1              Poslovni broj: 3 Us I-290/2022-7

 

                  

 

   REPUBLIKA HRVATSKA

  UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

 

Poslovni broj: 3 Us I-290/2022-7

                                                                                                 

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji toga Suda Jasenki Beker, uz sudjelovanje zapisničarke Sabine Branković, u upravnom sporu tužitelja M. V. iz N. G., K. D. Z. 82, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik N. N., odvjetnik u N. G., G. 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Direkcije, Zagreb, Margaretska 3, OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenica M. Lj., službena osoba tuženika, uz sudjelovanje zainteresirane osobe T. T. A. d.o.o., N. G., A. S. 36, radi prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, 26. listopada 2022.

 

p r e s u d i o  j e

 

I              Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništavanje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-502-03/21-01/873, URBROJ: 338-01-06-05-22-02 od 31. siječnja 2022. te priznavanje tužitelju ozljede nastale dana 15. listopada 2021. za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca T. T. A. d.o.o., A. S. 36, N. G., šifre prema MKB-u: S 01.1 i S 05.0 ozljedom na radu, kao i pripadajućih prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja.

II              Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

             

Obrazloženje

 

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-502-03/21-01/873, URBROJ: 338-01-06-05-22-02 od 31. siječnja 2022. odbijena je žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Regionalnog ureda Osijek, Područne službe Slavonski Brod, KLASA: UP/I-502-03/21-02/348, URBROJ: 338-12-02-21-2 od 25. listopada 2021. kojim tužitelju ozljeda nastala dana 15. listopada 2021. za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca T. T. A. d.o.o., A. S. 36, N. G., prema dijagnozama šifre prema MKB-u: S 01.1 i S 05.0 nije priznata ozljedom na radu, a time niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.
2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost pobijanog rješenja u bitnome navodeći da je tuženik pogrešno prihvatio utvrđenja prvostupanjskog tijela prema kojima se postupanje radnika u kritično vrijeme podvodi pod odredbe članka 68. Zakona o zaštiti na radu i članka 67. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, pogrešno ga ocjenjujući kao samoskrivljeno ponašanje osiguranika. Naime, iz dostavljene medicinske dokumentacije razvidno je da je isti zadobio ozljedu na radu koja se kao takva ima okarakterizirati, uvažavajući zdravstveno stanje tužitelja i princip objektivne odgovornosti poslodavca. Tužitelj ističe da osporavano rješenje unatoč istaknutim žalbenim navodima iste ne uzima u obzir i ne daje bilo kakvu kritičku ocjenu žalbenih navoda, primjerice u svezi činjenice da je tuženik kao dokaze  uzeo dokumentaciju dostavljenu od strane poslodavca tužitelja, izostanka neposrednog osobnog sudjelovanja u upravnom postupku i nepostojanja vještačenja iz područja zaštite na radu, a posljedično povrede načela utvrđivanja materijalne istine. Dodaje da je u kritično vrijeme u svemu postupao s dužnom pažnjom sukladno Zakonu o zaštiti na radu i po nalogu poslodavca, a kako je uobičajeno postupao i prije predmetnog događaja, pri čemu mu poslodavac na takav način rada nikada nije prigovorio niti dao drukčiju uputu u smislu zaštite na radu, dok je izjava T. S. morala biti uzeta s rezervom, imajući u vidu da je isti tužiteljev nadređeni što ukazuje na potencijalnu pristranost. Osim toga, prijava ozljede na radu, sačinjena od strane poslodavca, služila je isključivo za potrebe predmetne upravne stvari kao isprava sastavljena od strane i pod nadzorom poslodavca, sve iz razloga izbjegavanja eventualne odgovornosti poslodavca. