- 1 -

                                  Broj: Jž-1048/2019

 

                              

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković kao predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. pravne osobe M. d.o.o. i dr., koje brani D. Z., odvjetnica u Odvjetničkom društvu M. i partneri u Z., zbog prekršaja iz čl. 65. st. 2. i st. 3. Zakona o zaštiti od požara („Narodne novine“, broj: 92/10), odlučujući o žalbi okr. pravne osobe M. d.o.o. i okr. odgovorne osobe C. M., podnesenoj putem braniteljice protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, od 4. travnja 2019., broj: 52.PpJ-509/19, u sjednici vijeća održanoj 7. rujna 2022.,

 

p r e s u d i o  j e

 

I.               Odbija se kao neosnovana žalba okr. pravne osobe M. d.o.o. i okr. odgovorne osobe C. M. te potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

                II.                Na temelju odredbe čl. 138. st. 2. toč 3. c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18, dalje u tekstu: PZ), okr. pravna osoba M. d.o.o. i okr. odgovorna osoba C. M., obvezuju se naknaditi paušalni trošak žalbenog prekršajnog postupka, svaki u iznosu od po 300,00 (tristo) kuna /39,82 eura[1] (tridesetdeveteuraiosamdesetdvacenta) računajući od dana primitka ove presude, a u protivnom će se isti naplatiti prisilnim putem.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanom presudom okr. pravna osoba M. d.o.o. i okr. odgovorna osoba C. M., proglašeni su krivima zbog prekršaja iz čl. 65. st. 2. i st. 3. Zakona o zaštiti od požara, činjenično opisanog u izreci pobijane presude te je uz primjenu odredbe o ublažavanju novčane kazne, okr. pravnoj osobi izrečena novčana kazna u iznosu 2.000,00 kuna, a okr. odgovornoj osobi novčana kazna u iznosu 600,00 kuna, koje kazne su okrivljenici dužni platiti u roku od 15 dana računajući od primitka pravomoćne presude, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečenih novčanih kazni, a obvezni su i na naknadu troškova prekršajnog postupka, svaki u iznosu od po 200,00 kuna.

 

2. Protiv te presude okrivljenici su pravodobno putem braniteljice podnijeli žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka, povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te troška prekršajnog postupka, predlažući usvojiti žalbu, ukinuti presudu i dostaviti na ponovni postupak.

3. Žalba je neosnovana.

 

4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih okrivljenici pobijaju prvostupanjsku presudu, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5. Prvenstveno, u odnosu na žalbene navode kojima se ističe bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 11. PZ-a, odnosno, nedostatak razloga o odlučnim činjenicama te znatna proturječnost iznesenih razloga, konkretno, proturječnost o sadržaju isprava koje se navode u presudi i samih tih isprava, ukazuje se žalitelju da se ne radi ni o kakvim nedostacima presude koje bi imale karakter apsolutno bitne povrede odredaba prekršajnog postupka. Naime, u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski je sud nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti oba okrivljenika. Pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama koji nisu međusobno proturječni, niti je „sadržaj nalaza o ispitivanju grijalice na UNP“ proturječan razlozima koje je dao prvostupanjski sud o toj ispravi, slijedom čega je po ocjeni ovog suda neosnovan žalbeni razlog ove bitne povrede odredaba prekršajnog postupka.

 

6. Žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, u bitnom se svodi na ponavljanje obrana i isticanja da su okrivljenici postupili po naredbi inspektora za zaštitu od požara te prilikom kontrolnog pregleda istome predočili nalaz o ispitivanju ispravnosti tri grijalice na UNP (ukapljeni naftni plin), koji nalaz su i dostavili uz pisanu obranu tijekom prvostupanjskog postupka, a koji dokaz sud nije ocjenjivao, slijedom čega sud nije postupio sukladno čl. 88. PZ-a te je činjenično stanje ostalo nepotpuno i pogrešno utvrđeno, a time je počinjena i relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a. Osim toga, navode da su za predmetne plinske grijalice koje su u najmu okr. pravne osobe, zatražili nalaz o ispitivanju ispravnosti od tvrtke u čijem su one vlasništvu (P. T. d.o.o.), koja im je isto naknadno i dostavila, što su oni dostavili, odnosno, predočili inspektoru, dok su za ostale uređaje, odnosno, plinske roštilje koji su u vlasništvu okr. pravne osobe, predočili  odmah inspektoru zaštite na radu potvrdu o nepropusnosti s pozitivnim zaključkom i zapisnik o ispitivanju plinskog trošila s pozitivnim zaključkom, A. s.d.o.o. Navode da je opisanim

