1              Poslovni broj: 11 Us I-409/2022-6

 

       Poslovni broj: 11 Us I-409/2022-6

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice M. D. iz C., koju zastupaju opunomoćenici iz Z. o. u. A. S., D. M., A. M., I. G., odvjetnici u R., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, R., radi zahtjeva za odgodom izvršenja rješenja, 1. rujna 2022.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-12-22-22/VŽ od 28. veljače 2022.

 

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova spora.

 

 

                                     r i j e š i o   j e

 

              Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

 

 

Obrazloženje

 

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Malom Lošinju KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-12-22-22/VŽ od 28. veljače 2022. odbijen je zahtjev za odgodom izvršenja rješenja o 1. novčanoj kazni KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-13/5-20-12/VŽ od 8. prosinca 2020. kojim se investitoricu, ovdje tužiteljicu, prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-13-20-02/VŽ od 24. travnja 2020.

 

2. Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovom sudu osporavajući isto zbog bitne povrede odredaba upravnog postupka, pogrešne primjene materijalnog prava te pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. U tužbi se poziva na st. 14.i Naputka o novčanim kaznama koje izriču građevinski inspektori ("Narodne novine" broj 23/18, dalje: Naputak) kojim je propisano kako građevinski inspektor neće izvršenika na izvršenje rješenja prisiljavati novčanim kaznama ukoliko utvrdi da je izvršenik unutar roka za izvršenje rješenja podnio zahtjev za izdavanje potvrda na glavni projekt za predmetnu građevinu, te da je obustavio daljnje građenje. Priložena dokumentacija koju je tijekom postupka dostavila tužiteljica ukazuje, a posebno podnesak – dopis Uprave za zaštitu kulturne baštine – Konzervatorski odjel u Rijeci KLASA: 612-08/21-23-5156, URBROJ: 532-04-02-11/8-20-2 od 5. studenog 2021., da je tužiteljica nakon postupanja građevinske inspekcije izradila idejno rješenje po projektantu S. C. iz O., te je Konzervatorski odjel u Rijeci za isto navedeno idejno rješenje dao pozitivno mišljenje u svezi prikupljanja daljnje dokumentacije, a  vezano za ishođenje svih potrebnih dozvola. U pobijanom rješenju paušalno je navedeno kako zahtjev za odgodom izvršenja rješenja nije osnovan, a odgoda da bi bila protuzakonita i time protivna javnom interesu. Naime, sama konstatacija ne može biti zadovoljavajuća za tužiteljicu obzirom da nije jasno zašto bi odgoda izvršenja bila protivna javnom interesu kad odredba čl. 6. st. 3. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine" broj 47/09 i 110/21, dalje: ZUP) jasno glasi kako su javnopravna tijela dužna strankama što lakše omogućiti zaštitu njihovih prava, a pritom vodeći računa da to pravo ne bude na štetu trećih niti u protivnosti s javnim interesom. Odgoda izvršenja rješenja o 1. novčanoj kazni KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-13/5-20-12/VŽ od 8. prosinca 2020., kojim se investitoricu prisiljava na izvršenje rješenja o uklanjanju KLASA: UP/I-362-02/20-02/397, URBROJ: 443-02-02-13-20-02/VŽ od 24. travnja 2020. ne može predstavljati štetu javnom interesu. Naime, ukoliko kroz postupak koji se vodi pred Upravnim sudom u Rijeci pod poslovnim brojem Us I-…, a u kojem postupku je tužiteljica izjavila žalbu, ista bude prihvaćena doći će do neupitne povrede citiranog načela razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa te je upravo zbog navedenog tuženik trebao usvojiti zahtjev tužiteljice za odgodom.

