Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz
sudjelovanje zapisničarke Radojke Ćupurdije, u upravnom sporu tužitelja H.
v. . J., zastupanog po direktoru L. B., a ovaj po
opunomoćeniku R. L., odvjetniku u J., J. ., protiv tuženika
Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko
i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, temeljem članka 36. stavak 1. točka 4.
Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16,
29/17, 110/21; dalje ZUS), 9. rujna 2022.

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja Ministarstva
pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno
pravo Klasa: UP/II-943-04/19-01/282 Urbroj: 514-04-02-01-01/08-22-04 od 11. veljače

2022.

r i j e š i o j e

Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenim rješenjem tuženika Klasa: UP/II-943-04/19-01/282 Urbroj: 514-
04-02-01-01/08-22-04 od 11. veljače 2022. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje)
odbija se tužiteljeva žalba izjavljena protiv rješenja Ureda državne uprave u Splitsko –
dalmatinskoj županiji, Službe za imovinsko – pravne poslove Klasa: UP/I-944-17/17-
01/00001 Urbroj: 2181-05-01/108-19-0007 od 22. svibnja 2019. (u daljnjem tekstu:
prvostupanjsko rješenje), kao neosnovana.

2. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je tužiteljev prijedlog radi provođenja
postupka nepotpunog izvlaštenja zemljišta u svrhu izgradnje i rekonstrukcije
postojećeg gravitacijskog i tlačnog cjevovoda za dionicu J. – S., poddionica
J. – P..

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija zakonitost osporenog
rješenja navodima u kojima, protivno obrazloženju tuženika, tvrdi da je tijekom
postupka dostavio svu zakonom propisanu dokumentaciju. Tužiteljev podnesak od 3.

2 Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

ožujka 2017. prvostupanjsko tijelo nije u smislu članka 73. Zakona o općem upravnom
postupku odbacilo, već je nastavljen postupak, zbog čega zaključuje kako taj podnesak
ne sadržava nedostatke koji onemogućuju postupanje upravnog tijela. Prvostupanjsko
tijelo provelo je postupak osiguranja dokaza, očevid i vještačenje, pozvani su vlasnici
odnosno ovlaštenici na predmetnim nekretninama, objavljen je oglas u "S.
D.". Izgradnja projekta donosi vlasnicima i ovlaštenicima na nekretninama
višestruku korist (pristupni put, voda, struja, povećanje tržišne vrijednosti nekretnina).
Točno je da tužitelj u ispravljenom prijedlogu nije dostavio popis svih vlasnika i
posjednika predmetnih nekretnina kao i da za pojedine osobe nije naznačena adresa.
Međutim, to ne može biti razlog za odbijanje prijedloga za izvlaštenje, jer je u primjeni
članka 47. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku prvostupanjsko tijelo te
podatke moglo prikupiti po službenoj dužnosti. Tuženik netočno i protivno navedenoj
odredbi zaključuje kako prvostupanjsko tijelo nije bilo dužno pribaviti potrebne podatke
o adresama osoba kojima se podnesak treba uručiti, jer je tužitelj u svom prijedlogu
naznačio sve vlasnike i ovlaštenike i dostavio izvatke iz zemljišne knjige iz kojih
proizlazi kako uz sve osobe nisu naznačene njihove adrese. Dalje, tužitelj nije mogao
doći sam do potrebnih adresa, već je prvostupanjsko tijelo korištenjem evidencija
MUP-a moglo doći do adresa osoba navedenih u prijedlogu. Tužitelj je u dva navrata
s vlasnicima i ovlaštenicama nekretnina radi nepotpunog izvlaštenja pokušao
sporazumno riješiti pitanje ustanovljenja služnosti. Kako se radi o izvlaštenju većeg
broja nekretnina, 7. studenog 2016. objavljen je javni poziv na oglasnim pločama
Općine J. i nadležnih mjesnih odbora, s ponudom za sve vlasnike i ovlaštenike, na
koji poziv se javilo svega nekoliko osoba. Drugi put je takav poziv 4. ožujka 2019.
ponovljen u "S. D.". Tuženik pogrešno zaključuje kako takav oglas nije
u skladu s člankom 32. stavak 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, jer je u
oglasu, protivno tuženikovim tvrdnjama, ponuda bila tržišno određena, a u navedenoj
odredbi nije navedeno da visina naknade u oglasu mora biti naznačena u novčanim
iznosima. Tužitelj je spreman u cijelosti snositi financijske troškove uređenja
makadamskog pristupnog puta cijelom dužinom trase cjevovoda za što nudi tržišnu
vrijednost koju utvrde vještaci procjenitelji.

