261,68 Eur-a zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja
teče od …………. pa do isplate, a sve u roku od 15 dana, po stopi
određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi koja je podnesena ………….g. tužiteljica je navela da je
temeljem rješenja Općinskog suda u S., Stalne službe u K. L. poslovni
broj …….. od …………...g. potvrđenim rješenjem Županijskog suda u
S. ……….. od ………….g. upućena je tužiteljica da pokrene parnicu
protiv tuženika radi vraćanja dijela dara u ostavinsku masu. Tužiteljica je bila u braku
sa G. I. pok. J. i u tom braku zajednički su stekli nekretninu
označenu kao čest.zem………. U.U…….. K.O. K. S., međutim nekretnina je u
zemljišnim knjigama bila upisana za cijelo na supruga pokojnog G. I.
pokojnog J.. Pokojni l. G. pokojnog J. je darovnim ugovorom od

……….g. i dodatka tom Darovnom ugovoru od …………...g.
raspolagao cjelokupnom imovinom na način da je darovao sinu G. J.-
tuženiku, koji se na istu uknjižio u cijelosti. Kako je pokojni I. G. pokojnog
J. raspolagao sa 1/2 nekretnine koja nije njegovo vlasništvo, već predstavlja
bračnu tečevinu tužiteljice, to je isti na sina - tuženika prenio više prava nego što ih je
sam imao, pa je takav ugovor djelomično ništav. Radi navedenog tužiteljica je
zatražila da sud, nakon provedenog postupka donese odluku kojim će se ista utvrditi
vlasnicom 1/2 dijela na čest.zem……….. te da se u ostavinsku masu vratio dar
učinjen tuženiku kao i na naknadu i naknadu prouzročenog parničnog troška.

1.1. Podneskom predanim na ročištu za glavnu raspravu dana ………….g. tužiteljica je postavila glavni i podredni tužbeni zahtjev, odnosno zatražila je
da se utvrdi ništetnim Darovni ugovor sklopljen između I. G. pokojnog
J. i tuženika kao i dodatak tom Ugovoru, da se utvrdi da je nekretnina označena
kao čest.zem……. Z.U. …… K.O. K. S. bračna stečevina pokojnog I.
G. pokojnog J. i nje te da se utvrdi da je ona suvlasnica za 1/2 dijela te
nekretnine čime je ovlaštena temeljem presude izvršiti i uknjižbu suvlasničkog dijela
na svoje ime, a da se u ostavinsku masu iza pokojnog I. G. pokojnog
J. vraća 1/2 nekretnine upravo navedene i opisane.

1.2. Na ročištu za glavnu raspravu što je kod suca održano dana ………….. sud je raspravnim rješenjem dopustio preinaku tužbenog zahtjeva a sve
pozivom na odredbu čl.190. st.2.ZPP-a. Naime, ovaj sud zauzeo je motrište da se
tuženik ne može s uspjehom pozvati na noveliranu odredbu čl.190. i 191. odnosno

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

3 P Ob-270/2020-32

192. ZPP-a obzirom da je riječ o parničnom postupku koji je započeo …………

2. U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u
cijelosti te je predložio isti odbiti kao neosnovan uz naknadu parničnog troška.
Tuženik je posebno naveo da je na nekretnini označenoj kao čest.zem……….. ZU
…….. K.O. K. S. upisano pravo vlasništva na ime tuženika J. G. sina
I. za 1/2 dijela cjeline i na ime G. I. pokojnog J. za ½ dijela cjeline.
Upisani suvlasnik G. I. pokojnog J. je pokojni suprug tužiteljice, a otac
tuženika. G. I. pokojnog J. je umro dana ………...g. te je pred
naslovnim sudom u tijeku ostavinski postupak koji se vodi pod br. ………. Zakonski
nasljednici pokojnog G. I. pokojnog J. su njegova supruga, ovdje
tužiteljica, J. G. te njihova zajednička djeca i to J. G., tuženik, te
M. M., V. J. i G. M.. Tužiteljica da u činjeničnom opisu
tužbe pogrešno navodi da je pokojni I. G. pokojnog J. darovnim
ugovorom od ………...g. i dodatka istog ugovora od ………...g.
raspolagao cjelokupnom imovinom na način da je istu darovao sinu J. G.,
tuženiku, koji se na istu uknjižio u cijelosti. Iz navedenog Ugovora da je razvidno da
je predmet ugovora 1/2 dijela čest. zem……. ZU ……. K.O. K. S., a što u
naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće i istočni dio okućnice. Tužiteljica
nadalje da netočno navodi da je pokojni I. G.pokojnog J. raspolagao sa
imovinom koja nije njegovo vlasništvo. Naime, pokojni I. G. i njegova
supruga, ovdje tužiteljica, su izvršili zajedničko darovanje s predajom u posjed
nekretnine označene kao dijela čest.zem……. ZU ……. K.O. K. S., što u
naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće i istočni dio okućnice, a što je
razvidno i iz ostavinskog spisa u tijeku kojeg postupka J. G. je kazivala da je
ista bila suglasna s darovanjem. Tuženik, prvenstveno ističe da u konkretnom slučaju
postoji zapreka za raspravljanje o tužbenom zahtjevu radi utvrđenja bračne stečevine
iz razloga što je tužiteljica tužbeni trebala postaviti prema svim zakonskim
nasljednicima pokojnog I. G. pokojnog J., a ne samo prema tuženiku
jer su isti jedinstveni i nužni suparničari. Ukoliko sud u konkretnom slučaju ne bude
zakonske nasljednike iza pokojnog I. G. pokojnog J. smatrao
jedinstvenim suparničarima, tuženik nadalje ističe kako slijedi. Tužbeni zahtjev
tužiteljice odnosi se na utvrđenje bračne stečevine u odnosu na 1/2 dijela predmetne
nekretnine. Tuženik ističe da je tužiteljica zajedno sa svojim pokojnim suprugom
Darovnim ugovorom od ………...g. i dodatka istom ugovoru od ………..g., izvršila zajedničko darovanje 1/2 dijela predmetne nekretnine. Nadalje,
tuženik osporava da je udio tužiteljice u bračnoj stečevini dijela predmetne nekretnine
i to iz razloga što je potrebno uzeti u obzir i vrijeme kada su tužiteljica i pokojnog I.
G. pokojnog J. bili u braku. Isti su predmetnu nekretninu stekli u vrijeme
kad je na snazi bio Zakon o braku i porodičnim odnosima, te koji materijalni propis
treba primijeniti u konkretnom slučaju. Radi navedenog potrebno je raspraviti koliki je
udio u stjecanju predmetne nekretnine tužiteljice i pokojnog I. G. pokojnog
J., da li je predmetna nekretnina zajednička ili posebna imovina bračnih
drugova, te ukoliko jest u kojem omjeru. Tuženik ujedno ističe da s obzirom na važeći
propis koji regulira bračnu stečevinu u vrijeme stjecanja imovine u odnosu na koji je
postavljen tužbeni zahtjev, očito je da tužiteljica i sada pokojni I. G. p. J.
nisu mogli biti suvlasnici predmetne nekretnine za po 1/2 dijela, već je ista
predstavljala zajedničku imovinu bračnih drugova. Udjeli svakog bračnog druga u
zajedničkoj imovini nisu bili određeni već samo odredivi u sudskom postupku. Stoga

