Posl.br. 8 Psp-48/2019-74

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

              Općinski sud u Sesvetama po sucu toga suda Ivi Raos, u pravnoj stvari tužitelja Đ. D.  iz Z., OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik S. A., odvjetnik iz Z., protiv tuženice D. G. iz Z. OIB: …, koju zastupa punomoćnica A. G. S., odvjetnica iz Z., zbog smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 20. rujna 2022. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tužitelja osobno, punomoćnika tuženice i tuženice osobno, 28. listopada 2022.

r i j e š i o  j e

              I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

 

              "1. Utvrđuje se da je tuženica smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje u naravi predstavljaju:

              - 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1)- poslovni prostor – garaža, koji se sastoji od jedne prostorije, ukupne površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč.br. … – ulica u Z., ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, u ulici u Z., površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. …, k.o. poduložak … kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

              - 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) – poslovni prostor – garaža, koja se sastoji od jedne prostorije u dvorištu lijevo, površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč.br. … - ulica u Z., ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, ulica u Z., površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. …, k.o. poduložak … kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu,

na način da je 18. travnja 2018. počela vršiti građevinske radove na krovu istih.

              2. Zabranjuje se tuženici ubuduće smetanje posjeda opisano u točci 1. izreke ovog rješenja, ili slično smetanje posjeda ubuduće pod prijetnjom novčane kazne."

 

              II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženici troškove postupka u iznosu od 2.372,80 kn što u eurima iznosi 314,92 EUR po tečaju 1EUR=7,53450 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 28. listopada do isplate po stopi koja odgovara prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkom društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, u roku od 15 dana             

 

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je 10. svibnja 2018. podnio ovom sudu tužbu zbog smetanja posjeda te je postupajući po rješenju Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Psp-67/2018-2 od 14. svibnja 2018., a kojim je tužba vraćena tužitelju na ispravak i dopunu, u podnesku od 22. svibnja 2018. uredio tužbu i tužbeni zahtjev. Tužitelj u bitnom navodi kako je tuženica u više navrata s krova garaža u suvlasništvu i u isključivom posjedu tužitelja uklonila i otuđila određene stvari te 18. travnja 2018. započela izvođenje građevinskih radova na krovu istih, a izvođenje kojih je prestalo nakon prijave nadležnoj policijskoj postaji te ministarstvu. Navodi kako su predmetne garaže upisane u zk.ul.br. … k.o. Grad Z., poduložak … i … kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu kao vlasništvo tužitelja.

2. Tužitelj je naknadno u podnesku od 14. listopada 2019. specificirao tužbeni zahtjev na način da je naveo "kako su građevinski radovi izvedeni na način da je među inim zacementirala dio krova u širini od 40 cm i dužini od oko 5 m", a čemu se tuženica usprotivila ističući prigovor prekluzije za preinaku tužbe s obzirom na to da u prvotno podnesenoj tužbi kao niti nakon što mu je ista vraćena na ispravak tužitelj nije odredio koje je to građevinske radove tužena izvela, a što je bio dužan i što mu je bilo poznato te je stoga tužitelj povukao tužbu u tom dijelu i ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva kako je specificiran u podnesku od 22. svibnja 2018.

3. Tuženica u odgovoru na tužbu osporava navode tužbe u cijelosti te ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije i prigovor prekluzije. Navodi kako tužitelj nije u posjedu predmeta spora – terase u prizemlju s južne strane zgrade za koju terasu tužitelj navodi da predstavlja krov garaže. Ističe kako tužitelj nikada na predmetnom dijelu nekretnine nije vršio posjedovne čine budući da je riječ o dijelu zgrade na koju je jedino moguć pristup iz stana u prizemlju koji je u vlasništvu tuženice te je tuženica isključiva posjednica predmeta spora dok su prije nje isključivi posjednici bili vlasnici stana u prizemlju, odnosno najmoprimci koji su temeljem Ugovora o najmu koristili stan u prizemlju. Navodi kako premda isto nije odlučno za postupak koji se vodi zbog smetanja posjeda, a u kojem se ne odlučuje o pravu na posjed ili pravnom temelju posjeda, osporava da bi tužitelj bio vlasnik predmetnih garaža kada isti ima tek predbilježbu prava vlasništva na jednom dijelu istih, a što da je razvidno iz priloženih zk izvadaka. Tuženica ujedno ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije jer da tuženica nije izvršila niti jednu radnju koja je navedena u tužbi, odnosno da nije jasno kada je i na koji način tj. kojim radnjama izvršeno smetanje posjeda kada tužitelj u tužbi nije naveo iste. Ističe kako nikakve stvari koje bi predstavljale vlasništvo tužitelja tuženica nije otuđila, uklonila ili uništila budući da su se u trenutku kupoprodaje i stupanja u posjed stana u prizemlju i pripadajuće mu terase nalazile stvari isključivo vlasništvo ranijeg korisnika stana – najmoprimca, odnosno ranijeg vlasnika stana u prizemlju te da je tužena prilikom stupanja u posjed stana s pripadajućom terasom zadržala dio stvari koje su ostale od ranijeg vlasnika dok je dio stvari uklonila u listopadu 2017. prilikom vršenja adaptacije stana. Navodi kako je upravo od strane tužitelja vršeno konstantno smetanje posjeda terase te je prvo izvršeno 05. siječnja 2018. na način da je tužitelj pristupio na terasu tužene i postavio dasku za jedrenje kojom prilikom se ista poslužila institutom samopomoći i istu uklonila u hodnik zgrade bez da je zatražila sudsku zaštitu. Od prvog počinjenja smetanja posjeda od strane tužitelja 05. siječnja 2018. stvari tužitelja nisu postojale na terasi, a niti je istu tužitelj koristio. Navela je kako je tužitelj ponovno 22. siječnja 2018. postavio dasku za jedrenje na terasu tuženice i pritom je zavezao lancima te se 14. veljače 2018. tužena ponovno poslužila samopomoći bez da je tražila sudsku zaštitu i navedenu dasku položila u dvorište zgrade na isto mjesto gdje je daska i ranije stajala. Ističe kako je tužitelj 30. travnja 2018. izvršio novo smetanje posjeda na način da je s terase uklonio zaštitnu željeznu ogradu, a koje smetanje je predmet postupka koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu. Osporava da bi na terasi vršila bilo kakve građevinske radove, a posebno one za koje ne bi ishodila odgovarajuće građevinske dozvole. Vidljivo je da se tužitelj 04. svibnja 2018. obratio inspekciji s određenim zahtjevom (unatoč činjenici da je tuženica s radovima započela 18. travnja 2018.). Slijedom navedenog, predlaže tužbu odbaciti kao nepravovremenu, podredno predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan uz naknadu troška postupka tuženici.