Uz to, javnopravna tijela pogrešno zaključuju kako nalaz i mišljenje vještaka
T. B. nije u skladu s odredbama čl. 25. i 30. Zakona o izvlaštenju i
određivanju naknade. Na očevidima obavljenim u srpnju 2017., na kojima su, uz
vještaka, nazočili voditelj postupka i vještaci geodetske i poljoprivredne struke,
utvrđeno je da se stanje kao ni vrijednost nekretnina nije izmijenila u odnosu na stanje
kakvo je bilo u vrijeme izrade vještva u listopadu 2016. U naravi riječ je o neprohodnim
nekretninama, od kojih je jedan dio makadamski put. Tuženik je, pored toga, pogrešno
zaključio da tužitelj nije dokazao da ima osigurana sredstva za davanje naknade za
izvlaštene nekretnine, jer iz dostavljene konto – kartice i drugih dokaza koje je tijekom
postupka priložio proizlazi da tužitelj na računu u banci ima dovoljno novčanih
sredstava za isplate naknade. Kod izloženog, predlaže osporeno rješenje poništiti, a
tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu, tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

5. S obzirom na sadržaj tužbe i činjenicu da stranke izričito ne zahtijevaju
održavanje rasprave, to je primjenom odredbe članka 36. stavak 1. točka 4. ZUS
odlučeno spor riješiti bez rasprave.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu u
kojem je doneseno osporeno rješenje, kao i isprave priložene tijekom spora.
8. Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

3 Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

9. Tužbeni zahtjev nije osnovan, iz razloga koji se navode u obrazloženju ove presude.

10. Suprotstavljena stajališta stranaka o zakonitosti rješenja proizlaze iz drukčijeg tumačenja odredba na koje se obje pozivaju.

11. Postupak izvlaštenja pobliže je uređen odredbama Zakona o izvlaštenju i
određivanju naknade (Narodne novine, br. 74/14, 69/17, 98/19) prema kojem:
- prije podnošenja prijedloga za izvlaštenje korisnik izvlaštenja dužan je, putem
Ministarstva odnosno nadležnog tijela, zatražiti osiguranje dokaza o stanju i vrijednosti
nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (članak 25. stavak 1.);

- u prijedlogu za izvlaštenje mora biti naznačen korisnik izvlaštenja, nekretnina
za koju se predlaže izvlaštenje, sa zemljišnoknjižnim i katastarskim podacima, vlasnik
i posjednik nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje i njegovo prebivalište ili sjedište
(adresa), odnosno stvarnopravni ovlaštenici na nekretnini i njihovo prebivalište ili
sjedište (adresa), građevina ili radovi radi čije se izgradnje odnosno izvođenja radova
predlaže izvlaštenje, podatak o utvrđenom interesu Republike Hrvatske (članak 29.);
- uz prijedlog za izvlaštenje moraju se podnijeti dokazi da je korisnik izvlaštenja
prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava
vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa
na određenoj nekretnini, dokaz o utvrđenom interesu Republike Hrvatske za izgradnju
građevine ili izvođenje radova na toj nekretnini, nalaz i mišljenje vještaka ili procjena
procjenitelja o stanju i vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje, dokaz da
korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno
potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu odnosno dokaz o osiguranoj
drugoj odgovarajućoj nekretnini, dokaz da korisnik izvlaštenja ima osigurana posebna
sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za snošenje svog dijela troška
postupka, pravomoćnu lokacijsku dozvolu za izgradnju građevine ili izvođenje radova
na nekretnini za koju se predlaže izvlaštenje, parcelacijski elaborat ako on nije sastavni
dio lokacijske dozvole, a predmet potpunog izvlaštenja je manji od obuhvata zahvata
u prostoru koji je određen tom lokacijskom dozvolom (stavak 30.);

- kao dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao
sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine,
ustanovljenja služnosti odnosno ustanovljenja zakupa na određenoj nekretnini smatrat
će se i pokušaj dostave pisane ponude vlasniku nekretnine (članak 31.);

- u slučaju izvlaštenja većeg broja nekretnina (više od deset) i više vlasnika
nekretnina (više od deset) korisnik izvlaštenja dužan je dostaviti dokaz o objavi ponude
vlasnicima nekretnina (članak 32. stavak 1.), a ponuda se objavljuje u dnevnom tisku
ili na lokalno uobičajen način javnog priopćavanja (radio, televizija, društvene mreže i
slično) te sadrži naznaku objekta koji se planira graditi, naznaku katastarskih čestica i
katastarskih općina koje su obuhvaćene planom izvlaštenja te visinu tržišne naknade
koja se nudi za stjecanje prava vlasništva, ustanovljenja služnosti ili ustanovljenja
zakupa na tim nekretninama s rokovima isplate (članka 32. stavak 2.).

