- 1 -              Poslovni broj: Usž-2697/22-2

                      

                                                                                       Poslovni broj: Usž-2697/22-2

 

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

             

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Eveline Čolović Tomić, predsjednice vijeća, Senke Orlić-Zaninović i mr.sc. Inge Vezmar Barlek,  članica vijeća te više sudske savjetnice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice  B. A. iz B., Republika Srbija, koju zastupa opunomoćenica B. Š., odvjetnica u Z., protiv tuženika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Z., radi primitka u hrvatsko državljanstvo, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2826/21-5 od 9. svibnja 2022., na sjednici vijeća održanoj 23. rujna 2022.

 

p r e s u d i o   j e

 

I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2826/21-5 od 9. svibnja 2022.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška sastava žalbe.

 

Obrazloženje

 

1.               Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi poništenja rješenja tuženika, KLASA: UP/I-224-02/20-01/2238, URBROJ: 511-01-203-20-4 od 2. lipnja 2021. i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

2.               Rješenjem tuženika odbijen je zahtjev tužiteljice za primitak u hrvatsko državljanstvo.

3.               Tužiteljica je protiv osporene presude prvostupanjskog upravnog suda podnijela žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U razlozima žalbe navodi da prvostupanjska presuda ne sadrži jasne, ozbiljne, relevantne i dostatne razloge, a u dijelu u kojem se sud očitovao, njegova očitovanja nemaju uporišta u pozitivnim propisima. U bitnom, kao i u tužbi, smatra da tuženik nije primijenio načelo pomoći stranci (članak 7. Zakona o općem upravnom postupku - „Narodne novine, broj: 47/09. i 110/21., dalje ZUP), odnosno da je propustio upozoriti tužiteljicu na eventualnu mogućnost ostvarivanja istog prava na temelju neke druge zakonske odredbe, konkretno članka 11. Zakona o hrvatskom državljanstvu („Narodne novine“, broj: 53/91., 70/91., 28/92., 113/93., 4/94, 130/11., 110/15., 102/19. i 138/21., dalje Zakon). Smatra pretjerano formalističkim obrazloženje suda da se tuženik u osporenom rješenju neosnovano upustio u preispitivanje pretpostavki za utvrđivanje hrvatskog državljanstva temeljem članka 30. stavka 1. Zakona. Upravo činjenica što se tuženik upustio u ocjenu ispunjava li tužiteljica uvjete za utvrđivanje hrvatskog državljanstva temeljem te zakonske odredbe, podrazumijeva da je od strane tužiteljice podnesen i takav zahtjev ili bi u protivnom tuženik bio dužan uputiti tužiteljicu da takav zahtjev podnese. Zbog tog propusta sud nije utvrdio je li tuženik pravilno odlučio jesu li na strani tužiteljice bili ispunjeni uvjeti za utvrđenje hrvatskog državljanstva odnosno je li tužiteljica zakonito brisana iz knjige državljana RH. Predlaže usvojiti žalbu, preinačiti prvostupanjsku presudu i usvojiti tužbeni zahtjev, uz naknadu troškova spora, uključujući i trošak sastava žalbe.

4.               Tuženik se, u odgovoru na žalbu, u bitnom slaže s odlukom prvostupanjskog upravnog suda i predlaže žalbu odbiti.

5.               Žalba nije osnovana.

6.               Ispitujući prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi, ovaj Sud nalazi da je prvostupanjski upravni sud pravilno postupio kada je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice.

7.               Naime, prema odredbi članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17., 110/21,  dalje ZUS), protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava.

8.               Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj citiranom zakonskom odredbom iz razloga na koje tužiteljica upire u žalbi. To stoga jer je, prema podacima spisa predmeta, postupak prije donošenja prvostupanjske presude proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora, nakon čega je, pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, osnovano zaključio da tužiteljica u konkretnom slučaju ne ispunjava zakonske pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem odredbe članka 9. Zakona o hrvatskom državljanstvu, a temeljem koje zakonske odredbe je zahtjev podnesen.