4. Tužitelj u odgovoru na navode iz odgovora na tužbe ističe da se nalazi u posjedu spornih garaža temeljem ugovora o kupoprodaji, a budući da su garaže odvojene od same stambene zgrade to je tužitelj vlasnik svega što se nalazi na i ispod garaža, a i da je sama tuženica priznala da se tužitelj nalazio u posjedu garaža jer je ista u više prigoda s garaža uklanjala određene stvari. Stan tuženice u dijelu koji gleda na garaže ima postavljen francuski prozor na mjesto gdje su bila dva prijašnja prozora, a koji prozor ne predstavlja vrata za izlazak na terasu jer je isti preuzak da bi se smatrao vratima te postoji visinska razlika između razine poda u stanu i krova garaža. Suvlasnici predmetne zgrade kao i susjedi okolnih zgrada su bili upozoravani da se na garaže nije smjelo penjati niti na istima boraviti jer se radi o starim garažama s krovovima u lošem stanju te su se tako i ponašali poštujući vlasništvo tužitelja koji je održavao iste u prikladnom stanju. Prijašnji vlasnik nekretnine M. D. nije mogao prenijeti na tuženicu prava koja nije imao budući da nikada nije bio u posjedu terase.

5. Tužbeni zahtjev koji se upravlja radi zaštite posjeda putem suda u postupku zbog smetanja posjeda sukladno odredbi čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10 143/12, 152/14, dalje: ZV), sastoji se od tri elementa: od zahtjeva da se utvrdi čin smetanja tužiteljeva posjeda, da se tuženome naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

6. Prema odredbi čl. 22. st. 2. ZV-a sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu, a prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a, pravo na zaštitu posjeda ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu.

7. Prema odredbi čl. 20. st. 2. ZV-a, samovlasno je smetao posjed onaj tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava. Sukladno odredbi stavka 4. čl. 20. ZV-a, nije samovlasno smetanje posjeda ako je čin oduzimanja ili smetanja posjeda dopušten zakonom ili odlukom suda ili drugog tijela, donesenom na temelju zakona koji to dopušta.

8. Da bi sud prihvatio tužbeni zahtjev u konkretnom slučaju, imajući u vidu navedene odredbe, tužitelj je morao dokazati da je on posjednik (ili barem suposjednik) predmetne nekretnine (krova garaže), te da je tuženica izvršila smetanje posjeda izvođenjem građevinskih radova na krovovima istih.

9. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u prijedlog za upis prava vlasništva od 28. travnja 2017. (list 3 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 02. veljače 2011. (list 4 i 5 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 29. ožujka 2010. (list 6 i 7 spisa), Ugovor o kupoprodaji nekretnine od 14. svibnja 2007. (list 8 i 9 spisa), rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. Z-22819/17 od 17. svibnja 2017. (list 10 i 11 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora (list 12 i 13 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 14 spisa), kopija katastarskog plana (list 15 spisa), Porezno rješenje (list 16 spisa), izvadak iz knjige položenih ugovora – povijesni prikaz (list 17 i 18 spisa), potvrdu ministarstva1 od 19. veljače 2018. (list 19 spisa), potvrdu ministarstva1 od 05. ožujka 2018. (list 20 spisa), potvrdu ministarstva1 od 23. veljače 2018. (list 21 spisa), potvrdu ministarstva1 od 02. svibnja 2018. (list 22 spisa), prijavu ministarstvu2 od 04. svibnja 2018. (list 23 spisa), zk izvadak (list 30-33, 37-39 spisa), Ugovor o kupoprodaji od 14. travnja 2017. (list 42-46 spisa), potvrda ministarstva1 od 26. siječnja 2018. (list 46 spisa), potvrda ministarstva1 od 07. svibnja 2018. (list 47 spisa), potvrda ministarstva1 od 08. siječnja 2018. (list 48 spisa), fotografije (list 69-74 i 146-147 spisa), presliku tužbe u predmetu posl. br. Psp-72/2018 od 25. svibnja 2018. (list 79 i 80 spisa), dopis inspekcije od 05. prosinca 2019. (list 98-101 spisa), proveo je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka građevinske struke (prijepis zapisnika na listu 90 spisa), pročitan je nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing.građ. D. Š., I. e. d.o.o. (list 102-133 spisa), dopuna nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing.građ. D. Š. od 132. srpnja 2020. (list 158-165) te je isti saslušan na ročištu od 15. lipnja 2021. (list 176 spisa), izvršen je uvid u arhivski nacrt terase (list 148 spisa), proveden je dodatni očevid na licu mjesta (prijepis zapisnika na listu 226-228), saslušao je svjedoke Ž. D. (list 226 i 227 spisa) i E. N. (list 227 spisa) te je saslušao tužitelja i tuženicu kao stranke u postupku.