 

3. Stoga je tužbenim zahtjevom zatraženo donošenje presude kojom će se poništiti rješenje tuženika.

 

4. Tuženik je u odgovoru na tužbu ostao u cijelosti kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

 

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 24. kolovoza 2022., u prisutnosti opunomoćenika tužiteljice, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu odredbe čl. 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16,  29/17 i 110/21, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

 

6. Na temelju razmatranja svih nespornih činjeničnih i spornih pravnih pitanja, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

7. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužiteljice za njezinim saslušanjem, iz razloga što smatra da se provođenjem predmetnog dokaza ne bi utvrdile okolnosti koje su pravno relevantne za ocjenu zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

 

8. Odredbom čl. 140. st. 1. ZUP-a propisano je da na prijedlog stranke, a radi izbjegavanja nastanka teško popravljive štete, javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje može odgoditi izvršenje i, ako je to nužno, produžiti odgodu izvršenja rješenja sve do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, ako nije drukčije propisano zakonom i ako se to ne protivi javnom interesu. St. 2. istog članka propisano je da će se izvršenje odgoditi ako je u izvršenju obveze dopušten poček ili se umjesto izvršnoga privremenog rješenja donese rješenje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rješenja. Stavkom 3. istog članka propisano je da se o odgodi izvršenja donosi rješenje.

 

9. Prije svega je za navesti kako odredbe Zakona o građevinskoj inspekciji („Narodne novine“ broj 153/13, dalje: Zakon o građevinskoj inspekciji), kao niti odredbe Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18) uopće ne propisuju mogućnost odgode izvršenja inspekcijskog rješenja, slijedom čega je za odlučivanje o zahtjevu za odgodom izvršenja takvog rješenja mjerodavna naprijed citirana odredba čl. 140. ZUP-a. S tim u vezi za naglasiti je kako je u smislu odredbe čl. 140. st. 1. ZUP-a odgoda izvršenja rješenja moguća isključivo radi izbjegavanja teško popravljive štete do donošenja pravomoćne odluke o upravnoj stvari, i to pod uvjetom da nije drukčije propisano zakonom i da se to ne protivi javnom interesu. U konkretnom slučaju tužiteljica u svom zahtjevu uopće ne navodi zbog čega bi izvršenje rješenja dovelo do nastanka teško popravljive štete, što je osnovni uvjet da bi uopće moglo doći do odgode izvršenja.

 

10. Osim toga, da bi se odgodilo izvršenje rješenja u smislu odredbe čl. 140. st. 1. ZUP-a neophodno je da se odgoda ne protivi javnom interesu, no kako je odredbom čl. 106. st. 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“ broj 153/13 i 20/17) propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi da se mora u skladu s tom dozvolom, imajući u vidu da su rješenje o uklanjanju i rješenje kojim se tužiteljica prisiljava na izvršenje tog rješenja izricanjem prve novčane kazne čiju odgodu rješenja je tužiteljica zatražila, donijeta upravo iz razloga što ona prije početka građenja nije ishodila potreban akt za građenje, to je nedvojbeno kako bi odgoda izvršenja u konkretnom slučaju bila protivna javnom interesu, što sukladno ovoj odredbi opet čini smetnju za donošenjem rješenja o odgodi izvršenja.

 

11. Zaključno, valja reći kako je pozivanje tužiteljice na odredbe Naputka bespredmetno jer predmet ovdje pobijane odluke tuženika nije rješenje o izvršenju već odluka o zahtjevu za odgodu izvršenja.

             

12. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika ocjenjuje se zakonitom te je stoga na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neosnovan kao pod toč. I. izreke presude.

 

13. Toč. II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

 

14. Tužiteljica je u okviru tužbe postavila i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, obrazlažući isti činjenicom da će joj se nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a da odgoda nije protivna javnom interesu. Odredbom čl. 26. ZUS-a propisani su uvjeti kada sud može odrediti odgodni učinak. Tako je st. 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Kako tužiteljica nije dokazala da će se istoj nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a riječ je o gradnji koja je suprotna citiranim odredbama ZG-a, to je sud odbio prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe. Osim toga u konkretnom slučaju niti se ne radi o rješenju koje je neposredno izvršivo. Stoga je riješeno kao u izreci rješenja.

 

U Rijeci 1. rujna 2022.

 

                                                                                                  Sutkinja

 

                                                                                                  Dubravka Zec v.r.

 

 

 

             

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude i rješenja.