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

4 P Ob-270/2020-32

su tužiteljica i pokojni I. G. pokojnog J. mogli jedino zajednički darovati
tuženiku 1/2 dijela predmetne nekretnine. Stranka na strani darovatelja Darovnog
ugovora od ……….g. i dodatka istom ugovoru od …………..g. je
samo pokojni I. G. pokojnog J. iz razloga što je isti bio upisan u
zemljišnoknjižnoj knjizi kao isključivi vlasnik predmetne nekretnine za cijelo, a što je
razumljivo i s aspekta zemljišnoknjižne provedbe spomenutih isprava. Pritom je očito
da je tužiteljica bila suglasna sa spomenutim darovanjem, a što proizlazi iz
ostavinskog spisa broj …….. kao i zapisnika sa ročišta dana ………..g, ali
i same činjenice da su dio predmetne nekretnine koji je predmet citiranog ugovora,
predali tuženiku u posjed, te da se tužiteljica nije protivila raspolaganju tuženiku u
odnosnu na darovani dio predmetne nekretnine kroz razdoblje od 1991.g. pa sve do

2011.godine. Tuženik nadalje ističe da nekretninu označenu kao čest.zem…….
oranica 858 m2 i kuća 142 m2 ZU ….. K.O. K. S. u naravi predstavlja
obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja i kata, te aneksa navedenoj kući koji se
sastoji od prizemlja i kata, te i odnosu na koji aneks je razvidno iz darovnog ugovora
od ………….g. Naime, odredbom čl.84. Zakona o nasljeđivanju je propisano
da se povrat dara može zahtijevati u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti,
odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno
o utvrđenju njegove smrti. Imajući u vidu slijedeće nesporne činjenice i to da je
ostavitelj umro dana ………. g., da je tužiteljica prvi put zahtjev za vraćanje
dara izjavila u ostavinskom postupku iza pokojnog I. G., da je rok propisan
gore citiranom odredbom Zakona o nasljeđivanju prekluzivan rok, tuženik još jednom
ističe da je nastupila zastara za podnošenje zahtjeva za vraćanje dara u predmetnom
postupku.

3. U dokazne svrhe sud je izveo dokaz pregledom: Darovnog ugovora
sklopljenog ………...g. te Dodatak darovnom ugovoru od ………..., sklopljeni između I. G. p. J., kao darovatelja i J. G.
sin I., kao daroprimca, zk izvadak za kat.čest……… …. K.O. K. S.,
kupoprodajna pogodba sačinjena pred Kotarskim sudom u T. od ……….., rješenje o nasljeđivanju i zapisu iza pok. J. G. pok. M. K.
suda u D. broj …….. od ………., preslika oporuke pok. J.
G. pok. M. od ……….., Rješenje Županijskog suda u S. od ……….g. pod brojem ………, Rješenje od ………..g. u
predmetu ……., zapisnik iz predmeta ……… od ………….g., zapisnik
Javnog bilježnika J. D. S. od …………..g. …………,
presuda Općinskog suda u K. L. broj ………. od ………..
vjenčani list I. i J. G. od ………...g., pregledani su spisi ovog
suda pod brojem ……… i ………. Nadalje u postupku su saslušani svjedoci
V. J., M. M., G. M., M. M., J. G.,
A. G., I. G., M. M., E. M. i M. G.. Pregledana je
preslika spisa ovog suda – z.k. odjela ………., nalaz i mišljenje sudskog vještaka
za geodeziju Z. R. od ……….. i dopuna nalaza i mišljenja
sudskog vještaka od ……………., saslušana je tužiteljica te tuženi od 1) do 4) u
svojstvu stranaka.

4. Stranke su popisale trošak postupka.

5. Tužbeni zahtjevi tužiteljice su djelomično osnovani.

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

5 P Ob-270/2020-32

6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetnim Darovni
ugovor kao i Dodatak darovnom ugovoru kao pravni posao sklopljen između I.
G. pokojnog J. i J. G. pokojnog I., ovdje tuženika, da se
također utvrdi da je nekretnina koja je bila predmetom navedenog darovanja utvrdi
bračnom stečevinom na kojoj bi tužiteljica bila suvlasnica za 1/2 sukladno svom
doprinosu u stjecanju te nekretnina a da joj se onda uzročno-posljedično dopusti da
na temelju presude izvrši uknjižbu tog svog stvarnog prava u zemljišnim knjigama.
Također je kao posljedicu ništetnosti Darovnog ugovora predložila odnosno zatražila
da se u ostavinsku masu iza pokojnog I. G. vrati 1/2 predmetne nekretnine.