Sud je primjenom odredbe čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14 i 70/19 - dalje u tekstu: ZPP) kojom je propisano da sud odlučuje koje će od dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica, odbio dokazne prijedloge stranaka za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka H. Š. koji nije bio saslušan i to stoga što je sud utvrdio, a imajući u vidu i načelo ekonomičnosti postupka propisano odredbom čl. 10. st. 1. ZPP-a  kako je moguće utvrditi odlučne činjenice za rješenje konkretnog spora dok je za svjedokinju V. H. čije je saslušanje predloženo od strane tužitelja utvrđeno kako je ista preminula.

10. Iz tako provedenog dokaznog postupka sud je ocijenivši sve provedene dokaze zajedno i svaki provedeni dokaz zasebno čl. 8. ZPP-a, utvrdio relevantne činjenice na temelju kojih je zaključio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

11. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je 13. studenog 2019. proveo očevid na licu mjesta na adresi u Z. uz vještaka građevinske struke dipl.ing. D. Š. pri čemu je tužitelj pokazao kako se u njegovom vlasništvu nalaze prve dvije garaže s južne strane čiji je zid povezan sa stambenom zgradom te je utvrđeno kako se iz stana koji je u vlasništvu tužene izlazi na terasu koju koristi tužena te koja se nalazi na opisane tri garaže te se na istoj vidi stolić, stolice i lončanice s cvijećem. Tužitelj je naveo kako je u dogovoru s g. D. kao vlasnikom treće garaže uredio konstrukciju ravnog krova garaže oznake 1 i 2 (oznaka sukladno nalazu i mišljenju vještaka) na način da je demontirao kulir ploče postavljene kao završna obloga poda terase iznad svojih garaža oznake 1 i garaže oznake 2 te nakon postavljene bitumenske ljepenke kao hidroizolacije na betonsku ploču stropa garaža oznake 1 i i garaže oznake 2 demontirane kulir ploče ponovno postavio kao završnu oblogu poda terase iznad svojih garaža oznaka 1 i 2. Naveo je da je g. D. je trebao uraditi isto iznad svoje garaže te je na konstrukciji krova ravne garaže ostavljen prostor na koji se trebao izvršiti preklop bitumenske ljepenke koja kao hidroizolacija treba biti postavljena bez prekida.

12. Iz nalaza i mišljenja vještaka dipl.ing. D. Š. proizlazi kako je izliven beton širine 40cm i dužine 500 cm na dijelu između garaže oznake 2 i garaže oznake 3, ispunio prostor između kulir ploča postavljenih kao završna obloga poda terase iznad garaže oznake 2 i 3., a koji je potrebno odstraniti na način da se ne ošteti prethodno postavljena hidroizolacija od bitumenske ljepenke kako bi se omogućila postava bitumenske ljepenke kao hidroizolacije na betonsku ploču stropa garaža oznake 3. Kako prilikom uviđaja nije omogućen pregled unutrašnjosti garaža oznake 2 i 3 vještak je naveo kako nema saznanja da li dolazi do procurivanja atmosferilija u unutrašnjost garaže oznake 2 i 3, a što bi utjecalo na njihovu uporabljivost.

13. U očitovanju na prigovore na nalaz i mišljenje tuženice vještak je u podnesku od 13. srpnja 2020. te prilikom usmenog saslušanja na ročištu od 15. lipnja 2021. naveo kako je nalaz i mišljenje sačinio prema zadatku suda da identificira garaže prema kopiji plana, iste prikaže na fotografijama i u skici izgleda terase – ravnog krova na garažama u odnosu na same garaže pokaže na skici gdje se nalazi beton i da odgovori na pitanje da li isti smeta uporabi garaže. prilikom očevida nije bio omogućen pristup iz stana tužene na garaže, da je izmjera vršena na improviziran način s drvenih ljestava no da u cijelosti ostaje kod danog nalaza i mišljenja. Naveo je kako on ne može izvršiti preciznu izmjeru već geodeta te da bi se izvršila izmjera trebaju biti otvorene sve garaže, vidjeti gdje su pregradni zidovi, geodeta treba točno snimiti točke, spustiti na kopiju katastarskog plana jer se krovna ploča ne poklapa sa zidovima garaža, odnosno šira je od iste.

              14. Sud je ponovio očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stranaka kako bi na licu mjesta saslušao svjedoke, susjede stranaka u postupku i neposrednim opažanjem utvrdio poziciju nekretnina u vlasništvu svjedoka i sukladno navedenom ocijenio vjerodostojnost iskaza istih kao i utvrdio činjenicu faktične vlasti na predmetu spora.

