Pn-140/2018

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex Vojarna Sv. Križ, Dračevac

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu Željku Boriću, u pravnoj stvari tužitelja V.
M. iz P., S. M. .., OIB … zastupanoga po
punomoćniku D. M., odvjetniku u S. protiv tuženika I. B.,
C. .., S., OIB …., zastupanoga po punomoćnicima
G. V. i K. V., odvjetnicima u O., radi naknade štete,
nakon zaključene glavne rasprave 16. svibnja 2022. godina u prisustvu zamjenika
punomoćnika tužitelja M. Č., odvjetničke vježbenice kod D. M.,
odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika, dana 16. rujna 2022. godine

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku da u rok u od 15 dana, na ime naknade štete, isplati
tužitelju iznos od 8.000,00 kn, sa zakonskom zateznom kamatom koja na
navedeni iznos teče od 16. rujna 2022. do isplate, po stopi koja se
određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih
na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima,
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za
tri postotna poena.

II. U preostalom se dijelu tužbeni zahtjev usmjeren na naknadu štete odbija

kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana, na ime naknade parničnog
troška, isplati tužitelju iznos od 20.482,00 kn.

Obrazloženje

1. Tužitelj je podnio tužbu (listovi 1-3 spisa) protiv tuženika radi naknade štete.
1.1. Naime, tužitelj je dana 7. listopada 2017. godine u G. P.,
predio tzv. G., bez ikakvog povoda napadnut od strane tuženika I.
B., na način da ga je ovaj rukama snažno uhvatio za lijevu nadlakticu i
jako ga stisnuo, pritom govoreći: "hoćeš se tući, idemo se tući, da te više nikada
nisam vidio ovdje“, pri čemu je tužitelj uslijed opisanog zahvata zadobio tjelesnu
ozljedu u vidu podljeva veličine 5 do 6 cm, odnosno nagnječenja koje je u priloženoj
medicinskoj dokumentaciji okarakterizirano kao kontuzija ramena i nadlaktice.
1.2. U opisanom događaju tužitelj doživio povredu prava osobnosti na tjelesno
duševno zdravlje. Uslijed fizičkog napada od strane tuženika tužitelj je trpio jaku
fizičku bol intenzivan strah koji su ga pratili i dugo vremena nakon ovog događaja te
duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti.

2 Pn-140/2018

1.3. Tužitelj je u istom događaju pretrpio imovinsku štetu u vidu tuđe pomoći njege.

1.4. Konačno određenje tužbenog zahtjeva tužitelj je dao u podnesku od 31. ožujka 2022. godine (listovi 120 do 123 spisa).

2. U svom podnesku od peti studenoga 2018. godine (listovi 11 i 12 spisa)
tuženik se u cijelosti protive tužbi tužbenom zahtjevu kao netočnima, neuredna ima ih
neosnovanima paše prvenstveno predlaže da se tužbeni zahtjev odbije.
2.1. Prije svega nije istina da je tuženik dana 7. listopada 2017. godine
protupravno napao tužitelja. Tuženik nije nikada uhvatio tužitelja za lijevu nadlakticu
i jako ga stisnuo. Na to ne upućuje niti jedan dokaz, naveden uz tužbu. Naime,
tuženik nije niti u jednom postupku procesuiran niti osuđen za takav napad i ugrozu
zdravlja tužitelja na opisani način.

2.2. Međutim, istina je sljedeća: tuženik je zaista 7. listopada 2018. godine
susreo tužitelja, no nije ga zatekao negdje na ulici, već ga je zatekao u društvu
gospodina N. B., i to u neovlaštenom pristupu na tuženikovom zemljištu, iz
kojega ga je potom tuženik pristojno zamolio da odem. Ubrzo nakon toga je tužitelj
započeo sa verbalnom i iznimna neukusnom tiradom na račun tuženika, istodobno
proklinju kći tuženika i njegovu obitelj, na što je tuženik reagirao zahtjevom da mu se
tužitelj ispriča, a ne nekim bezobzirnim nasiljem, odnosno ne fizičkim napadom i
prijetnjama kako to lažno predstavlja tužitelj.