7. Primarno u ovom postupku je trebalo razriješiti pitanje primjene zakona koji
se odnosi na imovinske odnose bračnih drugova. Ovaj postupak je pokrenut tužbom
od ………….. što znači, a sukladno odredbi čl. 553. Obiteljskog zakona (103/15
i 98/19, dalje: ObZ-a) da će se ovaj postupak a koji je pokrenut do dana stupanja na
snagu ObZ-a dovršiti prema odredbama zakona po kojem je pokrenut, a to znači da
bi se a odredbom čl. 364. ObZ-a (NN 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11,
25/13 i 5/15, dalje: ObZ-a/03), ovaj postupak trebao provoditi prema odredbama
zakona ObZ-a/03, a imajući u vidu odredbu čl. 361.st.2. istog zakona je propisano da
se danom primjene zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečena po prijašnjim
propisima, a odredbom čl. 408. Zakona o braku i porodičnim odnosima (NN 11/78) je
propisano da se taj Zakon primjenjuje i na imovinske odnose bračnih drugova iz
brakova zaključenih prije stupanja na snagu tog zakona, ako zahtjevi stranaka do tog
vremena nisu pravomoćno riješeni (dalje: ZBPO-a). Danom primjene ZBPO-a
prestao je važiti Osnovni zakon o braku (službeni list SFRJ broj 29/46, 36/48, 89/48,
44/51, 18/55, 12/65, 28/65 i 50/70 i NN broj 52/71 i 52/73) i Zakon o imovinskim
odnosima između bračni drugova (NN 23/50). Raniji Osnovni zakon o braku u
pogledu imovinskih odnosa bračni drugova u čl. 10. je regulirao kako je imovina koji
su supruzi stekli radom u tijeku braku njihova zajednička imovina, a koliko je udio
svakog bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje u slučaju spora sud prema
njihovu doprinosu, procjenjujući sve okolnosti. Sud će pri tome voditi računa ne samo
o zaradi svakog bračnog druga već i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o
njegovu vođenju domaći poslova, brizi o održavanju imovine i o svakom drugom
obliku rada i suradnje u upravi, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Ta načela
su preuzeli i svi kasniji zakoni sve do ObZ-a/99. Zakon o imovinskim odnosima
između bračni drugova je donesen kao republički zakona za SRH koji je regulirao
materiju braka i obiteljskih odnosa te je razrađivao osnovna načela iz Osnovnog
zakona o braku. Sud zaključuje a s obzirom na sve navedeno kao i prema stajalištu
sudske prakse da se na pitanje imovine bračnih drugova koja je stečena za vrijeme
trajanja braka primjenjuju propisi koji su važili u vrijeme stjecanja te imovine a s
obzirom da odredbe Osnovnog zakona o braku i Zakona o imovinskim odnosima
između bračnih drugova nisu u suprotnosti s odredbama čl. 276. do 283. ZBPO-a to
će sud primijeniti odredbe ZBPO-a a što je sukladno već prethodno navedenom
odredbi čl. 408. ZBPO-a.

7.1. S obzirom da će sud u ovoj pravnoj stvari, a na imovinskopravne odnose
bračnih drugova primjenjivati Zakon o braku i porodičnim odnosima (dalje ZBPO-a) i
to odredbe članaka 276 do 283. Naime odredbom članka 276 je propisano da
imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna; člankom 277 je propisano
da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili
potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina; člankom 278 je propisano da
imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

6 P Ob-270/2020-32

imovina, a imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj
zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.) različito je od osnove
navedeno od osnove navedene u članku 277 Zakona, je njegova posebna imovina;
člankom 281 je propisano da bračni drugovi zajedno posjeduju i koriste zajedničku
imovinu, a zajedničkom imovinom upravljaju bračni drugovi zajedno, a mogu se
sporazumjeti da jedan od njih upravlja i koristi zajedničku imovinu ili određeni dio te
imovine; a člankom 283 je propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi
raspolažu sporazumno, svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug ne
može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima. Nadalje,
odredbom članka 285 ZBPO-a je propisano da svaki bračni drug može za vrijeme
trajanja braka ili nakon prestanka braka, tužbom zahtijevati da sud utvrdi koliki je
njegov dio u zajedničkoj imovini ili dijelu te imovine ili na pojedinoj stvari te imovine.
8. Nesporne su činjenice da su tužiteljica i njen bračni drug, pok. I. G.
sklopili brak ………... u mjestu L., a da je brak prestao smrću
bračnog druga I. G. koji je umro …………. Nesporna je i činjenica da
su u braku rođena zajednička djeca i to sin J. G. (tuženik pod 1rođen …..)
te kćerke stranaka M. M. (rođena …...), kćerka V. J. (rođena

……) i kćerka G. M. (rođena ………..).

8.1. Nesporna je i činjenica da tužiteljica tijekom braka nije bila zaposlena,
međutim ista je tijekom braka brinula i vodila potpunu brigu o kućanstvu, odgoju
djece kao i o vođenju poslova iznajmljivanja sagrađene sporne obiteljske kuće
turistima, tj. vodila je sve poslove u svezi održavanja higijene kuće, spremanja
obroka za goste. U odnosu na pok. supruga tužiteljice I. G., nesporna je
činjenica da je isti tijekom trajanja braka i to u samom početku braka bio zaposlen u
tvrtci J., u kojoj tvrtci je radio 23 godine, on je u početku u toj tvrtci obavljao
poslove NKV radnika, a potom je tijekom rada polagao za KV radnika, potom za VKV
radnika, a poslije se zaposlio i u tvrtci U. D. i na koncu je bio zaposlen i u
Studentskom centru, tijekom svog radnog vijeka čak je upisao Ekonomski fakultet
kojeg je završio, pa se isti tijekom svog radnog vijeka znao baviti i prijevozom
materijala jer je bio kupio kamion, najviše je taj kamion koristio za svoje potrebe, a
često je vozio i prijateljima.