              15. Saslušana kao svjedok Ž. D. je pokazala na licu mjesta kako balkon od njezina stana, a koji se nalazi u susjednoj zgradi, gleda na krov garaža koje su predmet spora. Iskazala je kako se na mjestu gdje se nalaze vrata od stambenog prostora tuženice koja izlaze na terasu prije 30-40 godina bio prozor te da se posljednjih godina nalaze balkonska vrata. Iskazala je kako ne zna kako se koristio krov garaža no da je tužitelj s njom održavao krovište garaže, a da je gospođa koja je tu prije živjela bila nepokretna i boravila na njoj. Navela je kako je njezina prijateljica prije tuženice u tom stanu boravila kao podstanar te da su znali družiti na tom krovu garaža, roštiljati, odnosno da kada je išla u posjet prijateljici da je na terasu izlazila kroz taj stan, a ne pomoću ljestvi.

              16. Svjedokinja E. N. u svom iskazu je navela kako živi u stanu na prvom katu zgrade s balkonom koji neposredno gleda na garaže no da nije poznavala stanare koji su živjeli u stanu prije tuženice. Navela je kako ih je znala viđati na terasi kao i što je viđala tuženicu kada je čistila terasu gdje je imala i cvijeće no da nikada nije vidjela tužitelja kako se koristi krovištem garaže - terasom. Na terasi je postojala ograda sa istočne i južne strane terase, cijelom dužinom triju garaža koja je bila pokrivena lozom. Nije vidjela kada su se točno izvodili građevinski radovi obzirom na to da dio godine boravi u D..

              17. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je zgrada u kojoj stanuje sagrađena godine … a da su naknadno sagrađene tri garaže kao samostalne cjeline, od kojih prve dvije garaže gledano od zgrade koristi on već … godina, a treću garažu koristi gospodin D.. Između stana u vlasništvu tužene i garaža nije nikada bio nikakav prolaz nego su bila dva prozora, a poznato mu je prema pričanju da je obitelj koja je tamo prije stanovala i koja je imala dijete s posebnim potrebama od jednog prozora napravila prolaz na krov triju garaža. Naveo je kako je 30 godina bio predstavnik stanara u zgradi u kojoj stanuje te da su svi stanari osim tuženice uvijek došli njemu kao predstavniku stanara kako bi ga pitali neke informacije u vezi zgrade. Nakon što je tuženica kupila stan željela je izaći na terasu no to su oduvijek bili krovovi garaža čiji je on korisnik. Naveo je kako je vodio brigu o krovu tih triju garaža, čistio snijeg, lišće, oluke. Istaknuo je kako je još upozorio gospođu koja je prodavala stan te tuženicu osobno kako se na krov garaže ne može izaći jer su iste privatno vlasništvo te da je tuženica bila prevarena od strane gospođe koja je prodavala stan jer je u oglasu koji je izdan prilikom prodaje bilo navedeno kakao se prodaje stan sa terasom od 25 kvadrata, a površina tih triju garaža je 36 kvadrata. U vrijeme kad je tužiteljica kupila stan bila je mogućnost izlaska na terasu iz stana no da su se trebale upotrijebiti pomoćne stvari npr. stolica jer je razlika visine od poda do parapeta oko 60 cm. Iz katastarskog plana se može vidjeti da zgrada ima svoj katastarski broj isto kao i tri garaže koji su objekti za sebe. Zadnji podstanar koji je bio sedam osam godina prije nego je tužena kupila stan D. K., potvrdio je i meni i stanarima da se krov garaža nije koristio s bilo čije strane, već samo sa njegove kada je čistio krov garaža. Krov je izuzetno curio pa sam se prihvatio posla da taj krov garaža uredim zajedno sa gospodinom D. koji je bio korisnik treće garaže. Ja sam sanirao kompletan krov na dvije garaže koje sam koristio i taj moj zahvat još uvijek nije gotov jer stupovi koji su ili postavljeni na krov sve tri garaže su bili zabijeni u beton i kroz pukotine je voda curila u garaže te da mu sada preostaje jedino da kompletnu garažu iznutra uredi i da popravi mjesta gdje su stupovi probili betonsku deku. Naveo je kako se kroz stan tuženice može izaći na krov garaža no da to nije legalan put jer se prije na krov garaža godinama uspinjalo putem fiksnih stepenica, odnosno kada su iste srušene penjalo se drvenim ljestvama. Kada sam uređivao krov garaža djelatnici koji su radili na krovu nikada nisu prolazili kroz stan tužene već su se svi penjali drvenim stepenicama. Prije nego je tužena kupila stan nitko nije koristio krovove garaža na bilo koji način, niti stanari, niti podstanari koji su bili u stanu već su samo ponekad znali izaći. Nakon što je primijetio da gospođa G. izvodi radove na krovu garaža, odnosno nakon što mu je dojavljeno da se izvode ti radovi to je odmah prijavio ministarstvu2, a kako su isti nastavljeni ponovio je prijavu nakon koje je gospođa G. odustala od daljnje gradnje.  Smatram da su ti radovi bili vezani za potencijalnu izgradnju francuskog zimskog vrta. Zbog tih radova na garaži je nastala šteta jer još uvijek voda prodire u garažu. Naveo je kako je tužena izvodila građevinske radove i to betonažu koja je po njegovom mišljenju predstavljala početne radove izgradnje francuskog zimskog vrta. Trenutno je vidljiva jedna betonska crta gdje je gospođa G. nešto počela cementirati što ukazuje da je ona tu nešto htjela izgraditi. Radovi su izvođeni na krovu garaža u smjeru istok-zapad iznad njegove druge garaže na dijelu koji graniči sa garažom gospodina D. Gospođa D. je par puta bila pozvana od strane bivših podstanara te da su dva ili tri puta bili zajedno na toj terasi no da to druženje nije bilo konstantno. Uslijed izvođenja građevinskih radova počela je curiti voda u sve tri garaže  te je nastala šteta na plafonu garaže i sa strane po zidovima.