2.3. Sva medicinska dokumentacija na koju se kao dokaz pretrpljene
neimovinske štete poziva tužitelj je 1 meritorna na jer je sastavljena u danima nakon
navodnog incidenta te je sastavljena isključivo na temelju kazivanja samoga tužitelja,
a ne na temelju brižljivo prikupljene anamneze psihičko zdravlja tužitelja i
eventualnoga temeljito promatranje mogućih promjena u tužiteljevom psihičkom
zdravlju kroz duži vremenski period. Stoga se navedena dokumentacija ne može
koristiti kao dokaz u ovome postupku, niti se ne može uzročno-posljedično vezivati
za protupravnu odnosno štetnu radnju tuženika prema tužitelju.

3. Sud je: pregledao presliku medicinske dokumentacije tužitelja (listovi 4 do 6
spisa), pregledao presliku dokazne dokumentacije priložene uz podnesak tuženika
od 31. listopada 2018. godine (listovi 14 do 27 spisa), saslušao tužitelja V.
M. iz P. u svojstvu parnične stranke (listovi 37 do 39 spisa), saslušao
tuženika I. B. iz S. u svojstvu parnične stranke (listovi 39 i 40
spisa), pregledao dopis druge policijske postaje policijske uprave splitsko-
dalmatinske od 10. prosinca 2020. godine (list 66 spisa), pregledao izvješće druge
policijske postaje S. od osme prosinca 2020. godine (list 67 spisa), izveo dokaz
medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru Ž. K. iz S. (listovi 70 do 72
spisa), pregledao presliku medicinske dokumentacije tužitelja priložene uz podnesak
od 21. travnja 2021. godine (listovi 80 do 87 spisa), pregledao pisani nalaz mišljenje
psihologa od 6. svibnja 2021. godine (listovi 93 i 94 spisa), pregledao medicinsku
dokumentaciju tužitelja (list 99 spisa), izveo dokaz dopunskim vještačenjem po
vještaku psihijatru Ž. K. iz S. (listovi 112 do 114 spisa), pregledao presliku
dokazne dokumentacije priložene uz podnesak tuženika od 11. travnja 2022. godine
(listovi 127 do 148 spisa).

4. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale. 5. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

6. Naime, među strankama je sporno postoji li odgovornost tuženika za
naknadu štete spram tužitelja zbog fizičkog i verbalnog napada na potonjega.
7. U svom iskazu (listovi 23 i 24 spisa) tužitelj navodi: Imao sam spor s
tuženikom vezano za 1000 kvadrata zemlje. Tuženik je taj spor dobio. Gospodinu
N. B., mom zemljaku sam se tužio što mi je tuženik učinio, da mi je

3 Pn-140/2018

zatvorio put i uzeo moju zemlju. S. B. sam dana 7. listopada 2017.g. došao na
lice mjesta, išli smo putem da mu pokažem gdje je moja zemlja i gdje je tuženik
zatvorio put. Tu se našao i tuženik i počeo me vrijeđati i pitati me "hoću li se tući".
Krenuo je prema meni dva puta, a B. je govorio "nemoj, nemoj". Kada smo bili na
putu u pravcu tuženikove kuće rekao sam "da mu proklet bio svaki kamen što je moj
otac sagradio" i onda se tuženik zaletio, uhvatio me za ruku, za mišicu, stisnuo me i
drmao govoreći "hoćemo se tući", a B. mu je rekao "pusti, ja ću to riješiti". Tada
me tuženik pustio. Drugi ili treći dan od tog događaja B. je došao kod mene i pitao
me hoću li svoje zemljište koje se nalazi put sjevera prodati na što sam mu ja rekao
da hoću, ali neću tuženiku. Kada me tog dana tuženik uhvatio za mišicu i jako
stiskao, i kako mi bol nije prolazila otišao sam drugi ili treći dan kod svoje doktorice.
Ona je zapisala da je vidljiva pet puta šest modrica na ruci. Kako nisam mogao
spavati doktorica me poslala kod psihijatra. Psihijatar mi je dao tablete za smirenje.
Dva mjeseca sam pio tablete. Kroz to vrijeme nisam vozio ni auto. I dandanas kada
mi to padne na pamet ne mogu zaspati. Moju zemlju je uzeo i još me tuče. U tužbi
koja je predana sudu u Omišu napisao je da mu se na 100 metara ne smijem
približiti.

