1

Poslovni broj : 8 P-400/2020-29

 

 

                                                                                              

 

         Republika Hrvatska                                                                                                   

    Općinski sud u Varaždinu                                                                         

      Varaždin, Braće Radić 2          

Poslovni broj : 8 P-400/2020-29

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A 

 

Općinski sud u Varaždinu po sutkinji toga suda Jadranki Orlović,  kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice M. H. M. s boravištem u I., OIB:..., zastupane po punomoćnici S. M., odvjetnici u O. M. & P. d.o.o. Z.,  protiv I. tužene G. P. iz K.,  OIB:... i II. tužene R. Š. iz J., OIB:..., obje zastupane po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva K., H. I. V. j.t.d. V., radi utvrđenja položaja međe i prava vlasništva, nakon provedene glavne rasprave zaključene 16. rujna 2022. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice te punomoćnika tuženica, dana 27. listopada 2022. kao dana donošenja i objave presude,

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice M. H. M. s boravištem u I.,  OIB:... koji glasi:

" 1. Utvrđuje se da međa između nekretnine čk.br. 3587 kuća i dvor u K. sa 441 m2 upisana u zk.ul.br. 2719 k.o. K. koja je vlasništvo tužiteljice M. H. M., iz C. R. i nekretnine čk.br. 3588 kuća, dvor, voćnjak u K. sa 2012 m2 upisane u zk.ul.br. 1596 k.o. K. koja je suvlasništvo tuženice G. P. iz K., OIB ... i tuženice R. Š. iz J., OIB ..., ide točkama A1-B1 kako je to prikazano u skici geodetskog vještaka H. R. od 04.05.2017. godine u predmetu O. suda u V., S. služba u I. broj R1-26/16 te da je tužiteljica M. H. M., iz C. R. vlasnica površine zemljišta označene točkama A2B2-C2-D2-A1-A2 u skici geodetskog vještaka H. R. od 04.05.2017. godine u predmetu O. suda u V., S. služba u I. broj R126/16.

 

2.                 Tuženice G. P. iz K., OIB:... i R. Š. iz J., OIB:... su dužne tužiteljici M. H. M.  iz C. R. predati u posjed dio zemljišta u površini koja je naveden u točki 1. ove presude.

 

3.                 Tuženice G. P. iz K., OIB:... i R. Š. iz J., OIB:... su dužne tužiteljici M. H. M. iz C. R. naknaditi parnični trošak, sve u roku od 15 dana."

 

II. Nalaže se tužiteljici M. H. M. iz C. R. nadoknaditi tuženicama G. P. iz K.,  OIB:... i R. Š. iz J. OIB:... trošak parničnog postupka u iznosu od 11.123,00 kn[1]/1.476,28 EUR (slovima: jedanaest tisuća sto dvadeset tri kn/tisuću četiristo sedamdeset šest EUR i dvadeset osam centi )  u roku od 15 dana.

Obrazloženje

 

1.                 Tužiteljica je 18. rujna 2020. podnijela tužbu protiv tuženica radi utvrđenja položaja međe i prava vlasništva. U tužbi navodi je vlasnica nekretnine čk.br. 3587, opisana kao kuća i dvor u K. sa 441 m2, upisana u zk.ul.br. 2719 k.o. K.. Tuženice su suvlasnice susjedne nekretnine čk.br. 3588 kuća, dvor, voćnjak u Kelemenu sa 2012 m2 upisane u zk.ul.br. 1596 k.o. K.. Tužiteljica je kao predlagateljica protiv tuženica kao protustranaka pokrenula postupak za uređenje međe između prije navedenih nekretnina, a koji postupak je pred Općinskim sudom u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu vođen i okončan pravomoćnim rješenjem broj: R126/16 od 4. svibnja 2017. koje je postalo pravomoćno 19. ožujka 2020. U tom postupku međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način da linija međe prolazi točkama A2-B2-C2-D2-E2 prikazanim u skici geodetskog vještaka H. R. od 4. svibnja 2017. Obzirom da posjed tužiteljice prema kojemu je uređena međa nije bio miran posjed te stvarna međa između čk.br. 3587 i dijela čk.br. 3588 prolazi točkama A1-B1 kako je to prikazano u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017., međa nije pravilno uređena. Ova tužba se podnosi unutar roka utvrđenog odredbama članka 103. stavak 6. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te predlaže da tužiteljica predlaže da ju sud usvoji.