              18. Tuženica je u svome iskazu navela kako je 2017. kupila stan koji je bio prezentiran kao stan sa terasom na južnom dijelu stana, a koju terasu je i vidjela kada je u nekoliko navrata došla pogledati stan. Iskazala je kako je živjela u blizini i znala za probleme prostora koji nisu vlasnički riješeni pa da je odmah pitala za status te terase te joj je rečeno od strane prodavatelja da koriste tu terasu cijeli niz godina, odnosno da su je koristili ljudi koji su njihovi podstanari. Navela je kako su prodavatelji 90-ih godina naslijedili taj stan od tete koja je živjela dugo vremena prije u tom stanu i koristila tu terasu te da je prijašnja vlasnica kao dijete dolazila sa roditeljima u taj stan i da su često sjedili na toj terasi i pili kavu. Iskazala je kako je čula od stanara te prodavatelja da je u predmetnom stanu još 70-ih godina živjela gospođa koja je bila u invalidskim kolicima te da je zbog nje iz stana postojala u to vrijeme rampa za izlazak na terasu te da je tada napravljena ograda na terasi koja je stajala tamo do 2018. godine kada je tu ogradu na proljeće 2018. tužitelj srušio. U vrijeme stanara koji su živjeli prije nje postojale su pomične stepenice koje su bile uklopljene u nišu koja postoji ispod vrata, a da je to iskazala i gospođa D. koja je navela da su se penjali po tim stepenicama. U trenutku kada je kupila stan postojala su balkonska vrata koja su vodila na prostor terase iz tadašnje kuhinje, sada je stavila novu stolariju ali su vrata ostala u visini kao što su i bila dok je na zapadnoj i istočnoj strani terase bila ograda visine do 120 centimetara, a na južnoj oko minimalno do 2 i pol metra do 3 visine. S obzirom na to da je popravljala ogradu zna točno o kojim visinama se radilo. Iskazala je kako se nije javila tužitelju, koji je bio predstavnik stanara, prije kupnje stana jer da to nije bila njena obaveza niti potreba već mu se javila u vrijeme kada su počinjali građevinski radovi kako bi raspravili određene otvorene stavke. Kada je mijenjala plinske instalacije u stanu trebalo je obnoviti i dimnjak te da je prema međuvlasničkom ugovoru sanacija treba biti plaćena iz pričuve zgrade te s obzirom na to da je tužitelj taj njen zahtjev odbio, našla se s tužiteljem koji joj je rekao da je taj prostor, ta terasa njegova, da nije riješio neke papire ali da bi mu ona trebala plaćati naknadu. Navela je kako je zbog tužitelja imala problema sa stanarima zgrade obzirom na to da je prezentirana kao osoba koja je zauzela zajednički dio zgrade te je sazvala sastanak stanara da saznam o čemu se tu radi. U nekoliko navrata je pisala tužitelju i molila ga za mirno rješenje spora, a na što se on oglušio te je u međuvremenu počeo donositi na terasu dasku za jedrenje. Radilo se o velikom predmetu koji je donio u dva navrata na terasu da bi obilježio svoj prostor. Iskazala je kako je kupila stan u proljeće 2017., da su radovi počeli u svibnju 2017. trajali do studenog 2017., da se uselila polovicom studenog 2017., a prvi put je daska donesena na terasu u početkom siječnja 2018. Nakon što je na Valentinovo 2018. postavljena po drugi put daska ja sam osobno sa jednim od radnika koji su nešto došli popraviti spustila užetom tu dasku u dvorište. U zemljišnim knjigama tužitelj u tom trenutku nije bio upisan kao suvlasnik tih garaža, a posebno nije bila spomenuta terasa kao neki njegov dio. Pozivala ga je da dostavi dokumentaciju kojom bi dokazao da je vlasnik kao što je tvrdio ali nije bilo nikakve reakcije. U međuvremenu je upoznala susjede koji su rekli da su prijašnji stanari normalno izlazili na terasu, da su koristili taj prostor, imali suncobran dok je prilikom kupnje stana na terasi bila garnitura za sjedenje napravljena od paleta od bivših stanara, ostale su tegle sa cvijećem, stalci za cvijeće, uže za sušenje rublja je bilo rastegnuto između istočne i zapadne terase ograde. Kada je kupila stan izgledalo je kao da se terasa koristila, te je po useljenju nastavila koristiti tu terasu. Prvo su je koristili radnici za ostavljanje stvari prilikom izvođenja radova, vani su ostavljali svoje stvari, jeli. U odnosu na stvari koje su se u tom trenutku nalazile na terasi gosp. D. je protiv mene pokrenuo spor tvrdeći da sam ukrala tri palete, dvije lopate, grablje, plinsku lampu te da sam mu uništila tu dasku za jedrenje. Taj spor je pravomoćno završen. Iskazala je kako je u veljači 2018. dala popraviti ogradu koja je imala rupu na jugozapadnom dijelu jer je falio jedan blok koji se nalazio na terasi, za koji se utvrdilo da je bio izrezan kada je tužitelj izvodio radove na terasi koje je spomenuo u iskazu, a što je bilo dvije ili tri godine prije nego što je kupila stan i to sve kako ne bi tužitelj mogao unijeti dasku unutra. U travnju 2018. je donijela svoje cvijeće na terasu iz zgrade gdje sam prije živjela, i nakon toga je odlučila popraviti i rupu u površinskom popločenju terase. Navela je kako je terasa popločena betonskim pločama širine cca 40 sa 40 cm te da je u zadnjem dijelu terase je bila rupa u površinskom popločenju, nije bila do betona iz koje je rasla trava. Kasnije je saznala da je rupa nastala kada je tužitelj izvodio radove na terasi koji nisu završeni kako bi nalagala struka. Angažirala je građevinskog inženjera, tvrtku koja je specijalizirana za hidroizolacije te joj je on objasnio da je do problema došlo zato što je netko radio zamjenu hidroizolacije, a koristio je drugačiju tehniku nego što je postojala prije. Ranija sanacija krova i terase bila je vršena 1992. kada su radove financirali tadašnji korisnici garaža i gospodin R. koji je bio vlasnik stana čiji je sada ona vlasnik jer je tada postojala terasa. Kao tehniku su koristili samo pijesak, bila je ljepenka i na nju je stavljen pijesak, a na pijesak su stavljene ploče. Kada je tužitelj kasnije radio radove na sjevernijem dijelu terase onda je osim pijeska stavio plastične podloge i zapravo je išao pijesak, plastična podloga pa ploča te kada je sa svojim radovima došao do spoja on to nije mogao spojiti jer su bile različite razine te ploče. Inženjer joj je predložio da stavi podlogu koja bi to iznivelirala i nakon toga betonski esih koji bi to povezao, a da ništa nije betonirala. Na fotografijama u spisu je vidljivo da je na različitim dijelovima različito popločenje te da se vidi da su različiti radovi. Radovi su izvršeni 18.4.2018. u potpunosti te to nije bio nikakav početak nekih većih građevinskih radova. Tužitelj je pozvao policiju na dan kada su radovi bili gotovi te su radnici bili na odlasku. U nekoliko sam navrata strogo demantirala izjavu da namjeravam graditi zimski vrt preko površine tih garaža. Dio gdje je izliven beton nalazi se iznad treće garaže koju koristi obitelj D. jer je kupila traku i mjerila na sve moguće načine.

