1              Poslovni broj: 8 Kž-769/2022-3

 

Poslovni broj:8 Kž-769/2022-3

 

 

 

U   I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Sonje Brešković Balent, kao predsjednice vijeća te Gordane Mihele Grahovac i Mirjane Rigljan kao članica vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog M. M. zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine iz članka 264. stavak 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući povodom žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Novom Zagrebu i optuženog M. M. podnesenih protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu broj K-426/2021. od 11. travnja 2022., u sjednici vijeća održanoj 4. listopada 2022.

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

I. Prihvaća se žalba državnog odvjetnika, preinačuje se prvostupanjska presuda u odluci o kazni na način da se optuženi M. M. za kazneno djelo nedozvoljene trgovine iz članka 264. stavak 1. KZ/11., za koje je prvostupanjskom presudom proglašen krivim, na temelju te zakonske odredbe osuđuje na kaznu zatvora u trajanju 6 (šest) mjeseci.

 

II. Odbija se žalba optuženog M. M. kao neosnovana te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Pobijanom presudom Općinski sud u Novom Zagrebu je optuženog M. M. proglasio krivim zbog počinjenja kaznenog djela protiv gospodarstva – nedozvoljenom trgovinom, opisano i kažnjivo po članku 264. stavak 1. KZ/11. te je na temelju tog zakonskog članka osuđen na kaznu zatvora u trajanju četiri mjeseca.

 

2. Na temelju članka 79. KZ/11. od optuženog M. M. je oduzeto 18,50 kg sitno rezanog duhana bez nadzornih markica M. financija RH, 1600 komada cigareta marke FM Pink slims, 400 komada cigareta marke Merylin slims, 600 komada cigareta marke The King slims, 600 komada cigareta marke FM red, 200 komada cigareta marke The King red, 2200 komada cigareta marke Manchester Queen black slims, 2600 komada cigareta marke FM blue, 400 komada cigareta marke Corset Lilac, 1600 komada cigareta marke Merilyn Pink, 1600 komada cigareta marke Corset, 400 komada cigareta marke Royal blue, te 25 litara rakije, a koji predmeti su od optuženika oduzeti uz potvrde o privremenom oduzimanju robe od strane carinskih službenika M. f., C. u., S. za mobilne jedinice, PJ S. za m. j. Z., Klasa: … od 13. prosinca 2020. te je u skladu s odredbom članka 181. stavak 7. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11., 91/12. – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08.), određeno da će se isti po pravomoćnosti presude uništiti.

 

3. Ujedno je na temelju članka 148. stavak 6. ZKP/08. odlučeno da se optuženik u cijelosti oslobađa obveze naknade troškova kaznenog postupka.

 

4. Protiv te presude žalbu je podnio državni odvjetnik zbog odluke o kazni iz članka 471. stavak 1. u vezi sa člankom 467. točka 4. ZKP/08. s prijedlogom da drugostupanjski sud usvoji žalbu u pravcu žalbenih navoda i preinači presudu u dijelu osporene odluke o kazni te optuženi M. M. putem branitelja E. M., odvjetnika iz Z., zbog odluke o kazni s prijedlogom da žalbeni sud uvaži žalbu i preinači pobijanu presudu u odluci o kazni na način da optuženika uvjetno osudi uz probacijski rok, podredno, da pobijanu presudu ukine i predmet vrati na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

 

5. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

 

6. U skladu s odredbom članka 474. stavak 1. ZKP/08., spis je, prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu.

 

7. Žalba državnog odvjetnika je osnovana, dok žalba optuženog M. M. nije osnovana.

 

8. Pobijajući odluku o kazni, državni odvjetnik u bitnome navodi da je izrečena kazna preblaga i da se istom neće postići svrha kažnjavanja, da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri vrednovao jačinu ugroze zaštićenog dobra koja proizlazi iz velike količine duhana, cigareta i rakije koji su predmet izvršenja djela kao i kriminalnu upornost u protupravnom postupanju koja se ogleda u činjenici optuženikove ranije višestruke osuđivanosti kako kaznene tako i prekršajne. Prema izvodu iz kaznene evidencije optuženik se javlja izvršiteljem istog kaznenog djela, iz čega proizlazi da kontinuirano čini kaznene djela te da ranije izrečene kazne nisu ostvarile zakonom predviđenu svrhu specijalne prevencije i odvratile optuženika od protupravnog ponašanja. Prema izvodu iz prekršajne evidencije optuženik je pet puta osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o trošarinama, odnosno prekršaja kojima se štiti isto zaštićeno dobro kao i zaštitni objekt kaznenog djela za koje je u ovom kaznenom postupku proglašen krivim, što sve upućuje na zaključak da je optuženik činjenje protupravnih djela usvojio kao uobičajen obrazac ponašanja i način za ostvarivanje osobnih prihoda. Optuženik je i dalje nezaposlena osoba, iako je radno sposoban, nije iskazao spremnost pronaći posao kojim bi na legalan način mogao zarađivati i na taj način uzdržavati sebe pa smatra da ga navedena kazna neće odvratiti od daljnjeg činjenja kaznenih djela. Priznanje optuženika smatra tendencioznim i usmjerenim u pravcu blažeg kažnjavanja, bez stvarne spremnosti da prihvati posljedice protupravnog čina, a svojim priznanjem nije pridonio bržem i ekonomičnijem okončanju kaznenog postupka budući je zatečen u počinjenju kaznenog djela te su od njega oduzeti predmeti koji su predmet počinjenja kaznenog djela.