 

6.1. Međutim, odluka o krivnji prvostupanjskog suda po stavu ovog suda je ispravna, budući da okrivljenici tijekom postupka nisu ničim učinili vjerojatnim svoju obranu da su doista postupili po naredbi inspektora za zaštitu od požara te mu prilikom kontrolnog pregleda predočili nalaz o ispitivanju ispravnosti tri grijalice na UNP. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je, s obzirom da okrivljenici nisu dostavili u spis predmetni nalaz (potvrdu) niti nakon što im je to naloženo raspravnim rješenjem (na zapisnik o glavnoj raspravi održanoj 7. ožujka 2019.), a da je iz Zapisnika o provedenom kontrolnom nadzoru od 19. prosinca 2018. jasno vidljivo da nisu inspektoru zaštite na radu predočili dokumentaciju o ispitivanju tri grijalice na UNP, nesporno utvrđeno da su počinili prekršaje za koji se terete.

 

6.2. Naime, kako su okrivljenici na glavnu raspravu održanu 7. ožujka 2019., uz pisanu obranu (str. 11-18 spisa) dostavili presliku „certifikata“ o proizvodu (plinskoj grijalici), koju su dobili od vlasnika tih grijalica te prema navodima iznesene obrane predočili i inspektoru zaštite na radu, nakon čega ih je prvostupanjski sud raspravnim rješenjem pozvao da dostave „sudu dokaz da su grijalice koje su predmet ovog prekršajnog postupka imale Nalaz o ispitivanju sigurnosti“, jasno je da prvostupanjski sud navedeni „certifikat“ nije smatrao odgovarajućom potvrdom o ispravnosti plinskih grijalica. Uvidom u predmetni „certifikat“, niti za ovaj sud nema dvojbe da predmetni „certifikat“ nije dokumentacija koja bi bila potvrda o ispitivanju ispravnosti predmetnih plinskih grijalica budući da isti predstavlja, odnosno, sadrži opće upute za pravilno rukovanje proizvodom, zbog čega je očita neistinitost i neutemeljenost obrane okrivljenika koju je kao takvu ocijenio i prvostupanjski sud. Osim toga, da je navedeni „certifikat“ neadekvatna dokumentacija, govori i okolnost koja je navedena u Zapisniku o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 19 prosinca 2018. da su okrivljenici postupili po naredbi inspektora u odnosu na druge uređaje (plinska instalacija i plinsko trošilo) predočivši odgovarajuću dokumentaciju za iste i to „potvrdu o nepropusnosti plinske instalacije s pozitivnim zaključkom A. s. d.o.o. i zapisnik o ispitivanju plinskog trošila s pozitivnim zaključkom A. s. d.o.o.“, dakle, odgovarajuće potvrde od ovlaštene pravne osobe.

 

6.3. Žalbeni navod da su okrivljenici naknadno dostavili inspektoru zaštite na radu potvrdu o ispitivanju plinskih grijalica koju su zatražili i dobili od vlasnika tih grijalica, a koju potvrdu su priložili uz pisanu obranu, neosnovan je iz razloga što su taj nedostatak prema Zapisniku o inspekcijskom nadzoru od 11. prosinca 2018. morali otkloniti u roku od tri dana, a kontrolnim pregledom 19. prosinca je utvrđeno da do tada nisu otklonili sve nedostatke, odnosno, nisu pokazali inspektoru zaštite na radu nalaz o ispitivanju ispravnosti tri plinske grijalice. Budući da naprijed navedeni „certifikat“ uz pisanu obranu ne predstavlja odgovarajuću dokumentaciju iz razloga kao pod t. 6.2., to je pravilan zaključak prvostupanjskog suda o ispunjenju zakonskih obilježja terećenih prekršaja.

 

6.4. Stoga je prvostupanjski sud, nakon što je prethodno izveo sve potrebne dokaze koje je prihvatio i pravilno ocijenio, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje, konkretno, na temelju Zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 11. prosinca 2018. u kojem su utvrđene nepravilnosti te Zapisnika o kontrolnom inspekcijskom nadzoru od 19. prosinca 2018. u kojem je navedeno da okrivljenici nisu predočili dokumentaciju o ispitivanju tri grijalice na UNP koje koriste van kućice, imao dovoljno osnova za pravilan zaključak da su ostvarili zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 65. st. 2. i st. 3. Zakona o zaštiti od požara.