              19. Kako je tuženica u odgovoru na tužbu istaknula prigovor prekluzije prava tužitelja na podnošenje posjedovne zaštite prvotno je valjalo utvrditi da li je tužba podnesena pravovremeno, u skladu s odredbom čl. 21. st. 2.ZV-a

              20. Sukladno članku 21. stavak 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

              21. Tužitelji u tužbi tvrdi da se sam čin smetanja dogodio 18. travnja 2018., kada su po nalogu tužene vršeni građevinski radovi na garažama koji su prestali dolaskom policije te su prijavljeni ministarstvu2 04. svibnja 2018. koji datum je naznačen u samom tužbenom zahtjevu za utvrđenje datuma čina smetanja. Predmetna tužba podnesena je 10. svibnja 2018. godine. Prema dokumentaciji, na koju se tužitelj pozvao u tužbi i to konkretno na izvješće o događaju od 02. svibnja 2018. godine (list 22 spisa) iz istog proizlazi, da su službenici P. p. u Z. postupali po dojavi tužitelja koji je naveo da susjeda bespravno izvodi građevinske radove te da je dolaskom na adresu zatečen tužitelj koji je izjavio da nekakvi radnici izvode građevinske radove na krovu tri garaže koje su međusobno spojene, a nalaze se u dvorištu zgrade. Tuženica je u svome iskazu navela kako su radovi započeli i da su izvršeni isti dan, 18. travnja 2018. te da to nije bio nikakav početak nekih većih građevinskih radova.  Stoga kako je tužba podnesena dana 10. svibnja 2018., a prema navodima tužitelja kao i same tuženice da su građevinski radovi započeli 18. travnja 2020. sud je ocijenio kako je tužba tužitelja pravovremena obzirom na to da je podnesena u roku od 30 dana od tužiteljevog saznanja za čin navodnog smetanja i počinitelja.

              22. Nadalje, tužbeni zahtjev, a kako je postavljen u podnesku od 22. svibnja 2018. usmjeren je na utvrđenje da je tužena izvršila čin smetanja garaža u cjelini, odnosno da je smetala tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje u naravi predstavljaju 2. suvlasnički dio s neodređenim omjerom Etažno vlasništvo (E-1)- poslovni prostor – garaža, koji se sastoji od jedne prostorije, ukupne površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč.br. … – u ulici u Z., ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada, u ulici u Z., površine 194 m2, sve upisano u zk. ul. br. …, k.o. poduložak … kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, 4. suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3) – poslovni prostor – garaža, koja se sastoji od jedne prostorije u dvorištu lijevo, površine 12,50 m2, neodvojivo povezan sa suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i ostali suvlasnički dijelovi, koji se nalazi na kč.br. … – u ulici u Z., ukupne površine 302 m2, odnosno izgrađeno zemljište površine 11 m2, dvorište površine 97 m2 te stambena zgrada,  u ulici u Z., sve upisano u zk. ul. br. …, k.o. poduložak … kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu na način da je 18. travnja 2018. počela vršiti građevinske radove na krovu istih.