Na upit pun. tužitelja nakon ovog događaja je li osjećao strah te ako je koliki je
taj strah isti odgovara da, osjećao sam strah i taj strah osjećam i dandanas. To što
sam doživio nisam trebao doživjeti u ovim godinama.

Na upit što se tiče tjelesne građe i godina života kakav je odnos njega i
tuženika isti odgovara ja imam 80 godina, a tuženik je mlad, jak, zdrav i može me u
zubima nositi.

Na upit je li tuženik krupniji isti odgovara da, krupniji je i upola mlađi od mene.
Na upit pun. tuženika kakav strah je osjećao i od čega isti odgovara osjećao
sam strah od tuženika onda i dandanas. Strah me je od njega i kada se noću
probudim ne mogu zaspati. Osjećam strah što sam doživio od tuženika, uzeo je moju
zemlju i piše da ja ne mogu doći na ostatak svoje zemlje.

Na upit kako je danas došao na sud isti odgovara došao sam sam s automobilom.

Na upit je li proteklih mjeseci od događaja vozio isti odgovara kao što sam već
u svom iskazu rekao dva mjeseca od događaja nisam vozio, a sada vozim.
Na upit koje su to tablete koje pije isti odgovara to su bile tablete za smirenje,
ne znam kako se zovu, tko će ih pamtiti. Te tablete više ne pijem.

Na upit koliko ih je pio dnevno isti odgovara pio sam ih tri puta na dan.
Na upit je li zbog zatvaranja puta započeo ikakvu parnicu s tuženikom isti
odgovara nisam. Nije samo za mene put već za pet obitelji i to T., B. i
za mene. Tuženik je zatvorio put koji je postojao više od sto godina.
Na upit je li on došao taj dan na svoju zemlju ili tuženikovu zemlju isti
odgovara došao sam na put. B. i ja bili smo na putu, a tuženik se zaletio prema
meni sa svoje zemlje.

Na upit je li on tuženiku uputio ikakve riječi prije nego se tuženik zaletio prema
njemu isti odgovara tada mu nisam uputio nikakve riječi nego sam tek poslije kada
smo išli natrag putem rekao da mu je proklet svaki kamen koji je on uzeo a moj otac
napravio.

Na upit je li on aktivan lovac isti odgovara nisam.

Na upit je li ima oružje isti odgovara nemam. Prije sam bio lovac, ali više ne i pušku sam vratio ima petnaest godina.

Na upit je li nakon napada nastavio raditi u poljoprivredi isti odgovara nisam.
Na zemlji ne rade ni mladi pa kako ću ja u ovim godinama. Ja odem u kupovinu,
kupiti kruh, mlijeko, meso i ono što treba za obitelj.

4 Pn-140/2018

Na upit je li podnio kaznenu prijavu protiv tuženika isti odgovara ja sam seljak i u to se ne razumijem.

Na upit je li dao nalog odvjetniku K. da podnese prijavu državnom
odvjetništvu isti odgovara ja sam uzeo papire od odvjetnika K. i dao ih odvjetniku
M..

8. U svom iskazu (list 24 spisa) tuženik navodi: G. M. protiv
mene je podnio više parnica. Tog dana 7. listopada 2017.g. došao sam na svoje
zemljište i zatekao na svome zemljištu gospodina M. i gospodina B.. Njih
dvojica su bili na mome zemljištu ne na putu, jer puta nema. Put ne postoji. Kada
sam ugledao gospodina M. i B. zamolio sam ih da se mirno udalje sa
zemljišta, dakle nisam se zaletio prema tužitelju, a ukoliko se ne žele udaljiti da ću
pozvati policiju. Nakon toga gospodin B. je rekao da ne treba zvati policiju, da će
se njih dvojica udaljiti sa zemljišta. To su i napravili i uputili su se sa zemljišta
zajedno sa mnom. Tijekom tog odlaska s gospodinom B. komentirao sam
cijelu kronologiju odnosa između mene i gospodina M., dok je gospodin
M. išao ispred nas 10 do 12 metara, cijelo vrijeme nešto mrmljajući negodujući
što razgovaram s gospodinom B.. Nakon dolaska na ulaz u parking na mome
zemljištu gospodin B. i ja smo zastali da završimo razgovor. Gospodin M.
nastavio je hodati od nas prema svom vozilu. U tom trenutku se okrenuo prema meni
prijeteći prstom i proklinjući mene i moju obitelj vezano za njegove trude i trude
njegova oca. U tom trenutku sam krenuo prema gospodinu M. i zamolio ga da
povuče to što je rekao jer moja obitelj i ja ne zaslužujemo da nas netko proklinje, jer
mu mi ništa nažao nismo učinili. On se na to samo podrugljivo smijao i rekao da neće
povući to što je rekao, te sam u tom trenutku uhvatio ga za zapešće i okrenuo prema
sebi. Zamolio sam još jedanput da povuče sve što je rekao. U tom trenutku došao je
gospodin B. i gospodinu M. rekao da se udalji da prestane s psovanjem i
proklinjanjem. Gospodinu M. očiti je cilj bio da me izazove i da reagiram
neprimjereno, što nisam ni učinio. Nakon odlaska gospodina M. zadržao sam
se još kratko s gospodinom B. koji mi je zahvalio što nisam reagirao onako
kako je gospodin M. zaslužio u tom trenutku.