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik time postupio protivno odredbi članka 30. Zakona o općem upravnom postupku u svezi načela utvrđivanja materijalne istine. Kao dokazne prijedloge, predlaže saslušanje stranaka, provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu te saslušanje svjedoka D. S., a nakon provedenih dokaznih prijedloga, poništiti osporavano rješenje tuženika te priznati tužitelju ozljedu nastalu dana 15. listopada 2021. za vrijeme radnog odnosa kod poslodavca T. T. A. d.o.o., A. S. 36, N. G., šifre prema MKB-u: S 01.1 i S 05.0 ozljedom na radu, kao i pripadajuća prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, uz naknadu troška upravnog spora.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu smatra da je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, odnosno donio pobijano rješenje uvažavajući sve dokaze u provedenom postupku te je pravilno primijenio materijalno pravo. Ponavlja navode iz obrazloženja osporavanog rješenja te ističe da tužitelj ne ispunjava pretpostavke za primjenu odredbe članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju pa je stoga pravilno utvrđeno kako nema osnova za priznavanje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja s osnova ozljede na radu tužitelju. Slijedom navedenog, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan.
4. U provedenom dokaznom postupku Sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 19. listopada 2022. kod ovoga Suda održana je javna rasprava kako bi se, u smislu odredbe članka 6. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima  („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda RH, 29/17. i 110/21.; nastavno: ZUS), svakoj stranci dala mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.
5. Na održanoj raspravi zamjenik opunomoćenika tužitelja u cijelosti je ostao kod navoda iz tužbe i postavljenog tužbenog zahtjeva te predloženih dokaznih prijedloga, dok je u odnosu na navode iz odgovora na tužbu istaknuo da se istima u cijelosti protivi budući da su isti činjenično i pravno neutemeljeni. Ustraje na provođenju predloženih dokaznih prijedloga provođenja vještačenja po vještaku zaštite na radu i dodatno predlaže provođenje medicinskog vještačenja, a sve na okolnosti iz tužbe kako bi se na pravno relevantan način utvrdila dinamika nastanka štetnog događaja, odnosno ozljede na radu te da li ista ozljeda predstavlja ozljedu na radu, kao i na okolnost odgovornosti poslodavca za istu ozljedu na radu. Ujedno je zatražio trošak specificiran na troškovniku od 19. listopada 2022. u ukupnom iznosu od 7.187,50 kn. Službena osoba tuženika na raspravi je ostala kod navoda iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporavanog rješenja te se protivila izvođenju predloženih dokaznih prijedloga, dok je dodatno istaknula da je tužitelj bio osposobljen za rad na siguran način, a da je do ozljede došlo isključivo nesavjesnim ponašanjem prilikom obavljanja radnih zadataka.
6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja (članak 55. stavak 3. ZUS-a) Sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.
7. U konkretnom slučaju nije sporno da je tužitelj zaposlen kod poslodavca T. T. A. d.o.o., A. S. 36, N. G. te da je dana 15. listopada 2021. zadobio ozljedu desnog oka prilikom rada na horizontalnom hidrauličnom stroju za savijanje hladnih predmeta za vrijeme redovitog radnog vremena.
8. Sporno je, je li tužitelj pridonio nastanku te ozljede, odnosno sporan je način na koji je tužitelj obavljao svoj posao prilikom ozljeđivanja, tj. da li je do ozljede na radu došlo zbog skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnom mjestu.