 

2.                 Tuženice u odgovoru na tužbu navode da tužiteljica nikada nije bila u posjedu preko međe kako je ista pravomoćno uređena, jer su upravo tuženice posjednice i vlasnice svoje nekretnine upravo do međe koja je pravomoćno uređena u postupku Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu pod brojem R1-26/16.  Stoga nije točno da „stvarna međa“ između nekretnina stranaka prolazi točkama A1-B1 kako je to prikazano u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017. niti je točno da međa nije pravilno uređena. Međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu tuženica, a koje su posjed svoje nekretnine vršile na identični način kao i njihovi prednici unazad više desetaka godina i to unazad više desetaka godina prije nego su i pokrenule parnični postupak protiv tužiteljice radi smetanja posjeda koji se vodi kod O. suda u V. broj P.-913/14. Navedeni posjed i vlasništvo tuženica, prije počinjenog smetanja po tužiteljici za koje se vodi citirani parnični postupak, nikada nije bio sporan te je i tužiteljica znala da su tuženice posjednice i vlasnice predmetne nekretnine sve do zida tzv. štale koja još uvijek postoji na nekretnini čkbr. 3587 kuća i dvor u K. sa 441 m2 upisana u zk.ul.br. 2719 k.o. K. u vlasništvu tužiteljice, a što vrlo jasno pokazuju i snimke posjeda i ograde, stare ograde koja je bila sagrađena po tužiteljici prije sporne ograde i koja je vodila do ruba zida predmetne tzv. štale. Nikada tužiteljica nije vršila nikakove posjedovne čini preko ograde koja se vidi na fotografijama - internet snimke-fotografije mjesta K. koje prileže parničnom predmetu O. suda u V. broj P-913/14 te je potpuno samovlasno i bez volje tuženica postavila sada novu ogradu na nekretnini u posjedu tuženica i potpuno neosnovano tvrdi da je vlasnica spornog prijepora do tako postavljene ograde. Dakle, tužiteljica nije stekla niti je mogla steći vlasništvo površine zemljišta označene točkama A2-B2-C2-D2-A1-A2 u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017. u predmetu O. suda u V., S. služba u I. broj R1-26/16, jer za to nema pravnog niti činjeničnog uporišta, zbog čega tuženice nisu niti dužne istoj predati u posjed navedeni sporni dio površine zemljišta. Na okolnost vlasništva tuženica na dijelu nekretnine za koji tužiteljica tvrdi da je njezino vlasništvo, ukazuje i na fotografijama vidljiv i na očevidu u parničnom predmetu O. suda u V. broj P-913/14 utvrđen metalni stup sa betoniranim postoljem koji predstavlja držač kugle kuglane i koji je na Skici izmjere B. Š. od 15. lipnja 2015. prikazan slovom S, a koje je unazad više desetaka godina postavio prednik tuženica. Svi navedeni dokazi jasno ukazuju da tužiteljica nije vlasnica spornog prijepora niti je ikada bila u posjedu tog dijela zemljišta, kao niti itko od njezinih prednika, te stoga nije niti mogla steći vlasništvo tog spornog dijela nekretnine. Obzirom na navedeno, tuženice u cijelosti osporavaju da bi međa između nekretnina stranaka prolazila na način kako to tužiteljica bez ikakovog pravnog osnova tvrdi te osporavaju da bi tužiteljica bila vlasnica spornog prijepora, zbog čega je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan i to kako u dijelu utvrđenja tako i u dijelu obveze tuženica da tužiteljici predaju u posjed dio spornog prijepora zemljišta.  Stoga tuženice predlažu u cijelosti odbiti postavljene tužbene zahtjeve tužiteljice kao neosnovane te obvezati tužiteljicu da tuženicama naknadi prouzročene troškove ovog parničnog postupka.