Na upit pun. tužitelja koliko je on visok i težak isti odgovara ne želim odgovoriti na to pitanje.

Na upit je li vezano za vrijeđanje i proklinjanje od strane tužitelja protiv njega
podnio što sudu, policiji, državnom odvjetništvu isti odgovara nisam pokrenuo ništa.
Na upit kada je stisnuo tužitelja je li ga stisnuo jako ili slabo isti odgovara
uhvatio sam ga za zapešće i okrenuo prema sebi.

Na upit je li ga tresao rukom isti odgovara nisam ga tresao niti drmao samo
sam ga okrenuo prema sebi.

Na upit pun. tuženika kada mu je B. zahvalio zato što nije reagirao na
ponašanje tužitelja i kada je rekao "onako kako je zaslužio u tom trenutku…" je li mu
te riječi "zaslužio u tom trenutku" rekao gospodin B. ili je on to zaključio isti
odgovara to je rekao gospodin B..

Na upit zašto nije protiv gospodina M. pokrenuo parnice zbog
provokacija isti odgovara zato što mi je nakon sedam osam parnica s njim dosadilo
sudovanje i nisam takva osoba.

9. Iz iskaza saslušanih stranaka proizlazi da je doista kritične prigode, nakon
verbalne rasprave, tuženik uhvatio tužitelja za zapešće i okrenuo ga prema sebi.
Naime sam tuženik to izrijekom potvrđuje u svom stranačkom iskazu.
10. Iz naprijed navedenog nedvojbeno proizlazi da je tužitelj kritične prigode
ozlijeđen uslijed fizičkog nasrtaja tuženika na nj.

5 Pn-140/2018

11. Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je
šteta nastala bez njegove krivnje (članak 1045. stavak 1. Zakona o obveznim
odnosima; Narodne novine br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21; u daljnjem
tekstu ZOO).

12. Tome dosljedno, tuženik je nedvojbeno odgovoran za štetu nastalu
tužitelju kritične prigode.

13. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak psihijatar Ž. K. iz S.
navodi: Pregledala sam sudski spis s priloženom med. dok. tužitelja V.
M., rođ. … iz koje je vidljivo da je dana 7. listopada 2017. bio u verbalnom
i fizičkom sukobu s tuženikom I. B.. U navedenom događaju
zadobio je nagnječenje odnosno podljev lijevog ramena i nadlaktice kako je to
evidentirano u zdrav. kartonu liječnika obit. medicine L. S. 10. listopada

2017. Ista ga je uputila na pregled psihijatru. Psih. pregled obavio je 17. listopada

2017. kada je po K. D. spec. psih. postavljena dijagnoza akutne reakcije na
stres i posttraumatskog anksioznog depresivnog sindroma. U nalazu je zabilježeno
kako ne spava, ima košmarne snove, u strahu je, ne izlazi iz kuće, zabrinut za obitelj,
preplavljen negativnim mislima uz doživljaj gubitka samopoštovanja, osramoćenosti,
neshvaćenosti, osjećao se nesigurno. Preporučena mu je terapija anksiolitika
Normabel i hipnotik Fluzepam. Također je slijedeća dva mjeseca nastavio uzimati
terapiju anksiolitika Normabela, a navedeno je iskazao i na raspravi 13. veljače