9. Prema odredbi članka 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“, broj: 80/13., 137/13. i 98/19., u daljnjem tekstu: Zakon) ozljedom na radu prema ovome Zakonu smatra se: 1. ozljeda izazvana neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizikalnim ili kemijskim djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je uzročno vezana uz obavljanje poslova, odnosno djelatnosti na osnovi koje je ozlijeđena osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i ozljeda nastala tijekom obveznoga kondicijskog treninga vezanog uz održavanje psihofizičke spremnosti za obavljanje određenih poslova, sukladno posebnim propisima; 2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile za vrijeme rada, odnosno obavljanja djelatnosti ili u vezi s obavljanjem te djelatnosti na osnovi koje je osigurana osoba osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 3. ozljeda nastala na način iz točke 1. ovoga članka koju osigurana osoba zadobije na redovitom putu od stana do mjesta rada i obratno te na putu poduzetom radi stupanja na posao koji joj je osiguran, odnosno na posao na osnovi kojeg je osigurana u obveznom zdravstvenom osiguranju; 4. ozljeda, odnosno bolest iz točaka 1. i 2. ovoga članka koja nastane kod osigurane osobe u okolnostima iz članka 16. ovoga Zakona.
10. Ozljedom na radu, u smislu ovoga Zakona, ne smatra se ozljeda, odnosno bolest do koje je došlo zbog: 1. skrivljenog, nesavjesnog ili neodgovornog ponašanja na radnome mjestu, odnosno pri obavljanju djelatnosti, kao i na redovitom putu od stana do mjesta rada i obrnuto (npr. tučnjava na radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebi ili drugome, obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili opojnih droga, upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih droga i sl.), 2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (npr. radni odmor koji nije korišten u propisano vrijeme, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove psihofizičke i radne sposobnosti nužno potrebne za nastavak radnog procesa, fizičke aktivnosti koje nisu u vezi s radnim odnosom i sl.), 3. namjernog nanošenja ozljede od strane druge osobe izazvanog osobnim odnosom s osiguranom osobom koje se ne može dovesti u kontekst radno-pravne aktivnosti, 4. atake kronične bolesti, 5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati za posljedicu bolest (članak 67. Zakona).
11. Odredbom članka 36. Pravilnika o pravima, uvjetima i načinu ostvarivanju prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti („Narodne novine“, broj: 75/14., 154/14., 79/15., 139/15., 105/16., 40/17., 66/17., 109/17., 132/17., 119/18., 41/19., 22/20., 39/20.; dalje: Pravilnik) propisano je da se ozljeda na radu može priznati osiguraniku iz članka 7. stavka 4. Zakona te osiguranoj osobi iz članka 16. Zakona kod kojih je došlo do ozljeđivanja, odnosno bolesti u smislu članka 66. Zakona.
12. Ozljeda na radu neće se priznati osiguranoj osobi iz članka 36. ovog Pravilnika u slučajevima iz članka 67. Zakona (članak 37. Pravilnika).
13. Odredbom članka 25. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“, broj: 71/14., 118/14., 154/14., 94/18., 96/18.) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti (stavak 1.). Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu (stavak 2.).
14. Sukladno odredbi članka 27. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je dužan osposobiti radnika za rad na siguran način.
15. Prema odredbi članka 44. stavka 1. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan planirati, pripremati i provoditi radne postupke te razraditi i primjenjivati tehnologiju rada tako da ne ugrožava sigurnost i zdravlje radnika, uvažavajući pri tome najvišu moguću razinu zaštite od rizika na radu i u vezi s radom, u skladu s pravilima zaštite na radu i drugim propisima.
16. Člankom 68. stavkom 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da je radnik obvezan i odgovoran obavljati poslove dužnom pažnjom te pri tome voditi računa o svojoj sigurnosti i zaštiti zdravlja, kao i sigurnosti i zaštiti zdravlja ostalih radnika, koje mogu ugroziti njegovi postupci ili propusti na radu. U stavku 2. istog članka propisano je da se smatra da radnik radi dužnom pažnjom kada poslove obavlja u skladu sa znanjima i vještinama koje je stekao tijekom osposobljavanja za rad na siguran način te kada radi po uputama poslodavca, odnosno njegovog ovlaštenika, tako da: 1) prije početka rada pregleda mjesto rada te