 

9. Optuženi M. M. u žalbi navodi da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio olakotne okolnosti kao što su priznanje počinjenja djela čime je optuženik iskazao spremnost da se suoči i preuzme odgovornost za počinjena djela te je tako i pridonio bržem i ekonomičnijem okončanju predmetnog postupka, kao i iskazano kajanje i žaljenje zbog počinjenog djela. Ističe da je optuženik počinio inkriminirano kazneno djelo zbog financijskih problema koje ima, lošeg je imovinskog stanja i loših imovinskih prilika, nezaposlen je i bez ikakve imovine u vlasništvu te nema redovne i stalne prihode. Istaknuo je da je kazneno djelo počinio iz nužde, što ga ne opravdava, ali sama ta djela nisu takve društvene opasnosti i težine, kod optuženika postoji minimalni oblik kriminalne volje, a u odnosu na robu koju je optuženik držao radi prodaje ističe da se radi o zanemarivoj količini koja prodajom na tržištu ne doseže veću novčanu vrijednost. Stoga smatra da je kazna strogo odmjerena jer kazne služe uputiti ukor i kazniti primjereno sa svrhom odvraćanja optuženika od počinjenja djela i rehabilitacije, a ne represivno suzbiti optuženika u egzistenciji.

 

10. U pravu je državni odvjetnik kada pobijajući odluku o kazni ističe da je prvostupanjski sud prilikom određivanja visine kazne precijenio značaj olakotnih okolnosti, a nedovoljno cijenio otegotne okolnosti. Naime, prvostupanjski je sud kao olakotnu okolnost cijenio priznanje počinjenja djela, smatrajući da je time optuženik pridonio bržem i ekonomičnijem okončanju predmetnog kaznenog postupka, ne povezujući ovu okolnost sa činjenicom da je optuženik zatečen u počinjenju kaznenog djela i da su odmah, na licu mjesta, od njega oduzeti predmeti počinjenja kaznenog djela, tako da optuženik svojim stavom prema optužbi nije u značajnoj mjeri pridonio efikasnosti kaznenog postupka jer bi i bez njegova priznanja, s obzirom na dokaznu snagu prikupljenih dokaza, predmetni kazneni postupka brzo završio. Iz istog razloga iskazano kajanje zbog počinjenog djela, s obzirom na optuženikovo iskustvo s prekršajnim i kaznenim postupcima kao i dokazni materijal, je, a kako to ispravno ukazuje državni odvjetnik, tendenciozno i usmjereno isključivo na blaže kažnjavanje.

 