2019., kada je izjavio da u tom periodu zbog uzimanja lijekova nije vozio auto,
osjećao je nelagodu i strah, a kada bi se prisjetio događaja nije mogao zaspati.
Zbog svega navedenog mogu zaključiti kako je tužitelj pokazivao psihičke
smetnje koje su imale obilježja reaktivnog anksiozno-depr. stanja, odnosno psihijatar
ih je definirao kao smetnje nastale kao odgovor na stresni događaj, liječenje po
psihijatru provodilo se tijekom dva mjeseca, smetnje su s vremenom izblijedile,
povremeno je kroz navedeni period osjećao strah, imao smetnje spavanja. kod
tužitelja se nije ispoljio primarni strah jer nije bilo životne ugroženosti, a sekundarni
strah koji definiramo kao emocionalnu reakciju na doživljenu traumu to je stres i
posljedičnu zabrinutost, srednjeg intenziteta u trajanju od tri dana, tj. od dolaska do
javljanja liječniku obitelj. medicine, blagog intenziteta naredna dva mjeseca, što je
potkrijepljeno medicin. dokumentacijom.

Nije bilo naruženosti, a zbog podlijeva lijevog ramena i nadlaktice, nije bila
potrebna tuđa pomoć i njega.

Na psihičkom planu kod tužitelja je kao posljedica predmetnog događaja došlo
do redukcije osobnog i socijalnog funkcioniranja u odnosu na njegove okupacijske
aktivnosti prije događaja, zbog socijalnog povlačenja i izolacije, kao i nevožnje
automobila.

Mišljenja sam da je tužitelj imao privremeni funkcionalni deficit oko dva
mjeseca zbog psihičkih smetnji u vidu traumatske neuroze, međutim klinička slika se
poboljšala i nije bilo potrebe za daljnjim psihijatr. liječenjem tako da nije došlo do
daljnjeg smanjena opće životne aktivnosti.

Na upit suda zamj. punomoćnika tužitelja ima li pitanja za vještakinju, isti navodi: nemam pitanje.

Na upit suda punomoćniku tuženika ima li pitanja za vještakinju, isti navodi: imam pitanje.

Je li stanje tužitelja koje ste opisali može biti isključivo posljedica napada o
kojem tužitelj govori ili može biti posljedica nekog drugog stanja tužitelja?
Vještakinja navodi: Iz medicinske dokumentacije vidljivo je da postoji uzročno-
posljedična veza između predmetnog događaja i posljedica, a nisu zabilježene
nikakve druge psihičke smetnje niti okolnosti koje bi utjecale na pojavu tegoba.

6 Pn-140/2018

Je li bi na stanje tužitelja utjecala činjenica da je on prethodno verbalno napao tuženika?

Vještakinja navodi: Svatko reagira individualno na stres, ne razvijaju
poremećaj sve osobe koje su bile izložene nekom doživljaju.

Je li moguće da je gubitak prethodnih postupaka utjecao na takvo stanje tužitelja?

Vještakinja navodi: Ne mogu dati odgovor na to pitanje.

Može li se s apsolutnom pretpostaviti da je tužitelj iskazao točno i istinito prilikom donošenja nalaza?

Vještakinja navodi: Prilikom postavljanja psih. dijagnoze svakako je važan
sadržaj iskaza, ali se u psihičkom statusu procjenjuju druge stvari kojima iskaz sam
nije bitan, kao što je afekt, raspoloženje, nagoni, koncentracija, pažnja koji su također
bitni za postavljanje dijagnozi.

Je li uobičajeno da se osoba sa smetnjama koje navodi tužitelj javi psihijatru 10 dana nakon događaja?

Vještakinja navodi: Ne smijemo zanemariti da je tužitelj potražio liječničku skrb
u ordinaciji obiteljske medicine, s obzirom kako je organizirana zdrav. služba dobio je
uputnicu za psihijatra i nakon nekog vremena dobio je termin za pregled. Možemo
reći da je termin unutar 7 dana zapravo brz.