o uočenim nedostacima izvijesti poslodavca ili njegovog ovlaštenika, 2) pravilno koristi sredstva rada, 3) pravilno koristi propisanu osobnu zaštitnu opremu, koju je nakon korištenja obvezan vratiti na za to određeno mjesto, 4) pravilno koristi i samovoljno ne isključuje, ne vrši preinake i ne uklanja zaštite na sredstvima rada, 5) odmah obavijesti poslodavca, njegovog ovlaštenika, stručnjaka zaštite na radu ili povjerenika radnika za zaštitu na radu o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje, o nepostojanju ili nedostatku uputa za takvu situaciju, kao i o bilo kojem uočenom nedostatku u organiziranju i provedbi zaštite na radu, 6) posao obavlja u skladu s pravilima zaštite na radu, pravilima struke te pisanim uputama poslodavca, 7) prije odlaska s mjesta rada ostavi sredstva rada koja je koristio u takvom stanju da ne ugrožavaju ostale radnike ili sredstva rada, 8) surađuje s poslodavcem, njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu, specijalistom medicine rada i povjerenikom
    radnika za zaštitu na radu.
17. Iz prijave o ozljedu na radu poslodavca tužitelja T. T. A. d.o.o., N. G., A. S. 36 slijedi da je predmetna ozljeda tužitelja nastala dana 15. listopada 2021. između 09:00 do 09:59 sati, za vrijeme redovitog rada. Tužitelj je radio na horizontalnom hidrauličnom stroju za savijanje hladnih predmeta na način da rukom u alat sa savijanje stavi predmet obrade i zatim ga vadi iz alata za savijanje i stavlja u metalni sanduk koji se nalazi pored stroja. U prijavi ozljede na radu također je navedeno da je tužitelj predmet obrade koji se savio odložio na stol stroja za savijanje i drugi predmet obrade u alat za savijanje, a prilikom radnje savijanja predmet obrade koji je nepravilno odložen na stolu stroja (a ne u metalnom sanduku) je tužitelja pogodio u glavu, odnosno desno oko jer nije koristio osobna zaštitna sredstva za zaštitu očiju, odnosno nije zaštitna sredstva koristio na način da pokriju oči, već ih je spustio na vrh nosa. U prijavi je kao uzrok ozljede navedena šifra 870 – ostala neprimijenjena posebna pravila zaštite na radu koja nisu navedena pod oznakama 851 do 860. Osim toga, prema podacima iz prijave tužitelj je osposobljen za rad na siguran način.
18. Iz izvješća izabranog doktora opće/obiteljske medicine, kao sastavnog dijela prijave, stavljena je naznaka da je tužitelju pružena liječnička pomoć, a kao dijagnoze su navedene šifre prema MKB: S 01.1 i S 0.50.
19. Nadalje, iz izjave tužitelja od 19. listopada 2021. priložene spisu upravnog postupka proizlazi da je tužitelj dana 15. listopada 2021. radio u prvoj smjeni u T. d.o.o. Pogon noževi na radnom mjestu prešera na hidrauličnom stroju za savijanje. Prilikom rada na hidrauličnom stroju za savijanje, rukom ulaže komad u alat sa savijanje, a gotovi savijeni komad vadi rukom iz alata i odlaže ga u metalni sanduk koji se nalazi pored stroja, ali je jedan savijeni komad slučajno ostavio na stolu stroja i uložio drugi komad u alat za savijanje. Prilikom savijanja komad koji je bio na stolu stroja je poletio i udario ga u glavu u desno oko. Tužitelj je u izjavi također napomenuo da je imao zaštitne naočale, ali su mu bile spuštene ispod očiju, odnosno na vrhu nosa.
20. Iz izjave D. S. od 19. listopada 2021. proizlazi da je dana 15. listopada 2021. radio u prvoj smjeni u T. d.o.o. Pogon noževi na radnom mjestu prešera na hidrauličnom stroju za savijanje. Prilikom rada na hidrauličnom stroju za savijanje, rukom ulaže komad u alat sa savijanje, a gotovi savijeni komad vadi rukom iz alata i odlaže ga u metalni sanduk koji se nalazi pored stroja. Stroj na kojem radi nalazi se pored stroja za savijanje na kojem je radio tužitelj. Vidio je da tužitelj koristi zaštitne naočale, ali su bile spuštene ispod očiju, odnosno na vrhu nosa te je nadalje vidio kada se uhvatio za glavu, prišao mu je i vidio ogrebotinu na desnom oku, dok nije vidio kada ga je komad udario u glavu.