              23. Prema odredbi članka 22. stavka 1. ZV-a posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani  takvo ili slično smetanje ubuduće.

              24. U parnicama zbog smetanja posjeda tužbeni zahtjev je najvažniji, esencijalni dio tužbe. To je zahtjev za pružanje u konkretnom slučaju posjedovne zaštite određenog sadržaja, traženje da sud donese odluku određenog sadržaja koja je povoljna za tužitelja i koja će u konkretnom slučaju tužitelju pružiti posjedovnu zaštitu. Dakle, tužbeni zahtjev je predmet spora kojim se određuje ne samo sadržaj nego i obim pravne zaštite i u granicama kojeg odlučuje sud prvog stupnja. Tužbeni zahtjev mora biti određen u objektivnom smislu, a da bi to bio mora biti konkretiziran sadržaj odluke koji se tužbom traži.

              25. U konkretnom slučaju s obzirom na postavljeni zahtjev tužitelja, čin smetanja posjeda vršenjem građevinskih radova na krovu istih te kada traži uspostavu posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja te zabranu takvog ili sličnog smetanja ubuduće bez konkretiziranja na koji način je izvršeno smetanje, odnosno o kojim točno građevinskim radovima se radilo te preciziranja na kojem točno dijelu nekretnine su isti izvođeni tada prema ocjeni ovog suda zahtjev tužitelja nije ni određen niti odrediv. Iz postavljenog zahtjeva tužitelja, kod činjenice da na uviđaju na licu mjesta sud nije utvrdio koji bi se građevinski radovi izvodili odnosno da su isti izvođeni na cijeloj površini krovišta garaža. Stoga kada tužitelj u zahtjevu nije odredio vrstu građevinskih radova, na koji način su se isti izvodili te dimenzije i poziciju gdje su isti izvršavani u odnosu na nekretninu tužitelja tada nije moguće ni odrediti sadržaj traženja posjedovne zaštite koja bi poduzetom radnjom čina smetanja od strane tuženice bila zasmetana na način da bi tužitelj bio potpuno isključen u tom posjedu ili bitno ograničen.

              26. Napominje se da svaka odluka kojom se traži određeno činjenje od protivne stranke kao što je to i u parnicama zbog smetanja posjeda, mora biti takvog sadržaja da mora biti ovršiva. Izvođene građevinskih radova bez preciziranja kojih radova u izreci kao i točne lokacije na kojoj su isti izvršavani bez označenih dimenzija, položaja i slično nije odluka koja može biti ovršiva, to sve pod pretpostavkom kada bi zahtjev tužitelja bio osnovan.

              27. Također tuženik je u činjeničnim navodima tužbe naveo kako je tuženica sa krova garaže otuđila 4 drvena nogara, 5 drvenih paleta, veliko industrijsko gorivo, dvije lopate, pijuk i grablje i dasku za jedrenje premjestila u hol zgrade, odnosno da je 14. veljače 2018. s krova garaže bacila u dvorište dasku za jedrenje koja je bila vezana lancem s dva lokota za plot te da su 18. travnja 2018. vršeni građevinski radovi na garažama u vlasništvu tužitelja, a izvođenje kojih je prestalo nakon prijave nadležnoj policijskoj postaji, odnosno ministarstvu2 koji događaj je razlog za pokretanje konkretnog postupka. Tužitelj u tužbi niti u jednom dijelu nije činjenično naveo kako je smetan u posjedu garaža na način da bi uslijed izvođenja građevinskih radova došlo do procurivanja atmosferilija u unutrašnjost garaža, a što bi utjecalo na njihovu uporabljivost te da je zbog tih radova na garaži nastala šteta jer još uvijek voda prodire u garažu.

              28. Slijedom navedenog premda sačinjeno u cijelosti u skladu s pravilima struke, nalaz i mišljenje vještaka dipl.ing. D. Š. u dijelu u kojem je navedeno da je beton ispunio prostor između kulir ploča postavljenih kao završna obloga poda terase iznad garaže oznake 2 i 3.a koji je potrebno odstraniti na način da se ne ošteti prethodno postavljena hidroizolacija od bitumenske ljepenke kako bi se omogućila postava bitumenske ljepenke kao hidroizolacije na betonsku ploču stropa garaža oznake 3., odnosno kako prilikom uviđaja nije omogućen pregled unutrašnjosti garaža oznake 2 i 3 vještak je naveo kako nema saznanja da li dolazi do procurivanja atmosferilija u unutrašnjost garaže oznake 2 i 3, a što bi utjecalo na njihovu uporabljivost, sud nije posebno cijenio s obzirom na utvrđenja koja nisu predmet konkretnog postupka već je isto prihvatio u dijelu u kojem je navedeno kako je izliven beton širine 40cm i dužine 500 cm te premda nije bilo moguće apsolutno točno utvrditi da li je isto izvršeno na dijelu između garaže oznake 2 i garaže oznake 3 ili na drugom dijelu utvrđenim proizlazi kako su građevinski radovi izvođeni samo na jednom dijelu koje tužitelj nije precizirao u svom tužbenom zahtjevu.