 

3.                 Tijekom dokaznog postupka pročitane su isprave priložene spisu predmeta: Izvaci iz zk.ul. 2719  i 1596 k.o. K. (stranica 4 i 5 spisa), rješenje ovog suda broj R1-26/16-14 (stranica 6-10 spisa), rješenje ŽS u Z. br. 23 Gž-4649/17-4 (stranica 11-13 spisa), nalaz vještaka geodetske struke (stranica 14-17 spisa), Potvrda Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar od 16.6.2016. te priložena skica nove izmjere (stranice 36-39 spisa), prilozi uz podnesak tuženika od 13. travnja 2022. (stranice 86-90 spisa), razgledane su fotografije (stranice 41-43 spisa) i fotografije predane na ročištu održanom 21. listopada 2021. (u omotnici na stranici 67 spisa), izvršen je uvid i pročitani spis predmeta ovog suda broj P-913/14  i R1-26/16, saslušani su svjedoci L. B., M. H., M. D., T. H., N. Š., S. Š., M. P., D. Š., I. K., saslušane su stranke u svrhu dokazivanja te je proveden očevid na licu mjesta. Napominje se da je tužiteljica odustala od saslušanja svjedoka G. M. te da je predloženi svjedok A. H. umro.  

 

4.                 Cijeneći rezultate provedenog postupka, kako cjelokupnog, tako i svakog pojedinačno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Sl. SFRJ 4/77,

36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 58/84, 74/78, 57/89, 20/90, 35/91. i "Narodne novine" broj : 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 79/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan u cijelosti.

 

5.                 Predmet spora je utvrđenje prava vlasništva sporne površine zemljišta koja je u skici geodetskog vještaka od 4. svibnja 2017. u predmetu uređenja međe poslovni broj R1-26/16 označena točkama A2-B2-C2-D2-A1-A2., utvrđenje položaja međe između nekretnina stranaka te zahtjev tužiteljice da joj tuženice predaju u posjed sporni dio zemljišta. Tužiteljica u tužbi tvrdi da je vlasnica tog dijela nekretnine pa bi položaj međe trebalo utvrditi u skladu s tim tako da ide točkama A1-B1 u navedenoj skici geodetskog vještaka, a ne tako kako je međa uređeno u pravomoćno okončanom postupku uređenja međe u predmetu poslovni broj: R1-26/16. Tuženice tvrde da su one suvlasnice sporne površine zemljišta te da je slijedom toga položaj međe pravilno utvrđene u postupku uređenja međe poslovni broj: R1-26/16.

6.                 Između stranaka nije sporno:

 

-                      da je tužiteljica vlasnica nekretnine čkbr. 3587, u naravi kuća i dvor u K. sa 441 m2, upisane u zk.ul.br. 2719 k.o. K., 

 

-                      da su tuženice suvlasnice susjedne nekretnine čk.br. 3588 kuća, dvor, voćnjak u K. sa 2012 m2 upisane u zk.ul.br. 1596 k.o. K.,

 

-                      da je tužiteljica kao predlagateljica protiv tuženica kao protustranaka pokrenula postupak za uređenje međe između navedenih nekretnina koji je  pravomoćno okončan R. O. suda u V., S. služba u I. poslovni broj: R1-26/16 od 4. svibnja 2017. tako što je međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način da linija međe prolazi točkama A2-B2-C2-D2-E2 prikazanim u skici geodetskog vještaka H. R. od 4. svibnja 2017.

 

-                      da je tužiteljica u travnju 2014. postavila novu ogradu između navedenih nekretnina od željeznih stupova i žičanog pletiva, 

 

7.                 Između strankama je sporno tko je od njih vlasnik površine koja je u postupku uređenja međe utvrđena kao sporna i gdje bi u skladu s tim trebalo utvrditi položaj međe između njihovih nekretnina.

             

8.                 Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio:

 

-                      čitanjem tužbi priloženih izvadaka iz zemeljišnih knjiga da je tužiteljica vlasnica nekretnine čkbr. 3587, u naravi kuća i dvor u K. sa 441 m2, upisane u zk.ul.br. 2719 k.o. K. te da su tuženice suvlasnice susjedne nekretnine čk.br. 3588 kuća, dvor, voćnjak u K. sa 2012 m2 upisane u zk.ul.br. 1596 k.o. K.,

 

-                      čitanjem spisa predmeta ovog suda poslovni broj R1-26/16 da je tužiteljica kao predlagateljica protiv tuženica kao protustranaka pokrenula postupak za uređenje međe između navedenih nekretnina koji je pravomoćno okončan Rješenjem O. suda u V., S. služba u I. poslovni broj: R1-26/16 od 4. svibnja 2017. tako što je međa je uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način da linija međe prolazi točkama A2-B2-C2-D2-E2 prikazanim u skici geodetskog vještaka H. R. od 4. svibnja 2017.