21. Prema izjavi T. S. od 19. listopada 2021., neposredno nadređenog tužitelju, isti je tužitelja dana 15. listopada 2021. rasporedio da radi u prvoj smjeni na radnom mjestu prešera na hidrauličnom stroju za savijanje. Tužitelj je započeo s radom ujutro oko 06,00 sati, a oko 09,30 sati obaviješten je da se tužitelj ozlijedio, dok prilikom ozljeđivanja nije bio prisutan.
22. Prvostupanjsko tijelo donijelo je rješenje od 25. listopada 2021. kojim je utvrdilo kako u konkretnom slučaju nisu ispunjene pretpostavke za primjenu članka 66. Zakona, slijedom čega je zahtjev tužitelja za priznavanje ozljede na radu, kao i prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu odbijen.
23. Odlučujući o žalbi tužitelja tuženik je istu odbio smatrajući da se u konkretnom slučaju radi o skrivljenom ponašanju tužitelja, u skladu s odredbom članka 67. točke 1. Zakona, pa se ozljeda po dijagnozama šifri prema MKB-u: S 01.1 i S 05.0 ne može priznati ozljedom na radu, a time niti prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja za slučaj ozljede na radu.
24. Naime, pravilno tuženik navodi da tužitelj, iako osposobljen za rad na siguran način, prilikom obavljanja opisane radne operacije nije koristio zaštitne naočale na propisani način obzirom da su mu iste bile spuštene ispod očiju, odnosno na vrhu nosa (a koju činjenicu potvrđuje i tužitelj u svojoj izjavi od 19. listopada 2021.) kada ga je prilikom savijanja komad koji je bio na stolu stroja poletio i udario u glavu, odnosno u desno oko.
25. Prema stajalištu Suda, tužitelj je time postupio protivno odredbi članka 68. stavka 1. točki 3. Zakona o zaštiti na radu budući da nije pravilno koristio propisanu osobnu zaštitnu opremu te je stoga svojom skrivljenim ponašanjem uzrokovao spornu ozljedu.
26. Dakle, od odlučnog je značaja da se u konkretnom slučaju ponašanje tužitelja može podvesti pod ono koje ima u vidu odredba članka 67. točka 1. Zakona (skrivljeno).
27. Kako su navodi iz prijave o ozljedi na radu u svezi radnog procesa i nastanka predmetne ozljede u skladu s izjavama svjedoka D. S. i tužitelja koji je također decidirano izjavio da su mu zaštitne naočale prilikom obavljanja radnog zadatka bile spuštene ispod očiju, odnosno na vrhu nosa (tužitelj isto ne osporava niti u tužbi), a što nesporno ukazuje na činjenicu da se radi o skrivljenom ponašanju tužitelja koje je rezultiralo zadobivanjem ozljede, to je Sud odbio u sporu provoditi dokazne prijedloge tužitelja za njegovo saslušanje u sporu, saslušanje svjedoka D. S., provođenje vještačenja po vještaku zaštite na radu i medicinskog vještačenja, pri tome imajući u vidu i odredbu članka 8. ZUS-a kojom je, između ostaloga, propisano da će Sud upravni spor provesti brzo i bez odugovlačenja, uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova (načelo učinkovitosti). Navedeno ukazuje i na zaključak da niti tijekom upravnog postupka nije bilo nužno provoditi (dodatni) ispitni postupak, a na način kako je to predložio tužitelj u žalbenom postupku.
28. Obzirom na navedeno, tuženik je pravilno i zakonito potvrdio odluku prvostupanjskog tijela izvedenu iz pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja da se u skladu s odredbom članka 67.  točke 1. Zakona i članka 37. Pravilnika, tužitelju ne može priznati ozljeda na radu, prema dijagnozama šifre prema MKB-u: S 01.1 i S 05.0., dok preostali tužbeni navodi nisu od utjecaja na rješavanje ovog upravnog spora.
29. Slijedom navedenog, prema ocjeni Suda, osporavanim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa je valjalo na temelju odredbe članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan (točka I izreke presude).
30. Budući da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom, sam snosi sve troškove upravnoga spora u skladu s odredbom članka 79. stavka 4. ZUS-a te je stoga zahtjev za naknadu troška upravnoga spora, odnosno zastupanja po opunomoćeniku odbijen i odlučeno je kao u izreci presude pod točkom II.

 

U Osijeku 26. listopada 2022.

 

    Sutkinja

Jasenka Beker v.r.

 

 

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. ZUS-a).