9.               Naime, prema citiranoj odredbi, osoba koja je rođena na području Republike Hrvatske i živi u Republici Hrvatskoj te ima odobren stalni boravak, može prirođenjem steći hrvatsko državljanstvo iako ne udovoljava pretpostavkama iz članka 8. stavka 1. točke 3. i 4. tog Zakona.

10.               Iz podataka spisa predmeta nesporno proizlazi da je tužiteljica rođena 1950. godine u Republici Hrvatskoj, da su njezini roditelji bili hrvatski državljani u vrijeme njezina rođenja, da je do završetka osnovne škole živjela u Republici Hrvatskoj, da je od 1979. godine upisana u knjigu državljana Republike Srbije kao i da ne živi i nema odobren stalni boravak u Republici Hrvatskoj. Obzirom na tako utvrđeno činjenično stanje, pravilan je zaključak tuženika i prvostupanjskog upravnog suda da tužiteljica ne ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva temeljem članka 9. Zakona, kako je to zatražila u ovom postupku.

11.               Prvostupanjski upravni sud se pravilno pozvao na pravno shvaćanje ovog Suda da se postupak primitka u hrvatsko državljanstvo vodi samo na temelju zahtjeva stranke i da je tijelo koje vodi postupak vezano za pravnu i činjeničnu osnovu na kojoj se zahtjev temelji. Kako je, u konkretnom slučaju, zahtjev za primitak u hrvatsko državljanstvo podnesen temeljem članka 9. Zakona, to je tuženik zahtjev osnovano ispitivao temeljem te zakonske odredbe, a ne temeljem članka 11. Zakona, pri kojem tužiteljica neosnovano ustraje i u žalbi. Tužiteljici je pravilno ukazano da može podnijeti novi zahtjev, ako smatra da ispunjava pretpostavke za stjecanje hrvatskog državljanstva po nekoj drugoj zakonskoj osnovi.

12.               Također, pravilno je obrazloženje prvostupanjskog upravnog suda da se tuženik neosnovano upustio u preispitivanje pretpostavki za utvrđivanje hrvatskog državljanstva temeljem članka 30. stavka 1. Zakona, obzirom da takav zahtjev tužiteljica nije ni podnijela. Radi se o zahtjevu koji se temelji na drugačijoj pravnoj i činjeničnoj osnovi, dakle o novom postupku što podrazumijeva podnošenje novog, a ne izmjenu već podnesenog zahtjeva pa, s tim u vezi, nema niti propusta tijela u vezi primjene načela pomoći stranci. Ovaj Sud prihvaća obrazloženje prvostupanjskog upravnog suda da se primjena tog načela odnosi na dužnost tijela da za vrijeme trajanja postupka upozori stranku u okviru predmeta upravne stvari koja se rješava u tom postupku, a ne dužnost tijela na savjetovanje o mogućnosti pokretanja novog postupka podnošenjem zahtjeva u različitoj upravnoj stvari. Činjenica brisanja tužiteljice iz knjige državljana bivše republike nije predmet ovog upravnog spora.

13.               Kako su prigovori koje tužiteljica iznosi u žalbi, u bitnom, istovjetni prigovorima koje je iznosila u tužbi i tijekom upravnog spora, a osporenom presudom ti prigovori su s valjanim i detaljnim obrazloženjem pravilno odbijeni kao neosnovani, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

14.               Odluka o trošku spora temelji se na odredbi članka 79. stavka 4. ZUS-a, pa kako tužiteljica u ovom sporu nije uspjela, to je razlog zbog kojeg je odbijena sa zahtjevom za naknadu troška sastava žalbe.

15.               Slijedom navedenog, valjalo je, pozivom na odredbu članka 74. stavka 1. i članka 79. stavka 6. ZUS-a, odlučiti kao u izreci.

 

U Zagrebu 23. rujna 2022.

 

Predsjednica vijeća

Evelina Čolović Tomić, v.r.