 

-                      čitanjem spisa predmeta ovog suda poslovni broj P-903/14 da su tuženice protiv tužiteljice pokrenule parnični postupak radi smetanja posjeda, predmet kojeg je smetanje posjeda na u ovom predmetu spornoj površini zemljišta, koji je pravomoćno okončan Rješenjem  O. suda u V. poslovni broj: 20 P-913/2014-61 od 30. studenoga 2021. kojom je tužbeni zahtjev tužiteljica usvojen, odnosno utvrđeno je da je u tom postupku tužiteljica M. H. M., ovdje tužiteljica smetala u tom postupku tužiteljice, a ovdje tuženice u posljednjem mirnom i nesmetanom posjedu njihove nekretnine čkbr. 3588 kuća, dvor i voćnjak u K., i to u dijelu nekretnine koji je predmet i ovog spora, time što je 22. travnja 2014. postavila ogradu od žičanog pletiva razapetog između metalnih stupova i što je nasipala i navozila betonske blokove i kvadre na tom dijelu nekretnine.

 

-                      čitanjem Nalaza i mišljenja geodetskog vještaka B. Š. sadržanog u spisu predmeta smetanja posjeda poslovni broj: P-914/2014. da je mjesto prijepora (sporna površina zemljišta) u njemu označeno identično kao i u skici geodetskog vještaka H. R. iz predmeta uređenja međe R1-26/16 na kojoj se tužbeni zahtjev i temelji, osim u dijelu u kojem je prikazana katastarska međa, što je za ovaj postupak irelevantno s obzirom na to da je za rješavanje spora mjerodavno stanje posljednjeg mirnog posjeda.

             

-                      razgledavanjem po tuženicama priloženih fotografija na str. 41-42 spisa koje su prema iskazima tuženica  skinute s aplikacije Google Maps na kojima se vidi stanje prostora snimljeno iz automobila, snimljenih 2014. godine kao i razgledavanjem fotografija koje su priložene u spis predmeta ovog suda poslovni broj: P-903/14 tog na str. 17-18  tog spisa na kojima se vidi ograda kakva je nekad bila i novo postavljena ograda, da je prije nego je tužiteljica u mjesecu travnju 2014. postavila novu ogradu, čime je prema gore navedenom rješenju o smetanju posjeda počinila čin smetanja posjeda, između nekretnina stranaka bila druga ograda koju je prema navodima tuženica, a i prema iskazima nekih svjedoka također postavila tužiteljica, a koja se protezala drugim pravcem, sve do ruba zida tzv. štale, koja još uvijek postoji na nekretnini tužiteljice, iz čega proizlazi da je tužiteljica postavljanjem te nove ograde izmijenila dotadašnje stanje mirnog posjeda na štetu tuženica. Razgledavanjem po tuženicama priloženih fotografija na stranici 43 sud je utvrdio da se na njima vidi metalni stup sa betoniranim postoljem koji predstavlja držač kugle kuglane, koji je na Skici izmjere B. Š. u predmetu smetanja posjeda od 15. lipnja 2015. prikazan slovom S, koji je prema navodima tuženica unazad više desetaka godina postavio prednik tuženica.

 

-                      uvidom u po tužiteljici dostavljene nova skica izmjere (ortofoto skica) za čkbr. 3587 k.o. K. na str. 36-37 spisa da je tužiteljici na njezin zahtjev od 16. lipnja 2016. nadležno upravno tijelo izdalo navedenu skicu u kojoj je prikazan položaj nekretnina stranaka u vrijeme kad je kao posjednik bio evidentiran bivši vlasnik J. H..  