12. Konkretan postupak pokrenut je zahtjevom radi nepotpunog izvlaštenja
nekretnina koje se nalaze na području k.o. J. i k.o. Z., pobliže navedene
u samom zahtjevu od 14. prosinca 2016.

13. Zaključkom Klasa: UPI-944-17/17-01/00001 Urbroj: 2181-05-01/108-19-
0005 od 12. travnja 2019. pozvan je tužitelj urediti prijedlog za izvlaštenje na način da
u prijedlogu navede vlasnike i posjednike za koje se predlaže izvlaštenje i njihovo
prebivalište ili sjedište (adresa) odnosno stvarnopravne ovlaštenike na nekretninama i
njihovo prebivalište ili sjedište (adresa) kao i da uz prijedlog za izvlaštenje podnese:

4 Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

- dokaz da je prethodno s vlasnikom nekretnine pokušao sporazumno riješiti
pitanje stjecanja prava vlasništva određene nekretnine, ustanovljenja služnosti
odnosno zakupa na određenoj nekretnini,

- nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke ili procjena procjenitelja
građevinske struke o stanju i vrijednosti nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje, a
koji nalaz i mišljenje treba biti izrađen temeljem osiguranja dokaza,

- dokaz da ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno
potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu nekretninu odnosno dokaz o osiguranoj
odgovarajućoj drugoj nekretnini,

- dokaz da ima osigurana posebna sredstva položena u banci, u visini približno potrebnoj za snošenje svog dijela troška postupka.

14. Osporenim rješenjima obijen je postavljeni zahtjev uz obrazloženje kako tužitelj nije postupio po zaključku prvostupanjskog tijela.

15. Konkretno, tužitelj da je dostavio podatke o adresama samo nekih upisanih
vlasnika i posjednika nekretnina predloženih za nepotpuno izvlaštenje. Tuženik je
mišljenja kako u prijedlogu za izvlaštenje moraju biti navedene sve adrese uknjiženih
vlasnika i nekretnina, ili pak potvrda Ministarstva unutarnjih poslova da su oni vlasnici
i posjednici za koje u prijedlogu nije navedena adresa zapravo nepoznati.

16. Nije sporno da je tužitelj u primjeni članka 29. Zakona o izvlaštenju i
određivanju naknade dužan dostaviti podatke o svim osobama zajedno s njihovim
adresama i prebivalištima. Međutim, u konkretnom slučaju predlaže se nepotpuno
izvlaštenje za više od 300 osoba, za koje u priloženim izvacima iz zemljišnih knjiga i
posjedovnih listova, osim imena i prezimena, uglavnom nema drugih osobnih podataka
ili su s adresama u inozemstvu. Pored općepoznate činjenica da Ministarstvo
unutarnjih poslova u pravilu ne dostavlja odgovarajuće podatke, primjerice ovom sudu,
uz obrazloženje kako postoji više osoba istog imena i prezimena ili da nedostaju osobni
podaci, pitanje je kolike su realne mogućnosti da tužitelj postavljanjem takvog zahtjeva
dođe do preciznijih podataka o identitetu i adresi tih osoba, i tako pojača svoje izglede
za uspjeh u postupku. Prema mišljenju suda, javnopravna tijela u ovakvim bi
postupcima trebala izbjegavati traženje podataka do kojih stranka uopće ne može doći,
ili je u usporedbi s mogućnostima koje na raspolaganju ima javnopravno tijelo
povezano sa znatnim teškoćama. Ovdje se radi o postupku nepotpunog izvlaštenja
kod kojeg se interes Republike Hrvatske temelji na posebnom zakonu (Zakonu o
vodama) pa je opravdano od javnopravnih tijela očekivati i da ona ulože pojačani napor
kako bi se ovakvi postupci pokrenuti na zahtjev stranke priveli kraju. To konkretno
znači da se javnopravna tijela ne bi trebala suzdržavati od ovlasti i mogućnosti koje
proizlaze iz odredbe članka 47. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku
(Narodne novine, br. 47/09, u daljnjem tekstu: ZUP). Stoga se sud ne slaže s dijelom
obrazloženja rješenja tuženika kada tvrdi da je kao javnopravno tijelo bio dužan pomoći
stranci u ostvarivanju svojih prava i zatražiti adrese predmetnih osoba, tek u slučaju
da stranka na čiji je zahtjev postupak pokrenut ne uspije saznati adrese osoba, dok
ovdje tužitelj nije dokazao da je od nadležnog tijela pokušao saznati adrese osoba
navedenih u prijedlogu. Ovo stoga što se u konkretnom slučaju radi o projektu koji je
u konačnici i od općeg značaja, pa se od javnopravnih tijela očekuje da u okvirima
zakonom danih mogućnosti pridonesu što ekonomičnijem vođenja upravnog postupka.
17. Isto tako, sud ne dijeli stajalište tuženika kako preslik S. D.,
od 25. ožujka 2019. nije dokaz u smislu odredbe članka 32. stavak 2. Zakona o
izvlaštenju i određivanju naknade jer u objavljenoj ponudi nije navedena visina tržišne
naknade koja se nudi za ustanovljenje služnosti ne nekretninama predloženim za
nepotpuno izvlaštenje s rokovima isplate.