14. Dopunski saslušana (listovi 112 do 114 spisa) navedena vještakinja
navodi: Na raspravi 25. ožujka 2021. sam iznijela svoj nalaz i mišljenje koji se
temeljio na medicinskoj dokumentaciji priloženoj u spisu, a kako je dopunskim
vještačenjem i pregledom 8. ožujka 2022. godine na uvid dostavljena i druga
medicinska dokumentacija i obavljen sam pregled tužitelja tako mogu iskazati da je
došlo do promjene u mom mišljenju, te da su prethodne psihičke smetnje koje su
ocjenjene kao privremene sada kroničnog karaktera i postavljena je dijagnoza trajnih
promjena osobnosti nakon katastrofalnog događanja. Došlo je do smanjenja opće
životne aktivnosti zbog iscrpljenih psihološko adaktivnih kapaciteta tužitelja pa
možemo reći da zbog navedenih smetnji postoji zbog navedenih traumatskih
događaja smanjenje životne aktivnosti uzimajući u obzir dob tužitelja od 5%.
Na poseban upit zamjenika pun. tužitelja: "Na osnovu čega zaključujete da
nema primarnog straha, odnosno da nije bio tužitelj u situaciji životne ugroze, a
imajući u vidu da se radi o fizičkom napadu?", vještakinja odgovara: "Po opisu samog
djela iz iskaza tužitelja ni u jednom trenutku nije se radilo o životnoj ugrozi već o
stresnom traumatskom iskustvu."

Na daljnji upit: "Jesu li kod tužitelja postojali strah i zabrinutost kod možebitnog
tuženikovog napada na njega, te ukoliko jesu, na koji način se to odražava na
sekundarni strah?", vještakinja odgovara: "Ponovno iz spisa, izjava svjedoka, a iz
samog iskaza tužitelja koji navodi da je došlo do tjelesne povrede koja je
okarakterizirana kao laka tjelesna ozljeda te je u postupku koji se vodio pred
Općinskim sudom u Splitu pod br. K-D.-2448/2017 kaznena prijava zbog počinjenja
kaznenog djela iz čl. 117. st. 2 KZ odbačena. Subjektivni doživljaj tužitelja i
percipirana opasnost nisu dovoljni da bi relevantno ocijenili sekundarni strah koji se
definira kao reakcija na pretrpljeni traumatski događaj i zabrinutost za ishod liječenja
više od dva mjeseca što je honorirano u vještačenju od 25. ožujka 2021. Sekundarni
strah je tada ocijenjen srednjeg intenziteta u trajanju od tri dana, a blagog intenziteta
naredna dva mjeseca."

Na daljnji upit: "Na koji način utječe na nalaz i mišljenje to da se kod tužitelja
nakon događaja razvio PTSP?", vještakinja odgovara: "PTSP nastaje kao odgovor
tužitelja na traumatsku stresnu situaciju, a u kliničkoj slici okarakteriziran je
ponovljenim i učestalim proživljavanjem traumatskog događaja praćenog

7 Pn-140/2018

simptomima pogubljenosti autonomnog živčanog sustava te izbjegavajući
ponašanje."

Na poseban upit pun. tuženika: "Na temelju koje dostavljene dokumentacije
ste dali danas nalaz i mišljenje?", vještakinja odgovara: "Nalaz od 6. travnja 2021. dr.
U., nalaz od 6. svibnja 2021., nalaz psihologijskog testiranja prof. M. Č.,
nalaz od 29. siječnja 2018. dr. U., nalaz od 16. svibnja 2018. dr. D.."
Na daljnji upit: "Tko vam je dostavio te nalaze?", vještakinja odgovara: "Po
pozivu na klinički pregled od tužitelja sam zatražila da ponese i svu medicinsku
dokumentaciju. Istu dokumentaciju sam i u kompjuterskom programu bolnice
provjerila i identična je kopijama koje je tužitelj priložio."

Na daljnji upit: "Tko je postavio dijagnozu trajne promjene osobnosti kod
tužitelja?", vještakinja odgovara: "Dijagnoza trajne promjene osobnosti nakon
katastrofičnih događanja postavljena je od kolega specijalista psihijatra i potvrđena
psihologijskim testiranjem dr. D. i prof. Č.."

Na daljnji upit: "Koji su to katastrofični događaji?", vještakinja odgovara:
"Postreumatski stresni poremećaj po međunarodnoj klasifikaciji bolesti može kao
akutni trajati do šest mjeseci. Ukoliko smetnje egzistiraju dulje od šest mjeseci
govorimo o kroničnom PTSP. Ukoliko bi u naredne dvije godine i dalje egzistirale
navedene smetnje dijagnoza se mijenja u trajne promjene ličnosti nakon
katastrofalnih događanja. U našoj klasifikaciji struka piše obe dvije dijagnoze
istovremeno, a u američkoj klasifikaciji bolesti se nakon dvije godine izostavlja
dijagnoza PTSP i bolesnici se vode samo pod dijagnozom trajnih promjena osobnosti
nakon katastrofičnog događanja jer postoje i druge promjene ličnosti pa je ovo
navedeno disfunkcija u odnosu na njih."