 

-očevidom provedenim na licu mjesta 21. ožujka 2022. sud je utvrdio da je međa utvrđena pravomoćnim Rješenjem Općinskog suda u Varaždinu, R1-26/16-14 od 4. svibnja 2017. obilježena međašnim oznakama koje se nalaze izvan ograde koju je postavila tužiteljica na nekretnini tuženica, a koja se prema navodima punomoćnica tužiteljice i tuženica nalaze na nekretnini tuženice, da se na manjoj udaljenosti od međašnih oznaka, a kao što je prikazano na skici mjerničkog vještaka H. R. nalazi ograda koju je postavila tužiteljica koja se proteže od betonskog na završetku prednjeg dijela dvorišne ograde s lijeve strane pa sve do drvenog štaglja koji se nalazi na nekretnini tuženica, da se sporni dio predmetne ograde proteže od već navedenog stupa prednjeg dijela dvorišne ograde do završetka boksa za psa unutar kojeg se nalazi pseća kućice, da se između navedenog spornog dijela ograde i postavljenih međašnih oznaka u predmetu uređenja međe nalazi mjesto prijepora za koje tužiteljica tvrdi da je njezino vlasništvo, a tuženice to osporavaju, da se metalni stup viseće kuglane nalazi izvan po tužiteljici postavljene ograde na dijelu nekretnine za koju tužiteljica tvrdi da je u njezinom vlasništvu, a tuženice da je na njihovom, da se malo dalje od njega nalazi pomoćni objekt sagrađen od betonskih blokova koji se također nalazi na nekretnini tužiteljice, a na rubu tog objekta s desne strane gledajući od ceste postavljena je međašna oznaka u predmetu uređenja međe.

 

9.                 Na temelju iskaza svjedoka N. Š., S. Š. i D. Š. sud je utvrdio da su tuženice i njihovi prednici bile u dugogodišnjem posjedu spornog dijela zemljišta, (od 1963. godine prema iskazu svjedoka S. Š., od 1977. godine prema iskazu svjedokinje N. Š., dok svjedok D. Š. saznanja o tome ima od 2002. godine),  pa nadalje sve dok tužiteljica nije postavila novu ogradu, kojom je protivno dotadašnjem dugogodišnjem mirnom posjedu tuženica te protivno po njoj postavljenoj ranijoj ogradi (prema iskazima svjedoka postavljenoj puno prije 2008. godine), promijenila postojeće posjedovno stanje na štetu tuženica tako što je prisvojila sporni dio zemljišta koji je prije toga bio u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu tuženica, pa se zbog toga jedan dio kuglane, a riječ je o metalnom stupu viseće kuglane, što je utvrđeno i provedenim očevidom na licu mjesta, nalazi izvan po tužiteljici postavljene ograde na dijelu nekretnine za koju tuženice navode da je u njihovom vlasništvu. 

             

10.             Na temelju iskaza svjedoka M. P. koji saznanje o stanju posjeda ima od 2008. godine kad se doselio na nekretninu tuženica sud je utvrdio da su tuženice u to vrijeme bile u mirnom i nesmetanom posjedu spornog dijela zemljišta na kojem je bio i dio kuglane sagrađene 2008. godine, da je tada tamo bila ograda koja se protezala drugačijim pravcem od onog kojim se sada proteže nova ograda koju je nakon rušenja prethodne postavila tužiteljica koja zaobilazi kuglanu pa je jedan njezin dio nakon postavljanja nove ograde prešao u posjed tužiteljice.

 

11.             Čitanjem spisa predmeta ovog suda P-913/14, u kojem je predmet spora bilo smetanje posjeda na spornom dijelu zemljišta koji je i predmet ovog postupka, u kojem su također bili saslušani navedeni svjedoci, sud je utvrdio da su ti svjedoci o stanju posjeda svjedočili istovjetno kao i u ovom postupku.

 

12.             Nakon pomne analize iskaza prethodno navedenih svjedoka koji su iskazivali upravo o za ovaj spor relevantnim činjenicama, prijašnjem i nakon postavljana nove ograde novom stanju posjeda, do saznanja o njima su došli neposrednim zapažanjem, o tome su pred sudom svjedočili suglasno, uvjerljivo i sigurno detaljno opisavši događaje, čije iskaze potvrđuju i drugi provedeni dokazi, a posebno fotografije mjesta događaja koje je sud razgledao, sud je iskaze tih svjedoka prihvatio kao vjerodostojne te zaključio da su se događaju odvijali kao što su ih opisali u svojim iskazima.