9. U ovoj pravnoj stvari je bila donesena presuda pod brojem ……… od
dana ………., a koja je po žalbi tuženika pod 1, rješenjem Županijskog
suda u Z. broj …………. od ………….. ukinuta, a sve zbog
bitne povrede odredaba parničnog postupka.

10. Kako bi sud utvrdio sve relevantne činjenice, a koje su bitne za utvrđenje
udjela u zajedničkoj imovini bračnih drugova, sud temeljem odredbe članka 287
ZBPO-a mora utvrditi doprinos svakog od bračnih drugova u stjecanju te zajedničke
imovine, te sud mora voditi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog
bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja
djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i
povećanju zajedničke imovine.

10.1. Tijekom postupka sud je saslušao tužiteljicu J. G. koja je navela
da su od dana vjenčanja ….. ona i pok. suprug stanovali u svekrovoj kući u K.
Š., da su zemljište za gradnju kuće kupili …... u trećem mjesecu i da su se u
nju uselili za Novu godinu …..., tada je bilo izgrađeno samo prizemlje i bila je kuća
sa 4 gola zida, a kasnije se izgradio kat. Navela je da su za kupnju zemljišta pa i kod
gradnje kuće pomagali prijatelji kako novčano, tako i radom i to L. M., M.
M., A. M., a novčano je i pomagao njen brat J. M. kao i kum A.
M.. Oni su pozajmljivali novac i isti novac su i vratili kada su se počeli baviti

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

7 P Ob-270/2020-32

turizmom, a turizmom su se počeli baviti …... Također je navela da su tijekom braka
bili podizani krediti od strane supruga koji je bio zaposlen, svi ti krediti su se vraćali
od zarade od turizma. Nadalje je tužiteljica navela da je njen pok. svekar umro …..
te je svoj svojoj trojici sinova ostavio u nasljedstvo podjednako kako staru kuću u
V. D. tako i u kući u K. Š., a jedan od sinova pok. svekra, J., je
bio umro prije svog oca (njenog svekra) te su njegovu 1/3 naslijedila djeca pok. J.,
tako su i zemljišta koje je pok. svekar imao ostala njegovim sinovima na jednake
dijelove. Tužiteljica je potvrdila da je njen pok. muž Ivan svoj dio od 1/3 na kući u
K. Š. koji je naslijedio od svog pok. oca prodao svojim nećacima, sinovima
od pok. brata J. za ukupnu cijenu od 100.000,00 tadašnjih dinara, a što je sve
uloženo u gradnju kuće, tj. prizemlja, a također je njen pok. suprug svoj dio od 1/3
kuće u V. D. isto prepustio djeci pok. brata J., a kako su u to vrijeme
djeca pok. mu brata J. bila maloljetna, to je on o svemu tome dogovorio sa
njegovom suprugom, a što se tiče vrijednosti te 1/3 kuće u V. D. je bila
približno ista kao i vrijednost 1/3 kuće u K. Š.. Također je navela da je njen
pok. suprug prodao jedan mali vrt za čiju vrijednost su se mogla kupiti dvoja vrata,
također je prodao jedan komad zemlje koji mu je bila ostavila njegova majka i za tu je
zemlju dobio 30.000,00 dinara, sve se to ulagalo u gradnju. Istakla je da je njena pok.
svekrva, a majka njenog supruga M. G., nakon što su se oni uselili u kuću u
K. S. koju su izgradili, živjela s njima 20 godina. Ponovila je da je suprug
radio, a ona se bavila domaćinstvom, djecom i pomagala je u gradnji, obavljala je sve
radnje čišćenja kuće po dolasku- odlasku gostiju, djeca su u to vrijeme bila male
dobi, a kad su porasli i oni su pomagali oko gostiju. Kuću su uglavnom radili majstori,
jer je suprug radio u Jugovinilu na smjene, a i pok. suprug je radio kad je mogao.
10.2. Izveden je dokaz saslušanjem tuženika pod 1, a na okolnosti utvrđenja
zajedničke imovine njegove majke (tužiteljice) i pok. oca I., a tuženik sva svoja
saznanja o stjecanju imovine ima na posredan način tj. o onome što je čuo od drugih
– rodbine, prijatelja. Tuženik pod 1 tvrdi da je nesporno da je majka uložila puno
truda za obitelj, poslova oko gostiju, rodbine, međutim navodi da je njegov pok. otac
sve svoje odnose sa svojom braćom, uredio na način da je bratu M. i strini I.
(supruga od pok. mu strica J.) prodao dijelove svog nasljedstva, otac je želio da s
njima postigne sporazum, tj. nije cijenio tu svoju imovinu u visokim cijenama, pa je
tako strini I. prodao svoju 1/3 kuće u K. Š. za 100.000,00 dinara te da mu
je ona to odmah isplatila, da je isto i prodao 1/3 zemlje zvane P. za iznos od

60.000,00 dinara, svom bratu, a tuženikovom stricu M. je prodao zemlju zvanu
Z. za 150.000,00 dinara, sve te prodaje su bile odmah nakon smrti pok. djeda
koji je umro …... Tuženik pod 1 smatra da je svim tim novcima njegov pok. otac
kupio zemljište za gradnju obiteljske kuće. Nadalje, da je pok. otac dobio 50.000,00
dinara za ½ dijela stare kuće u V. i još 50.000,00 dinara za zemlju zvanu
B. i dva vrta uz tu staru kuću. Također je pok. otac prodao zemlju zvanu
S. u V. D. za 90.000,00 dinara, isto …... godine. Tuženik pod 1 tvrdi
da je otac svim tim radnjama prodao nekih 10.000 m2 ukupno i da mu je još toliko
ostalo i da se te preostale zemlje i dalje vode na njegovog pok. oca. Znači, otac je
prodavao, a nije darovao nekretnine, a sve te podatke koje je iznio čuo je kad je bio u
dobi od desetak godina, u vrijeme kad je otac vozio kamion u Z., prevozio drva i
slično, a o tome svemu su se vodili i razgovori u kući između njih u obitelji.