Na daljnji upit: "Da li se ta trajna promjena osobnosti kod tužitelja, da li je ona
izazvana incidentom sa tuženikom ili su istoj doprinijele druge okolnosti, posebno
gubitak, tj. pravni poraz u parnici protiv ovog tuženika, epidemijske mjere, tj.
epidemija korone, dob tužitelja i sl.?", vještakinja odgovara: "U medicinskoj
dokumentaciji ne navode se drugi recidivirajući faktori osim traumatskog događaja, a
dob tužitelja može sniziti prag tolerancije na frustraciju što je uzeto u obzir pri
donošenju ukupne ocjene smanjenja životne aktivnosti."

Na daljnji upit: "Da li se vi upitali tužitelja da li postoje drugi uzroci promjene
njegove osobnosti ili ste samo prihvatili utvrđenja iz nalaza i mišljenja vaših kolega
koje ste ranije citirali?", vještakinja odgovara: "Kliničkim pregledom potvrdila sam
nalaz i mišljenje svojih kolega."

Na daljnji upit: "Kako su iscrpljeni psihološki adaptivni kapaciteti kod
tužitelja?", vještakinja odgovara: "Mehanizmi obrane su nesvjesne reakcije svakog
pojedinca kojim se suočava sa stresom. Psihologijskim testiranjem primjenom
psihodijagnostičkih sredstava je objektivizirano u nalazu prof. Č. od 6. svibnja

2021. kako je kod tužitelja na profilu najniža skala mehanizama obrane što upućuje
da je njegova mogućnost prilagodbe na stres znatno reducirana."

Na poseban upit tuženika: "Koje je vaše mišljenje na navedenu dijagnozu
tužitelja na način da li je isti sposoban obavljati svoje svakodnevne obveze kao npr.
bavljenje turizmom, vožnja posebnim vozilom, nabavka kućnih potrepština za
osnovni život?", vještakinja odgovara: "Kao što sam rekla kod tužitelja je zbog
psihičkih smetnji koje je razvio kao posljedica štetnog događaja ocjenjeno smanjenje
opće životne aktivnosti 5%."

15. Uzevši u obzir naprijed navedenu procjenu vještaka psihijatra te napose
činjenicu da su prethodne psihičke smetnje koje su ocjenjene kao privremene sada
kod tužitelja kroničnog karaktera te je postavljena dijagnoza trajnih promjena
osobnosti nakon katastrofalnog događanja. Došlo je, prema vještakinji, do smanjenja

8 Pn-140/2018

opće životne aktivnosti zbog iscrpljenih psihološko adaktivnih kapaciteta tužitelja pa
se može reći da zbog navedenih smetnji postoji zbog navedenih traumatskih
događaja smanjenje životne aktivnosti uzimajući u obzir dob tužitelja od 5%.
15.1. Rukovodeći se navedenom prosudbom vještaka psihijatra, s osnove
duševnih bolova zbog umanjenja životnih aktivnosti, tužitelju je dosuđen iznos od

6.000,00 kuna.

16. Pretrpljeni strah je, po prosudbi vještakinje, postojao isključivo kao
sekundarni strah, kao emocionalna reakcija na doživljenu traumu, i to srednjeg
intenziteta u trajanju od 3 dana, tj. od dolaska do javljanja liječniku obiteljske
medicine, te blagog intenziteta naredna 2 mjeseca.

16.1. Rukovodeći se navedenom prosudbom vještaka psihijatra, s osnove
duševnih bolova zbog straha, tužitelju je dosuđen iznos od 2.000,00 kuna.
17. Dakle, temeljem navedenih zakonskih odredbi, primjenom odredbe čl.

1100. st. 2. ZOO, uz uvažavanje nalaza i mišljenja sudske vještakinje, sud je odredio
novčanu naknadu za navedene vidove tužiteljevog ozljeđivanja i zdravstvenih
posljedica: na ime naknade za pretrpljeni strah iznos od 2.000,00 kn, na ime
duševnih bolova zbog umanjenja životne aktivnosti iznos od 6.000,00 kn, odnosno
ukupno iznos na ime naknade neimovinske štete od 8.000,00 kn.