 

13.             Svjedoci L. B. i M. D. imaju saznanja o tome kakvo je bilo stanje posjeda nakon 2015. godine od kad su dolazili na nekretninu tužiteljice radi košenja i uređivanja iste, dakle nakon što je tužiteljica postavila novu ogradu kojom je promijenila postojeće posjedovno stanje, zbog čega su ovdje tuženice zatražile zaštitu svog posjeda u predmetu P-913/14, pa kako nemaju saznanja o tome kakvo je bilo prethodno posjedovno stanje, njihovi iskazi kao i njihove tvrdnje da se međa nalazi na mjestu gdje je tužiteljica postavila novu ogradu su za ovaj spor irelevantni.  

 

14.             Iskaz svjedoka T. H. koji se uglavnom se svodi na njegovu tvrdnju da se međa nalazi tamo gdje je tužiteljica postavila novu ogradu, pa kako u svom iskazu ne opisuje detaljnije slijed događaja, već samo uporno tvrdi da je tužiteljica imala bila u posjedu sve do novo postavljene ograde, sud takav njegov iskaz s obzirom na to da ne sadrži detaljniji opis svih događanja povezanih sa posjedom nekretnina,  da prema vlastitom iskazu već 26 godina ne živi u K., pa slijedom toga po logici stvari niti ne može imati pouzdana saznanja o posjedovnom stanu te da je proturječan iskazima svjedoka koje je sud prihvatio kao vjerodostojne kao i ostalim provedenim dokazima, sud nije prihvatio kao vjerodostojan.

 

15.             Na temelju iskaza tuženica sud je također utvrdio da su tuženice bile u dugogodišnjem posjedu spornog dijela zemljišta, da su u posjedu bile više od 20 godina pa nadalje sve dok tužiteljica u travnju 2014. nije postavila novu ogradu kojom je protivno dotadašnjem dugogodišnjem mirnom posjedu tuženica te protivno po njoj postavljenoj ranijoj ogradi (prema njihovima iskazima postavljenoj 2006. godine), promijenila postojeće posjedovno stanje na štetu tuženica tako što je prisvojila sporni dio zemljišta koji je prije toga bio u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu tuženica, pa se zbog toga jedan dio kuglane, a riječ je o metalnom stupu viseće kuglane, što je utvrđeno i provedenim očevidom na licu mjesta, nalazi izvan po tužiteljici postavljene ograde na dijelu nekretnine za koju tuženice navode da je u njihovom vlasništvu.

 

16.             Na temelju iskaza tužiteljice sud je utvrdio da je ona nakon što je kupila staru kuću na nekretnini navedenoj u tužbi koju je srušila zbog lošeg stanja nakon 2011. ili 2012. godine postavila ogradu između svoje nekretnine i nekretnine tuženica i to žičanu ogradu na mjestu koje je odredio mjernik kojeg je ona angažirala te da su zbog toga tuženice protiv nje pokrenule parnicu radi smetanja posjeda.

 

17.             S obzirom na to da tužiteljica nije iskazivala o stanju posjeda prije postavljanja nove ograde, o čemu očito niti nema veća saznanja budući da živi u Italiji te na ovu nekretninu rijetko dolazi, a prema vlastitom iskazu novu ogradu nije postavila u skladu s tadašnjim stanjem posjeda, već na drugom mjestu na kojem je po njoj angažirani mjernik odredio položaj međe, a u postupku uređenja međe u kojem je ista određena prema posljednjem mirnom posjedu međa ide drugačijim pravcem tako da za razliku od nove ograde ne prelazi na dio nekretnine koji je u to vrijeme bio u dugogodišnjem posjedu tuženica, što su potvrdili i saslušani svjedoci N. Š., S. Š. i D. Š., a i svjedok M. P. u pogledu posjedovnog stanja nakon 2008. godine, čije iskaze je sud prihvatio kao vjerodostojne, što je uostalom  utvrđeno i u predmetu smetanja posjeda, sud nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza tužiteljice u kojem navodi da je vlasnica sporne površine zemljišta te da međa ide pravcem na kojem se nalazi novopostavljena ograda.