10.3. Saslušani svjedoci, a sve na okolnosti stjecanja nekretnine koja je
predmet spora su različito iskazivali, npr. M. M. je istakla da ne zna od kojih
novaca se kupilo zemljište za gradnju, niti zna za diobu koju je sačinio pok. I. sa
svojima. Svjedok J. G. je govorio da se prodao dio kuće u K. Š. i

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

8 P Ob-270/2020-32

na selu i da se od tih novaca kupilo zemljište za gradnju, ali da o tome nema
materijalnih dokaza, da je od pok. I. (oca tuženih od 1 do 4) on kupio dio
nekretnine od 300 m2 na kojoj je izgradio svoju kuću. Svjedok A. G. je istakao
da ne zna otkud novac za kupnju zemljišta za gradnju i koliko on zna da nitko
nikome nije ništa davao novac za diobu koja je izvršena između pok. supruga
tužiteljice i oca tuženih od 1 do 4. Svjedokinja I.G. je navela da je ona isplatila
pok. I. i M., ali da o tome nema nikakvih materijalnih dokaza o prodaji onih
dijelova što su naslijedili iza smrti pok. svekra. Svjedokinja M. M. je istakla da
je njen pok. svekar (otac od tužiteljice) pomogao u kupnji zemljišta tužiteljici kao
kćerki, pa da su to tužiteljica i njen pok. suprug zajedno kupili, a otac tužiteljice je
imao sredstva od prodaje stana. Svjedok M. G. je istakao da je zemljište za
gradnju kuće kupljeno od sredstava koje je njegov pok. stric I. (suprug tužiteljice i
otac tuženih od 1 do 4) prikupio na način da je izvršio diobu sa svojom braćom na
način da je svoje suvlasničke dijelove, a nakon smrti pok. oca, prodao i to kako
njegovom ocu M., tako i djeci od pok. mu strica Jure, da su oni svoje međusobne
odnose riješili tj. da su svi računi izmireni, ali ni on ne zna o postojanju materijalnih
dokaza, ugovora o diobi ili prodaji, da je kuća na spornoj nekretnini građena plaćom
pok. mu strica I., potvrdio je činjenicu da se tužiteljica bavila domaćinstvom i
turizmom, ali nikad nije čuo da bi tužiteljica dobila novac od svog oca ili braće za kao
pomoć u gradnji sporne kuće. Saslušani svjedok E. M. je istakao da se kuća
gradila prihodima koje je ostvarivao pok. ujac I. koji je bio direktor J., a
kasnije i U. D., a ujna – tužiteljica je bila kućanica, poznato mu je da je
pok. ujak prodao svoj dio u kući u K. Š. I. G. za svoju djecu, da o
drugim prihodima ništa ne zna.

10.4. Saslušane u svojstvu svjedoka V. J. M. M. i G.
M. kao i u tijeku postupka saslušane u svojstvu stranaka kao tužene od 2 do 4
su istakle da su njihovi roditelji zajednički kupili zemljište na kojem su gradili
obiteljsku kuću. Tužena pod 2 M. M. je istakla da je pok. otac, suprug
tužiteljice imao jednu aktovku u kojoj je čuvao svu dokumentaciju kako u odnosu na
kupnju zemljišta, tako i u odnosu na gradnju kuće, ali po njegovoj smrti ta aktovka
nije pronađena, ona iz očeve priče je čula da je pok. otac njenoj strini prodao jednu
zemlju kao i svom bratu M., ali to sve ispod cijene i u nekoliko rata, ali je to bilo
ispod cijene. Saslušana tužena pod 3 V. J. je istakla da su njeni roditelji kupili
sporno zemljište kad su već bili u braku, ali da su njeni roditelji kao i svi drugi koji su
dolazili sa sela cijelu cijenu za to zemljište isplaćivali dulje vremena, s obzirom da je
već obitelj bila mnogobrojna, samo otac je radio, pa je i njen djed po majci, dao
novčanu pomoć za kupnju tog zemljišta, roditelji su dizali kredite, pozajmice od
rodbine i prijatelja, a sve su to roditelji vraćali od sredstava koje su ostvarivali baveći
se turizmom. Saslušana tužena pod 4 G. M. je potvrdila navode svoje
sestre V. J. o načinu stjecanja zemljišta kao i o pomoći roditelja od djeda i
bake po majci. Sve tri tužene od 2 do 4 su istakle da su njihovi roditelji – majka
(tužiteljica) i pok. otac s gradnjom kuće počeli od nule. Sve tri tužene su istakle da je
točno da je njihov pok. otac radio u poduzeću, a da je sve druge poslove: odgoj
djece, brigu o domaćinstvu te brigu oko iznajmljivanja, brigu oko vraćanja
pozajmljenih sredstava i kredita vodila majka – tužiteljica i svaka od njih majci –
tužiteljici priznaje da ima isti udio u stjecanju zajedničke imovine kao i njen pok.
suprug, njihov pok. otac.