18. Na dosuđeni ukupni iznos odštete neimovinske štete tužitelju pripada
pravo na zatezne kamate od dana donošenja presude, tj. od 16. rujna 2022. god. do
isplate (čl. 29. st. 1. i 2. ZOO).

19. Tužitelj nije dokazao tijekom postupka da bi mu nastala neimovinska šteta
u vidu duševnih bolova zbog fizičkih bolova te imovinska šteta zbog tuđe pomoći i
njege.

20. Tome dosljedno, u preostalom dijelu koji se odnosi na naknadu štete, tužbeni zahtjev nije osnovan.

21. Radi toga je odlučeno kao pod točkama I. i II. izreke.

22. Tužitelj je tako djelomično uspio u parnici. Potraživao je naime ukupno na
ime naknade štete iznos od 10.500,00 kn, dok mu je naposljetku dosuđen po
navedenom pravnom osnovu iznos od 8.000,00 kn. Tome dosljedno, tužitelj je u
parnici uspio u omjeru od cca. 88 %, dok je tuženi u parnici uspio u preostalom
omjeru od cca. 12 %.

23. Ako su stranke djelomično uspjele u parnice, sud će najprije utvrditi
postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je
u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela,
nakon toga će utvrditi iznos pojedinih iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj
mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka te će toj
stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je
preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u
parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom
zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva (čl. 154.
st. 2. Zakona o parničnom postupku; Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19;
u daljnjem tekstu ZPP).

24. Tužitelju je, prema izloženom, temeljem citirane zakonske odredbe u vezi
sa odredbom čl. 155. ZPP, priznat sljedeći popisani (listovi 156 i 157 spisa) parnični
trošak: trošak sastava tužbe u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 7. toč. 1 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 13. studenoga 2018. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr.

9. toč. 1 OT), trošak sastava podneska od 7. prosinca 2018. godine u iznosu od

1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 11. prosinca 2018.
godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od

9 Pn-140/2018

13. veljače 2019. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 21. ožujka 2019. godine u iznosu od 500,00 kn (Tbr. 9. toč.
2 OT), trošak zastupanja na ročištu od 13. svibnja 2019. godine u iznosu od 1.000,00
kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 1. listopada 2020. godine u
iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 8. prosinca

2020. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na
ročištu od 25. ožujka 2021. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak
sastava podneska od 21. travnja 2021. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1
OT), trošak sastava podneska od 17. svibnja 2021. godine u iznosu od 1.000,00 kn
(Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak sastava podneska od 21. lipnja 2021. godine u iznosu od

1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 2. studenog 2021.
godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od

26. siječnja 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT), trošak
zastupanja na ročištu od 16. ožujka 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9.
toč. 1 OT), trošak sastava podneska od 4. travnja 2022. godine u iznosu od 1.000,00
kn (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na ročištu od 13. travnja 2022. godine u
iznosu od 500,00 kn (Tbr. 9. toč. 2 OT), trošak sastava podneska od 20. travnja

2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 8. toč. 1 OT), trošak zastupanja na
ročištu od 16. svibnja 2022. godine u iznosu od 1.000,00 kn (Tbr. 9. toč. 1 OT),
odnosno ukupno iznos od 19.000,00 kn. Tom je iznosu pridodan iznos od 4.750,00
kn na ime PDV-a, te iznos od 2.400,00 kn na ime uplaćenih troškova vještačenja te
iznos od 400,00 kn na ime sudske pristojbe na tužbu, te iznos od 400,00 kn na ime
sudske pristojbe na presudu.

24.1. Tako se dobije ukupni iznos od 26.950,00 kn; pomnožen sa obračunskim
postotkom uspjeha u parnici od 76% daje konačni iznos od 20.482,00 kuna.
25. Radi toga je odlučeno kao pod točkom III. izreke.

U Splitu, dana 16. rujna 2022. god.

SUDAC

                          Željko Borić v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od
petnaest dana od dana dostave. Žalba se podnosi Općinskom sudu u Splitu,
pismeno u tri istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- tužitelju, po punomoćniku;
- tuženiku, po punomoćniku;