 

18.             Iz rezultata provedenog dokaznog postupka dakle proizlazi da su tuženice prije nego je tužiteljica postavila novu ogradu koja sada razdvaja nekretnine stranaka bile u dugogodišnjem samostalnom posjedu spornog dijela zemljišta označenog točkama A2-B2-C2-D2-A1-A2 u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017. u predmetu Općinskog suda u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu broj R126/16, koji je trajao duže od 20 godina, da je postavljanjem nove ograde tužiteljica promijenila dotadašnji mirni posjed tako što je tuženicama oduzela njihov posjed spornog dijela zemljišta, zbog čega se dio njihove kuglane sagrađene 2008. godine sada nalazi unutar novo postavljene ograde, čime je počinila čin smetanja posjeda zbog čega su tuženice zatražile posjedovnu zaštitu, što je pravomoćno utvrđeno u predmetu smetanja posjeda vođenog kod ovog suda pod poslovnim brojem P-913/14 koji je okončan u korist u tom postupku tužiteljica, a ovdje tuženica te da je položaj međe između nekretnine tužiteljice i nekretnine tuženica pravilno utvrđen u pravomoćno okončanom postupku uređenja međe vođenom kod ovog suda pod poslovnim brojem R1-26/16. Rješenjem od 4. svibnja 2017., u kojem je međa uređena prema posljednjem mirnom posjedu na način da linija međe prolazi točkama A2-B2C2-D2-E2 prikazanim u skici geodetskog vještaka H. R. od 4. svibnja 2017. Po tužiteljici dostavljena nova skica izmjere (ortofoto skica) za čkbr. 3587 k.o. K. iz koje je razvidno da je međa između nekretnina stranaka ravna, odnosno da ide pravcem kojim se proteže po tužiteljici novopostavljena ograde, ne pobija taj zaključak, jer za rješavanje ovog spora nije mjerodavno stanje u katastru, koje ne mora odgovarati i stvarnom stanju posjeda, već stanje posljednjeg mirnog posjeda, koji je u ovom slučaju utvrđen na temelju iskaza svjedoka i ostalih provedenih dokaza, a i iz te skice nije razvidno kad je ista izrađena.  

             

19.             Za rješavanje ovog spora treba primijeniti mjerodavne odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 81/2015, pročišćeni tekst i NN 94/2017, Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst)". Prema čl. 30. st. 1. i 2. tog zakona pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima, a u tim granicama vlasnik ima, među ostalim, pravo posjedovanja, uporabe, korištenja i raspolaganja svojom stvari. Prema čl. 114. tog zakona Članak 114. vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Prema čl. 159. tog zakona vlasništvo se može steći i dosjelošću, a dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Prema st. 2. tog članka samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Prema čl. 18. tog zakona posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet.  Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

 