10.5. Tuženik pod 1 je tijekom postupka isticao činjenicu da je njegov pok.
otac, suprug tužiteljice i otac tuženih od 2 do 4 imao svoju posebnu imovinu (vlastitu),

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

9 P Ob-270/2020-32

a koju je stekao nasljeđivanjem, tj. prodajom naslijeđenog dijela iza smrti svog pok.
oca te da je stoga njegov otac u većem dijelu doprinio stjecanju zajedničke imovine.
11. Rezimirajući sve izvedene dokaze i to kao iskaze svjedoka koji su u
rodbinskim odnosima kako sa tužiteljicom tako i sa tuženima, sud smatra da se svi ti
iskazi svjedoka podudaraju u činjenici da nije bilo materijalnih dokaza o izvršenoj
prodaji naslijeđenog dijela pok. I. (supruga tužiteljice i oca tuženih od 1 do 4), ali
je i sama tužiteljica navela da je njen pok. suprug stjecao određena novčana
sredstva prodajom svog naslijeđenog dijela. Međutim, ako se uzme u obzir vrijeme
stjecanja predmetnog zemljišta čest. zem. …… – kupoprodajna pogodba sačinjena
u K. sudu u T., dne ……….., poslovni broj …….,
bilo je uobičajeno da se kao kupac odnosno vlasnik nekretnine koja se kupovala
uvijek javlja muški član obitelji, tj. I. G.. Sud ne raspolaže nikakvim
materijalnim dokazima o tome da je pok. I. G. sklapao kupoprodajne ugovore
sa svojim najbližima, tj. bratom i suprugom pok. mu brata Jure, a u nedostatku takvih
materijalnih dokaza, sud ne može ni izvoditi dokaze o vrijednosti nekretnine –
zemljišta koje je kupljeno i koje bi po mišljenju tuženika bilo posebna imovina
njegovog oca – pok. I.. Radi navedenog sud i nije izveo dokaz vještačenjem po
vještaku građevinske struke, jer sud smatra, a što je sukladno naprijed navedenim
zakonskim odredbama ZBPO-a, da unatoč činjenici što tužiteljica nije bila zaposlena,
ona je isključivo bila osoba koja je brinula o obitelji, o djeci, potom i o iznajmljivanju
obiteljske kuće i vođenju računa o vraćanju kako kreditnih obveza tako i u svezi
vraćanja novca, tj. sud je iskazao povjerenje iskazu tužiteljice koja je saslušana u
dobi od 89 godina, ali osoba koja je po mišljenju i dojmu suda lucidna, jasna u svojim
kazivanjima, ona je ta koja je zajedno sa pok. suprugom stvarala zajedničku imovinu,
zajedno je s njim upravljala, održavala, a svi drugi kako i svjedoci, tako i djeca nisu
bili akteri u to vrijeme već su samo svoje iskaze temeljili po čuvenju, a također sud
smatra da su i svjedoci u svojim iskazima, neki bili nepristrani jer su u dobrim
odnosima bilo s tužiteljicom ili pak tuženikom pod 1. Stoga sud smatra da je osnovan
tužbeni zahtjev tužiteljice kojim ona predlaže da se utvrdi da nekretnina označena
kao čest. zem. ….. ZU ….. KO K. S. predstavlja bračnu stečevinu pok.
G. I., pok. J. i J. G. ud. I.. Također sud smatra osnovanim i
tužbeni zahtjev tužiteljice kojim se ona utvrđuje kao suvlasnica za ½ dijela čest. zem.
……… ZU ……. KO K. S., ali s obzirom da se u ovom postupku traži i
utvrđenje ništetnim darovnog ugovora sklopljenog između pok. I. G. i
tuženika pod 1 od ………... kao i dodatka darovnom ugovoru od ……….. i to u odnosu na čest. zem. ……. ZU ….. KO K. S., sud će
u daljnjem obrazlaganju navesti iz kojih razloga je djelomično osnovan zahtjev
tužiteljice da se ona utvrdi suvlasnicom za ½ od predmetne nekretnine. Naime,
odredbom članka 283 ZBPO-a je propisano da zajedničkom imovinom bračni drugovi
raspolažu sporazumno te da svojim udjelom u zajedničkoj imovini jedan bračni drug
ne može samostalno raspolagati niti ga opteretiti pravnim poslom među živima, jer bi
takvo raspolaganje bilo u neskladu s odredbom članka 103 Zakona o obveznim
odnosima (NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), odnosno
sada 322 stavak 1 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15,
29/18 i 126/21), znači odredba članka 283 ZBPO-a je lex specialis tj. prisilan propis
pa bi ugovor o darovanju zaključen između pok. I. G. i tuženika pod 1 –
J. G. od ……….. kao i dodatak tom darovnom ugovoru od ………... bio ništetan ako bračni drug – tužiteljica nije bila suglasna s
navedenim darovanjem tj. ukoliko nije bilo sporazuma između tužiteljice i pok.
supruga.

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

10 P Ob-270/2020-32

12. Pregledom darovnog ugovora od …………., na kojem je i ovjeren
potpis darovatelja, sada pok. I. G., sud utvrđuje da je pok. I. svom sinu
J. darovao ½ dijela čest. zgrade sagrađene na čest. zem. ……… KO K.
S., a što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće. Zbog činjenice što
se takav darovni ugovor nije mogao valjano knjižiti u zemljišnim knjigama zaključen je
dodatak darovnom ugovoru dana …………., a iz kojeg dodatka proizlazi da
pok. I. daruje sinu J. ½ dijela čest. zgrade sagrađene na čest. zem………..
KO K. S., označene kao čest. zem. ………. kuća 142 m2 ZU ……, KO K.
S. te ½ dijela čest. zem. …….. KO K. S., u naravi istočni dio navedene
čestice. U tom zemljišnoknjižnom postupku koji se vodio pod brojem ………..
tuženik pod 1 je bio pozvan, a sve radi pitanja uknjižbe na predmetnoj nekretnini te je
rješenjem suda od ………….. izvršena i uknjižba prava vlasništva na ime
tuženika pod 1 za ½ dijela uz istovremeno brisanje u tom dijelu sa imena jedinog
vlasnika I. G..