11. Činjenicu da je optuženik loših imovinskih prilika koje su u konačnici i bile pobuda za počinjenja predmetnih kaznenih djela, nezaposlen je i bez redovitih i stalnih prihoda, što prvostupanjski sud cijeni kao olakotno, treba dovesti u vezu s optuženikovim ranijem ponašanjem i prethodnom prekršajnom i kaznenom kažnjavanosti. Naime, prema izvodu iz prekršajne evidencije optuženik je od lipnja 2018. do počinjenja inkriminiranog kaznenog djela, što je vrijeme od dvije i pol godine, u pet navrata osuđivan zbog prekršaja iz Zakona o trošarinama, od toga u tri navrata zbog prekršaja iz članka 102. a stavak 1. točka 4. Zakona o trošarinama (NN 22/13., 32/13., 81/13., 100/15., 120/15., 115/16., 106/2018.), a koji prekršaj čini onaj tko nezakonito proizvede, primi, otpremi, uveze, unese, preveze, čuva, posjeduje, proda, kupi, pusti u potrošnju trošarinske proizvode ili duhansku sirovinu ili s njima na drugi način nezakonito raspolaže te u dva navrata zbog prekršaja iz članka 133. stavak 1. točka 3. Zakona o trošarinama (NN 106/18., 121/19., 144/21.) koji prekršaj čini onaj tko nezakonito proizvodi, prerađuje, skladišti, primi, otpremi, uvozi, unosi, prevozi, uporabljuje, proda, kupi ili posjeduje premete oporezivanja na koje sukladno odredba tog Zakona nije obračunana i plaćena trošarina ili na koje trošarina nije obračunana i/ili plaćena u cijelosti ili na bilo koji način zlouporabi pravo u kretanju ili raspolaganju predmetima oporezivanja. Dakle, radi se o prekršajima kojima se štiti isto zaštićeno dobro – državni proračun, kao i inkriminiranim kaznenim djelom. Prema izvodu iz kaznene evidencije optuženik je presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu osuđen zbog kaznenog djela nedozvoljene trgovine iz članka 264. stavak 1. KZ/11. na kaznu zatvora u trajanju deset mjeseci, izrečena mu je uvjetna osuda s rokom provjeravanja u trajanju pet godina. Ovakav izvod iz prekršajne i kaznene evidencije ukazuje da je optuženik izabrao protupropisno ponašanje, odnosno činjenje prekršaja i kaznenih djela kao način stjecanja sredstava za svoju egzistenciju, a istovremeno kroz to vrijeme nije se zaposlio i tako pokušao istu ostvariti, očito nalazeći da je činjenje kaznenih djela lukrativnije od redovnog posla i plaće. Iz istaknutih razloga se optuženikovo imovno stanje ne može bezrezervno cijeniti kao olakotna okolnost jer osim činjenjem kaznenih djela, ničim drugim, a radno je sposoban, nije pokušao isto popraviti.

 

12. Nadalje, u pravu je državni odvjetnik kada ističe da prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri kao otegotnu okolnost cijenio istaknutu prekršajnu i kaznenu osuđivanost optuženika, jer dosadašnje iskustvo s prekršajnim i kaznenim postupcima i osuđivanost kao i izrečene sankcije nisu u dovoljnoj mjeri utjecale na optuženika i odvratile ga od činjenja kaznenih djela. Pri tome treba naglasiti da je inkriminirano kazneno djelo optuženi M. M. počinio u roku provjeravanja iz uvjetne osude izrečene presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu K-119/2020. od 19. ožujka 2020., pravomoćna 8. travnja 2020.

 

13. Iskazana kriminalna količine koja se ogleda u količini oduzetog duhana – 18,5 kg, vrsti i količini cigareta – 11 različitih vrsta cigareta u ukupnoj količini do 12.200 komada i alkohola – 25 litra rakije, također predstavljaju značajnu otegotnu okolnost kojoj prvostupanjski sud nije dao adekvatan značaj.

 

14. S obzirom na izloženo, kazna zatvora u trajanju četiri mjeseca na koju je optuženik osuđen nije primjerena istaknutim olakotnim i otegotnim okolnostima odlučnim za vrstu i mjeru kazne, preblaga je i neprimjerena za ostvarenje svrhe kažnjavanja iz članka 41. KZ/11. Stoga je drugostupanjski sud prihvatio žalbu državnog odvjetnika i preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni na način da ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju šest mjeseci, koja kazna je, prema ocjeni ovog suda primjerena učinjenom, osobi optuženika, njegovom ponašanju prije i nakon počinjenja djela te će se upravo takvom kaznom u dovoljnoj mjeri utjecati na optuženika, kao na sve ostale, da ne čine kaznena djela, shvate da je činjenje kaznenih djela pogibeljno, a kažnjavanje počinitelja pravedno te ista predstavljaju adekvatnu društvenu osudu za ono što je optuženik počinio.

 

14. Nekom blažom kaznom za koju se zalaže optuženik, a s obzirom na istaknute otegotne okolnosti, posebno činjenicu da se optuženik i nakon osude za isto kazneno djelo, svjestan da je u tijeku rok provjeravanja i da može biti opozvana kazna iz uvjetne osude, ponovo upušta u činjenje kaznenog djela, kao i da postoji mogućnost težeg kažnjavanja, međutim, to ga ne sputava u donošenju odluke o počinjenju novog kaznenog djela, se, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, ne bi ostvarila svrha kažnjavanja.

 

15. Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, u skladu sa odredbama članka 476. stavak 1. točka 1. i 2. ZKP/08, nije našao da je ostvarena bitna povreda odredaba kaznenog postupka niti povreda kaznenog zakona na štetu optuženika, na koje povrede drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

16. Slijedom navedenog, primjenom odredbi članka 486. ZKP/08 odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 4. listopada 2022.