20.             Tužiteljica i tuženice su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnice nekretnina, a u ovom predmetu je sporan doseg njihovog prava vlasništva, i to u pogledu spornog dijela zemljišta označenog točkama A2-B2-C2-D2-A1-A2 u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017. u predmetu O. suda u V., S. služba u I. broj R1-26/16. Stoga po stavu suda tko je vlasnik sporne površine zemljišta treba utvrditi na temelju stanja posjeda do postavljanja nove ograde, a koja je prema provedenim dokazima postavljena u travnju 2014., čime je od strane tužiteljice počinjen čin smetanja posjeda. Vlasnik nekretnine je u ovom slučaju onaj tko je bio u dugogodišnjem samostalnom posjedu te sporne površine i to takvom da se na osnovu toga može zaključiti da je vlasništvo u skladu sa gore citiranim propisima stekao dosjelošću. S obzirom na to da je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da su u samostalnom dugogodišnjem posjedu sporne površine zemljišta od 1963. godine pa do travnja 2014. kad je tužiteljica postavila novu ogradu bile tuženice i njihovi prednici te da da tužiteljica do postavljanja nove ograde nikada nije bila u posjedu spornog dijela zemljišta, sud zaključuje da su vlasnice toga dijela zemljišta tuženice te da su vlasništvo stekle dosjelošću na temelju samostalnog posjeda koji je trajao duže od 20 godina. Prema stavu ovog suda posjed tuženica je bio zakonit, jer su imale valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), posjed su vršile kao upisne suvlasnice svoje nekretnine, a posjed je i istinit jer nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, što proizlazi iz provedenih dokaza, a u tom slučaju se vlasništvo na temelju takvog posjeda stječe protekom deset godina. Ako protivno ovom stavu njihov posjed i ne bi imao takvu kakvoću, isti je nedvojbeno pošten, jer tuženice niti njihovi prednici kao posjednici kad su stekli posjed sporne površine zemljišta nisu znale niti su s obzirom na okolnosti imale dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed, budući da im to pravo, pa niti prednik tužiteljice od kojeg je ona kupila svoju nekretninu nije osporavao, a to im nije osporavala niti tužiteljica sve do travnja 2014. kad je bez dogovora s njima postavila novu ogradu koja razdvaja njihove nekretnine koje su do tada bile razdvojene na način da je sporna površina zemljišta bila unutar nekretnina tuženica, pa su tuženice i u tom slučaju postale vlasnice dosjelošću na temelju samostalnog posjeda, budući da je posjed duži od 20 godina. Slijedom svega navedenog, budući da tužiteljica nije dokazala da je vlasnica spore površine zemljišta, a koja je kao sporna utvrđena u prethodno provedenom postupku uređenja međe te da je utvrđeno kako su vlasnice iste tuženice, nema osnova za utvrđenje da je tužiteljica vlasnica sporne površine zemljišta,  da se tuženicama naloži da joj predaju u posjed taj dio zemljišta te da se međa u ovom postupku uredi na drugačiji način od onog kako je uređeno u pravomoćno okončanom postupku uređenja međe, odnosno da međa između nekretnina stranaka ide točkama A1-B1 prikazanima u skici geodetskog vještaka H. R. od 4.5.2017. u predmetu O. suda u V., S. služba u I. broj R1-26/16, kako to traži tužiteljica postavljenim tužbenim zahtjevom. Stoga je sud tužbu i tužbene zahtjeve tužiteljice odbio kao neosnovane, odnosno odlučeno je kao u toč. I. izreke ove presude.                                                                        

 

21.             Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku prema kojem je stranka koja izgubi parnicu u cijelosti dužna protivnoj stranci nadoknaditi troškove. Prema stavku 2. tog članka omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Prema čl. 154 st. 2. Zakona o parničnom postupku ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Kako je parnicu u cijelosti izgubila tužiteljica, obvezana je nadoknaditi tuženicama nastale im troškove postupka, a sud im je u skladu s čl. 155. Zakona o parničnom postupku dosudio samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje ove parnice. Tuženicama je priznat trošak sastava odgovora na tužbu od 1.000,00 kuna na temelju Tbr 8/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj: 142/12, 103/14., 118/14. i 107/15. i 37/22, u daljnjem tekstu Tarifa), trošak sastava podneska od 13.4.2022. u iznosu od 1.000,00 kuna na temelju Tbr 8/1 Tarife, trošak zastupanja na ročištima održanima 12.7. 2011.,, 28.9.2021.,21.10.2021.,5.11.2021.,21.3.2021. (očevid) i 16.9.2021., za svako ročište po 1.000,00 kuna, po osnovu povišenja tarifnih stavki za zastupanje više osoba u postupku priznato mu je 800,00 kuna na temelju Tbr. 36 Tarife, sve to uvećano za PDV od 25% na temelju Tbr 42. Tarife te putni trošak narelaciji Varaždin-Kelemen-Varaždin (pristup očevidu u Kelemenu) od 123,00 (12 km x 4,10 kn x 2)  što sve daje ukupno dosuđeni trošak od 11.123,00 kuna. 

 

U Varaždinu 27. listopada 2022. 

 

         Sutkinja

Jadranka Orlović

 

 

 

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa presude.

           Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se presuda objavljuje. 

           Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).  

 

 

Rokovi za žalbu iz stavka 1. ovoga članka ne teku od 1. do 15. kolovoza (Čl. 348.st.4. ZPP-a).

 

 

Dostaviti:

1.                 Tužiteljici po punomoćnici S. M., odvjetnici u O. M. & P. d.o.o. iz Z.

2.                 Tuženicima po punomoćnicima, odvjetnicima Odvjetničkog društva K., H. I. V. j.t.d. iz V.