              29. Podredno, tužitelj ističe kako je vlasnik i isključivi posjednik predmetne nekretnine, međutim pitanje vlasništva predmetne nekretnine nije relevantno u ovom postupku radi smetanja posjeda, jer prema čl. 22.st. 2. ZV-a sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda i poštenje posjednika.  Dakle, u ovom postupku je bilo potrebno utvrditi samo tko je od stranaka bio u posljednjem mirnom posjedu i čin smetanja posjeda, dok su irelevantni navodi tužitelja da je isti vlasnik garaža i da tužiteljica nije imala pravni osnov za stjecanje posjeda.

              30. Da je tuženica bila u posljednjem mirnom posjedu krova garaža koji je koristila kao svoju terasu, potvrdili su saslušani svjedoci, nesrodni, nepristrani, koji su susjedi prijeporne nekretnine.

31. Svjedokinje E. N. i Ž. D., kao susjede stranaka koje su imale mogućnost neposrednog opažanja predmeta spora, jasno su, logično, uvjerljivo i suglasno iskazale u bitnom da se krovište garaža koristilo od strane tuženice, prijašnjih vlasnika kao i osoba koje su prije tuženice bile u najmu stana koji je u vlasništvu tuženice, kao terasa na kojoj se aktivno boravilo i družilo te da su isti godinama na opisan način izvršavali faktičnu vlast na krovovima garaža. U tom dijelu iskazi tih svjedoka suglasni su iskazima tuženice, te su logični i životno uvjerljivi te je stoga istima sud poklonio vjeru.              

32. Odredbom iz čl. 27. ZV-a propisano je da tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć) (st. 1.), a ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

33. Iz navedene odredbe proizlazi da je samopomoć dopuštena u rokovima u kojima je posjed ovlašteno štiti sudskim putem. Temeljem izvedenih dokaza, iskaza tuženice koji je dijelom i potvrđen činjeničnim navodima tužbe, ujedno je utvrđeno kako se tuženica koristeći se dopuštenom samopomoći uslijed neposredne opasnosti, ne primjenjujući silu veće jakosti za zaštitu svoga posjeda nego li je primjerena okolnostima, zaštitila svoj posjed terase od smetanja koje je prvo izvršeno od strane tužitelja 05. siječnja 2018. kada je tužitelj pristupio na terasu tužene i postavio dasku za jedrenje na način da je istu uklonila u hodnik zgrade bez da je zatražila sudsku zaštitu, zatim 22. siječnja 2018. kada je tužitelj postavio dasku za jedrenje na terasu tuženice i pritom je zavezao lancima na način da je tuženica 14. veljače 2018. bez da je tražila sudsku zaštitu, navedenu dasku položila u dvorište zgrade na isto mjesto gdje je daska i ranije stajala te od čina smetanja učinjenog od strane tužitelja 30. travnja 2018. kada je s terase uklonio zaštitnu željeznu ogradu na način da je pokrenut sudski postupak radi smetanja posjeda pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu.

34. Stoga, imajući u vidu sve naprijed izloženo, sud cijeni da tužitelj nije uspio dokazati da se nalazio u posljednjem stanju mirnog posjeda u vrijeme kada je tuženica i to dakle na dan 18. travnja 2018. poduzela radnje izvođenja građevinskih radova, slijedom čega je tužbeni zahtjev tužitelja da je isti samovlasno smetan u posjedu predmetnih nekretnina po tuženiku valjalo i s navedene osnove odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u točki I. izreke rješenja.

35. Budući da je tuženica u cijelosti uspjela u sporu to je primjenom odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a istoj dosuđen zatraženi trošak po zahtjevu postavljenom na ročištu 20. rujna 2022. i to u zatraženom iznosu od 2.000,00 kn na ime jednokratne nagrade sukladno Tbr. 7. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 142/12, 103/14, 118/14 i 107/15- dalje: OT). Trošku valja pridodati i iznos utrošen za izlazak sudske komisije na lice mjesta odnosno 372,80 kn što ukupno iznosi 2.372,80 kn što u eurima iznosi 314,92 EUR po tečaju 1EUR=7,53450 kn.

Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj: 57/22. i 88/22., dalje: Zakon) koja odredbom čl. 43. st. 1. navodi da dvojno iskazivanje započinje prvog ponedjeljka u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca u kojem istekne 30 dana od dana donošenja uredbe Vijeća EU-a u skladu s člankom 140. stavkom 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije kojom će biti utvrđen fiksni tečaj konverzije i završava protekom 12 mjeseci od dana uvođenja eura.", te obzirom na odredbu čl. 48. st. 1. Istog zakona koja propisuje da je tijelo javne vlasti dužno u razdoblju dvojnog iskazivanja iz članka 43. stavka 1. ovoga Zakona dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti u sudskim, upravnim i drugim pojedinačnim aktima koje donosi, to je sud u smislu čl. 48. st. 2., kao i sukladno čl. 14 istog Zakona dvojno iskazao novčanu vrijednost tužiteljeve obveze u eurima.

36. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke rješenja.

 

U Sesvetama, 28. listopada 2022.

                                                                                                                                                                        Sudac

                                                        Iva Raos, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana obavljene dostave ove presude (čl. 335. st. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a).  Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.