 

6.5. Po stavu ovog suda, provedene dokaze je prvostupanjski sud, sukladno odredbi čl. 88. st. 2. PZ-a, slobodno cijenio, kao što je slobodno cijenio i postojanje svih relevantnih činjenica, pri čemu nije bio ograničen i vezan nikakvim dokaznim pravilima, te je na temelju tako provedenog dokaznog postupka izveo pravilan i nedvojben zaključak da su okrivljenici počinili terećene prekršaje. Odluku o krivnji prvostupanjski sud je valjano, detaljno i argumentirano obrazložio i dao u svemu prihvatljive razloge, koje prihvaća i ovaj sud. Stoga prvostupanjski sud nije pogrešno primijenio odredbe PZ-a te nije počinjena niti relativno bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 2. PZ-a koju ističu okrivljenici.

 

6.6. Slijedom navedenog, po ocjeni ovog suda, navodi žalbe u kojima žalitelji ne navode nove činjenice i ne predlažu nove dokaze, u smislu odredbe čl. 193. st. 5. PZ-a, ne dovode u sumnju pravilnost i potpunost činjeničnog stanja utvrđenog u prvostupanjskom postupku.

 

7. Nadalje, iz sadržaja žalbe, vidljivo je da žalitelji u odnosu na žalbenu osnovu povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava zapravo ističu tzv. posrednu povredu materijalnog prekršajnog prava, koja bi proizlazila iz počinjenog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja pa se ne radi o samostalnoj žalbenoj osnovi iz čl. 194. t. 2. PZ-a jer žalitelji uopće ne iznosi zakonske razloge zbog kojih smatra da bi bile počinjene povrede materijalnog prekršajnog prava. Stoga, žalba ni u tom dijelu nije osnovana.

 

8. Iako okrivljenici u žalbi ne pobijaju presudu zbog izrečene novčane kazne, sama žalba podnesena zbog nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede odredaba materijalnog prekršajnog prava, a temeljem odredbe čl. 202. st. 5. PZ-a, sadrži u sebi i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, dakle, izrečenim novčanim kaznama. Razmotrivši odluke o prekršajnopravnim sankcijama, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje, u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. PZ-a, utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelja, te je okrivljenicima za počinjene prekršaje izrekao novčane kazne primjerene težini počinjenih prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i svrsi kažnjavanja iz čl. 6. i čl. 32. PZ-a. Po ocjeni ovog suda izrečene novčane kazne primjerene su i dostatne kako svim okolnostima počinjenih prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja jer su izrečene u iznosima ispod posebno propisanih minimuma novčanih kazni propisanih za te prekršaje, s obzirom da je za prekršaj iz čl. 65. st. 2. Zakona o zaštiti od požara (za okr. pravnu osobu) propisana novčana kazna u iznosu od najmanje 15.000,00 kuna do 150.000,00 kuna, a za prekršaj iz čl. 65 st. 3. Zakona o zaštiti od požara (za odgovornu osobu u pravnoj osobi) novčana kazna u iznosu od najmanje 2.000,00 kuna do 15.000,00 kuna pa je iz navedenog evidentno da je prvostupanjski sud uzeo u obzir i sve olakotne okolnosti na strani okrivljenih, suprotno navodima žalbe. Pravilno je prvostupanjski sud, sukladno odredbi čl. 152. st. 3. PZ-a, dao mogućnost žaliteljima da ukoliko u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, plate dvije trećine izrečene novčane kazne, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cjelini.

 

9. Ispitujući odluku o trošku prekršajnog postupka, povodom žalbenih navoda ovaj sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pravilno i zakonito obvezao okrivljenike na plaćanje troška postupka u paušalnom iznosu, koji troškovi su određeni sukladno trajanju i složenosti postupka propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13), prema kojem je predviđen minimalni paušalni iznos troška postupka od 100,00 kuna pa do 5.000,00 kuna, a imajući u vidu složenost i trajanje postupka.

 

10. Paušalni iznos troškova ovog žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c PZ-a, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena krivnja okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. PZ-a određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka, imajući u vidu složenost i trajanje žalbenog postupka.

 

U Zagrebu, 7. rujna 2022.

 

 

Zapisničarka:                                                                            Predsjednica vijeća:

 

Emina Bašić, v.r.                                                                       Goranka Ratković, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okr. pravnu osobu i okr. odgovornu osobu, branitelja i tužitelja.