5 Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

17. U činjenično istovrsnom predmetu u presudi poslovnog broja Usž-2407/16-
2 od 17. studenog 2016. Visoki upravni sud Republike Hrvatske sud ocijenio je da
priložena preslika javnog oglasa za sporazumno osnivanje prava služnosti
ukopavanjem cjevovoda, kojim korisnik izvlaštenja poziva vlasnike i posjednike
opisanih nekretnina na sporazumno rješavanje, predstavlja valjani dokaz kakav u vidu
ima odredba članka 20. stavak 1. točka 1. Zakona o izvlaštenju. Ovo uzimajući u vidu
činjenicu da se ovdje ne radi o potpunom izvlaštenju nekretnine, koje bi imao za
posljedicu stjecanje prava vlasništva nekretnine po korisniku izvlaštenja, već o
nepotpunom izvlaštenju (služnost), kojim se pravo vlasništva na nekretnini samo
ograničava, ali isto ne prestaje.

18. Neovisno o izloženom sud ne nalazi razloga za usvajanjem tužbenog
zahtjeva. Tužitelj je kao korisnik ovlaštenja, uz prijedlog za izvlaštenje morao podnijeti
procjembeni elaborat ne stariji od dvije godine. Prema odredbi članka 25. Zakona o
izvlaštenju i određivanju naknade prije podnošenje prijedloga za izvlaštenje korisnik
izvlaštenja dužan je, putem Ministarstva odnosno nadležnog tijela, zatražiti osiguranje
dokaza o stanju vrijednosti nekretnine za koju predlaže izvlaštenje (stavak 1.),
vrijednost nekretnine za koju se predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju
procjembenog elaborata stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog
sudskog procjenitelja, izrađenog primjenom zakona kojim je uređena procjena
vrijednosti nekretnina, kao tržišna vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.
ne stariji od dvije godine (članka 30. stavak 1. podstava 3.).

19. Osim elaborata procjene tržišne vrijednosti nekretnine naknade za
nepotpuno izvlaštenja izrađeno za poljoprivredno zemljište dio k.č.br. 4613/2 J. od

8. listopada 2016. i građevinskog zemljišta dio k.č.br. 3003/1 Z., u spisu nema
dokaza da je tužitelj za nekretnine za koje traži nepotpuno izvlaštenje izradio
procjembeni elaborat koji je izrađen za potrebe postupka osiguranja dokaza o stanju i
vrijednosti nekretnina. S tim u vezi tužitelj nije niti je mogao, jer nema elaborata o
vrijednosti nekretnina, dostaviti valjani dokaz da ima osigurana posebna sredstva
položena u banci, u visini približno potrebnoj za davanje naknade za izvlaštenu
nekretninu. Pored toga, tužitelj zaista nije dostavio odgovarajući dokaz da ima
osigurana posebna sredstva položena u banci, jer se priložene isprave (Izjava od 21.
studenog 2016., Program ulaganja u vodne građevine na području otoka Hvara za
razdoblje 2016. – 2018., Odluka skupštine društva Hrvatskog vodovoda d.o.o. kao i
kartica konta od 8. svibnja 2019.) nisu odgovarajući dokaz da tužitelj zaista ima
osigurana tražena sredstva položena na računu banke.

20. Kod izloženog, nije bilo prostora da se donesu drukčije odluke o zahtjevu,
jer tužitelj nije dostavio zakonom propisanu dokumentaciju. Stoga, sud ne nalazi
povredu odredaba zakona na koje se ukazuje kao ni razlog ništavosti pojedinačne
odluke iz članka 128. stavka 1. ZUP-a na koje pazi po službenoj dužnosti pa je
temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan,
kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

21. Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 79. stavaka 4. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora.

U Splitu, 9. rujna 2022.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić, v. r.

6 Poslovni broj: 16 UsI-957/2022-6

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba, u
roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, u dovoljnom broju primjeraka
za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud
Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćeniku R. L., odvjetniku u J., J..
- tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprava za
građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb
- u spis

Rj:

I/ Na temelju članka 22. stavak 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine, br. 118/18) naplatiti sudsku pristojbu.

II/ Kal. 30 dana