12.1. Pregledom spisa ovog suda broj ………. utvrđeno je da je rješenjem
suda od ………..., a koje je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda
u S. ………. od ……….. prekinut ostavinski postupak iza pok. I.
G. te je njegova supruga tužiteljica J. G. upućena na pokretanje parnice
radi namirenja dijela koji nasljednici J. G., supruzi ostavitelja, pripada s
naslova bračne stečevine s pok. ostaviteljem I. G. i radi vraćanja dijela
dara u ostavinsku masu učinjenog prema nasljedniku J. G., što mu je
darovano darovnim ugovorom od ………. i dodatka tom ugovoru od ………... Sagledavajući sve izvedene dokaze i to iskaze saslušanih stranaka i
svjedoka, pa i pregledom navedenog ostavinskog spisa, sud utvrđuje da je intencija
pok. prednika stranaka I. G. bila, a sa čim je bila suglasna i sama tužiteljica
kao njegova supruga, jer je to isticala tijekom ne samo ovog postupka već i drugih
mnogobrojnih postupaka koje su stranke vodile ili vode kod ovog suda, da je pok.
I. svom sinu J. dao ½ dijela čest. zem. …….. kuća 142 m2 ZU …… KO
K. S., a što u naravi predstavlja prvi kat i potkrovlje obiteljske kuće, a također
je sud utvrdio i smatra i poštenim i pravednim da je pok. I. svom sinu i darovao
polovicu istočnog dijela nekretnine označene sa čest. zem. …… ZU …… KO
K. S., jer su sve stranke od momenta darovanja pa sve do smrti pok. I. na
taj način i koristile predmetno zemljište tj. istočnu stranu predmetne nekretnine, a na
kojoj istočnoj strani postoje dva ulaza, kao i da sa južne strane tog istočnog dijela
nekretnine postoji ulaz, ali samo kao nogostup. Ponovo se ističe da je tužiteljica bila
sporazumna i suglasna sa pok. suprugom I. da se sinu daruje kat i potkrovlje
kuće kao i istočna polovica predmetne nekretnine, a sve kako bi se neometano cijela
nekretnina mogla koristiti. Radi svega navedenog sud smatra da ovako postavljeni
tužbeni zahtjev tužiteljice u pogledu utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora – točka I.
izreke presude, nije osnovan jer je sud poklonio povjerenje iskazu tužiteljice, a i sam
tuženik pod 1 je isticao o tome kako se predmetni istočni dio nekretnine koristio, a svi
problemi su nastali nakon što se tuženik pod 1, a temeljem dodatka darovnom
ugovoru od ……………. uknjižio na polovicu cijelog zemljišta i to posebno
kako je napisano u točki I. dodatka "u naravi istočni dio navedene čestice zemlje", jer
je tuženik pod 1 nakon smrti pok. oca svim ostalim nasljednicima pa i majci
onemogućavao normalno korištenje prizemlja obiteljske kuće koja ima ulaz sa
istočne strane i sa južne strane kuće. Po mišljenju suda, sigurno pok. prednik
stranaka ne bi na takav način raspolagao predmetnom nekretninom, jer bi time
onemogućio način raspolaganja cijele nekretnine. Što se tiče nasljedničkih izjava
tužiteljice i tuženih od 1 do 4 koje su dali tijekom ostavinskog postupka, očito je, da

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

11 P Ob-270/2020-32

su stranke tj. tužiteljica i tužene od 2 do 4 tek u ostavinskom postupku bile upoznate
s dodatkom ugovora o darovanju od ………..., pa se nasljednička izjava
koju je dao punomoćnik tužiteljice, odvjetnik Z.S. koji je izradio darovni
ugovor i dodatak darovnom ugovoru, po mišljenju sudu očito neprofesionalno ponio
te je time došlo do razdora u ponašanjima kako tužiteljice te tuženih od 1 do 4, a što
je sve prouzročilo nebrojene postupke kod ovog suda između istih stranaka, bilo radi
utvrđenja prava vlasništva po tužbi tužitelja koji se postupak vodi pod brojem ………… radi utvrđenja ništetnosti ugovora, radi smetanja posjeda, radi prestanka
uznemiravanja, radi vraćanja dara i dr. Naglašava se da između stranaka, kao ni
prednika stranaka i tuženika pod 1, nikad nije bila izvršena dioba predmetne
nekretnine jer se ta dioba mogla i provesti sasvim na drugačiji način od onoga kako
je to stavljeno u dodatku darovnog ugovora, tj. da se tuženiku pod 1 daruje istočni dio
navedene čestice zemlje, tj. dioba se mogla provesti i horizontalno, pa svako daljnje
razmatranje u ovom postupku vodi zaključku da sud čini utvrđenim da je pok. I.
ostavio svom sinu J. kat i potkrovlje te polovinu istočnog dijela zemljišta od kuće
do ulaza, a sa čim je bila suglasna i sama tužiteljica kao supruga pok. I. i s
obzirom da su stranke na taj način i koristile taj istočni dio zemljišta, sve do početka
ostavinskog postupka iza smrti pok. I..

13. Sud je za potrebe postupka izveo dokaz vještačenjem tj. identifikacijom
predmetne nekretnine sa svim objektima na istoj po stalnom sudskom vještaku za
geodeziju, Z. R., koji je sudu dostavio svoj nalaz i mišljenje dana ……... i dopunu nalaza i mišljenja od …………..., jer sud smatra nužnim,
a s obzirom na po mišljenju suda, utvrđeni dio nekretnine kojim su tužiteljica i njen
pok. suprug sporazumno raspolagali, da je tužiteljica u preostalom dijelu suvlasnica
za ½ dijela jer je predmetnu nekretninu sticala zajedno sa svojim pok. suprugom i iz
razloga što je sud utvrdio da predmetna nekretnina s izgrađenim građevinama, osim
kata kuće (oznaka 1 siva boja), aneksa tlocrtne površine 42 m2 (sve označeno
sivom bojom), aneksa tlocrtne površine 31 m2 (sve označeno sivom bojom) i
sjeveroistočni dio dvora površine 98 m2 (označeno žutom bojom i brojkom 7), te
polovina vrta površine 70 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 8) predstavlja
vlasništvo tuženika pod 1, a sve drugo i to prizemlje obiteljske kuće (označeno sivom
bojom) tlocrtne površine 202 m2, pomoćni objekt tlocrtne površine 13 m2 (označeno
sivom bojom i brojkom 3), voćnjak na zapadnom dijelu s betoniranim stazama
površine 348 m2 (označeno zelenom bojom i brojkom 3), jugozapadni dio vrta
površine 96 m2 (označen brojkom 4), jugoistočni dio vrta površine 72 m2 (označeno
zelenom bojom i brojkom 5), jugoistočni dio dvora sa izlazom (stepenice) prema
moru površine 100 m2 (označeno žutom bojom i brojkom 6) i vrt površine 70 m2
(označeno zelenom bojom i brojkom 8) predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice za ½
dijela.

13.1. Radi navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljica suvlasnica za ½ dijela od
…………… dijela
nekretnine označene kao čest.zem………., Z.U……. k.o. K. S., pa se ista
ovlašćuje temeljem ove presude izvršiti uknjižbu tog suvlasničkog dijela na svoje ime
u zemljišnim knjigama za k.o. K. S. uz brisanje tog prava sa više upisanog na
ime tuženika pod 1, a za što je nužno da stranke izvrše parcelaciju i etažiranje
predmetne nekretnine, a za više zatraženo sud je odbio zahtjev tužiteljice kao
neosnovan.

14. Što se pak tiče zahtjeva tužiteljice, da se u ostavinsku masu iza pok. I.
G. vrati ½ sporne nekretnine, sud odbija taj zahtjev, a sve iz razloga što je sud

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

12 P Ob-270/2020-32

odbio tužbeni zahtjev tužiteljice o utvrđenju ništetnosti darovnog ugovora i aneksa darovnom ugovoru.

15. Po pitanju prijedloga tuženika pod 1 o izvođenju dokaza saslušanjem u
svojstvu svjedoka odvjetnika Z. S., sud je odbio taj prijedlog, a sve zbog
činjenice što svjedok pred sudom ne bi mogao ništa drugo kazati već da je prilikom
sačinjenja ugovora o darovanju i dodatka ugovoru o darovanju postupao po nalogu
stranaka. Sud navodi da između stranaka nije bilo nikakve zablude u pogledu
identifikacije same nekretnine i svih njenih pojedinih dijelova pa je sud odbio i
prijedlog tuženika pod 1 da se sudski vještak pozove i da dade svoje usmeno
obrazloženje vještva, jer je sudski vještak radio po nalogu suda, tj. isti je trebao
identificirati nekretninu sa svim onome što pripada toj nekretnini, odnosno što se na
njoj nalazi te je za potrebe postupka, nekretnini i svakom njenom dijelu dao posebne
oznake i iste je označio bojama radi lakšeg snalaženja. Ponovno sud ističe da je u
izvođenju svih dokaza tumačio svaki dokaz za sebe kao i u njihovoj ukupnosti pa
tako i dostavljene zapisnike u postupcima koji se vode kod ovog suda, npr. zapisnik u
predmetu ovog suda ……. od ………..., zapisnike u predmetu …….
od ………., sud je imao u vidu i odluku Ustavnog suda …………
od …………..., a koji su ovom sudu bili značajni, a sve radi donošenja pravedne i
zakonite odluke u ovom postupku jer su se stranke prilikom zaključivanja bilo kojeg
pravnog posla dužne pridržavati načela savjesnosti i poštenja.

16. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.154. ZPP-a, a tužiteljici se isti
obistinio pozivom na Tbr.7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
(„Narodne novine“ broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, nadalje u tekstu:
Tarifa) kod vrijednosti predmeta spora u visini od 10.000,00. Tužiteljici je, priznat
trošak za sastav tužbe, sastav podnesaka od ……….g., 13. studenog

2017.g. i od 07. lipnja 2022.g. kao i pristupe i zastupanja na ročištima za glavnu
raspravu na dane 16. studenog 2016.g., 18. siječnja, 27. veljače, 24. travnja, 02.
lipnja, 13. studenog i 18. prosinca 2017.g., 17. siječnja 2018.g., 23. veljače 2021., 07.
rujna 2021.g., 31. ožujka 2022.g., 16. svibnja 2022.g. i 13. rujna 2022.g. – svaka
radnja pod 75 bodova, za pristup na ročište od 15. travnja 2021. 37,5 bodova i za
pristup na ročište od 16. veljače 2022. 18,75 bodova. Ukupan zbir od 1.331,25
bodova pomnožen je iznosom od 10,00 kn koliko iznosi vrijednost jednoga boda te je
tako dobiven iznos od 13.312,50 kn kojemu je pribrojen još i iznos od 25% PDV-a ili
iznos od 3.328,12 kn. Zbrajanjem navedenih iznosa dobiven je iznos od 16.640,62
kn, a tužiteljici je priznat i trošak pristojbe na sudsku odluku u iznosu od 400,00 kn
što daje sveukupno priznati trošak tužiteljice u iznosu od 17.040,62 kn koliko će na
ime prouzročenog troška tuženik pod 1 morati platiti tužiteljici, kao stranci koja je
djelomično uspjela u ovom postupku, baš iz razloga što je osnovno trebalo utvrditi
pitanje bračne stečevine odnosno udjela u zajedničkoj imovini što za sobom povlači i
pitanje ništetnosti ugovora, a što nije prouzročilo posebne troškove tužiteljici. Na
dosuđeni trošak tuženik je dužan tužiteljici platiti i zateznu kamatu koja teče od dana
donošenja sudske odluke pa do isplate po stopi sukladno čl.29 st.2 Zakona o
obveznim odnosima.

17. Radi naprijed navedenog odlučeno je kao u točki V. izreke presude.

U Splitu, 28. listopada 2022.

S U D A C:

Anđelka Rađa

Fiksni tečaj konverzije 7,53450

13 P Ob-270/2020-32

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe
nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste. Žalba se
podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- pun. tužitelja,

- pun. tuženika pod 1),
- tuženima pod 2), pod 3) i pod 4),
- u spis.

Fiksni tečaj konverzije 7,53450