1              Poslovni broj: 11 Us I-1309/2021-6

 

     Poslovni broj: 11 Us I-574/2022-7

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

I

 

R J E Š E NJ E

 

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dubravki Zec, uz sudjelovanje zapisničarke Glorije Fićor, u upravnom sporu tužiteljice N. J. iz Z., koju zastupa opunomoćenik Z. Z., odvjetnik u O. d. Z. & p. j.t.d. iz Z., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Rijeka, Službe građevinske inspekcije, Rijeka, B. Polića 2, radi uklanjanja građevine, 26. kolovoza 2022.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21-02/963, URBROJ: 443-02-02-12-22-2 od 12. travnja 2022.

 

 

    r i j e š i o   j e

 

Odbija se prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe.

 

 

Obrazloženje

             

1. Rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda u Rijeci, Službe građevinske inspekcije KLASA: UP/I-362-02/21-02/963, URBROJ: 443-02-02-12-22-2 od 12. travnja 2022. u toč. 1. naređeno je tužiteljici, kao vlasnici zemljišta, uklanjanje drvene građevine – nadstrešnice tlocrtnih dimenzija 6,0 x 8,10 m, visine prizemlja, s dvostrešnim krovištem pokrivenim crijepom i izgrađene armiranobetonske ploče na kojoj je izgrađena nadstrešnica, sve izgrađeno na k.č.br. .. k.o. M., u roku od 15 dana od dana zaprimanja rješenja. U toč. 2. upozorava se tužiteljica da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju prisiljavati izricanjem tri novčane kazne, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. U toč. 3. upozorava se tužiteljica da će se na izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njezinu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, a nakon tri izrečene novčane kazne. U toč. 4. upozorava se tužiteljica da ako ne postupi po naredbi iz toč. 1. izreke, da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina na k.č.br. … k.o. M. i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete. U toč. 5. upozorena je tužiteljica da je obvezna ukloniti stvari iz građevine izgrađene na k.č.br. … k.o. M., u roku iz toč. 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

 

2. Tužiteljica je pravodobno podnijela tužbu ovom sudu radi osporavanja zakonitosti navedenog rješenja tuženika. Pojašnjavajući predmetno ističe kako je tužiteljica u konkretnom slučaju sukladno važećem Zakonu o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 dalje: ZG) i Pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik) mogla pristupiti spornoj gradnji bez građevinske dozvole obzirom da se radi o vrtnoj sjenici, a koja je postavljena radi čuvanja kanistara za prikupljanje kišnice koja se koristi za zalijevanje maslina s obzirom da se radi o poljoprivrednom zemljištu koje je prenamijenjeno u maslinik. Slijedom svega navedenog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila od suda donošenje presude kojom se poništava osporavano rješenje tuženika.

 

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti ostao kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja te je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev.

 

4. Obzirom da tužiteljica u tužbi nije izričito zahtijevala održavanje rasprave u ovom upravnom sporu to je, nakon što je sud prethodno ocijenio da se spor može riješiti na temelju dokumentacije koja prileži spisu i da nije potrebno izvođenje novih dokaza, temeljem odredbe čl. 36. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17 i 110/21, dalje: ZUS) i odredbe čl. 8. ZUS-a, prema kojoj je sud dužan upravni spor provesti brzo, bez odugovlačenja i uz izbjegavanje nepotrebnih radnji i troškova, ovaj spor riješen bez održavanja rasprave.

 

5. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika, sud je proveo dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te uvidom u dokumentaciju koja prileži dostavljenom spisu upravnog postupka.

 

6. Na temelju razmatranja svih pravnih pitanja, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

 

7. Naime, odredbom čl. 3. st. 1. toč. 10. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19 dalje: ZG) propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, a toč. 23. istog članka propisano je što je postojeća građevina, odnosno da je to građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema tom ili posebnom zakonu s njom izjednačena.

 

8. Odredbom čl. 106. st. 1. ZG-a propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona nije drukčije propisano.

 

9. Odredbom čl. 128. st. 1. ZG-a propisano je da se jednostavne i druge građevine i radovi određeni pravilnikom koji donosi ministar grade, odnosno izvode bez građevinske dozvole. St. 2. istoga članka propisano je da se građenju građevina i izvođenju radova iz st. 1. tog članka može pristupiti na temelju glavnog projekta, tipskog projekta za koji je Ministarstvo donijelo rješenje o tipskom projektu, drugog akta, odnosno bez akta ako je to propisano pravilnikom iz st. 1. tog članka.

 

10. Odredbom čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine" broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, dalje: Pravilnik) propisano je da se bez građevinske dozvole i glavnog projekta može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade i to: a) cisterna za vodu i septička jama zapremine do 27 m³, b) vrtna sjenica, c) slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade, d) terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m², e) spremnik za smještaj tipskih kontejnera za komunalni otpad.

 

11. Odredbom čl. 103. st. 3. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj 115/18, 117/21 dalje: ZDI) propisano je da kada građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati, obvezan je po službenoj dužnosti pokrenuti upravni postupak i narediti odgovarajuće inspekcijske mjere u skladu s tim Zakonom.

 

12. Odredbom čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, odnosno toč. 2. istog stavka ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu.

 

13. Uvidom u spis predmeta upravnog postupka utvrđeno je da je 12. ožujka 2020. izvršen inspekcijski nadzor u predmetu gradnje na k.č. br. … k.o. M., o čemu je sastavljen zapisnik kojem prileže fotografije. Navedenim nadzorom utvrđeno je da je na predmetnoj zemljišnoj čestici od radova izgrađeno: nadstrešnica tlocrtnih dimenzija 6,0 x 8,10 m, visine prizemlja s dvostrešnim krovištem pokrivenim crijepom koja se nalazi na armiranobetonskoj ploči dimenzija 6,0 x 8,10 m.

 

14. Tužiteljica spornu građevinu u tužbi podvodi pod naziv „vrtna sjenica“, smatrajući da svojim radnjama nije povrijedila odredbe ZG-a te da građevina nije nezakonito izgrađena, pozivajući se na primjenu Pravilnika. Iz izričitog sadržaja ranije citirane odredbe čl. 2. st. 1. toč. 1. Pravilnika proizlazi kako se pomoćna građevina može graditi ako se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt kojim se odobrava građenje, za potrebe te zgrade. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu razvidno je da na predmetnoj čestici ne postoji nijedna druga zgrada, pa tako ni postojeća zgrada koja bi sukladno čl. 3. st. 1. toč. 23. ZG-a bila izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta. Iz istog razloga u konkretnom slučaju nisu primjenjive niti odredbe Pravilnika kojima je regulirana gradnja nadstrešnice, a niti odredbe kojima je regulirana gradnja vrtne sjenice, na koje odredbe tužiteljica neosnovano ukazuje u tužbi.

 

15. Stoga, kako tužiteljica u tužbi ne osporava da je sporna građevina izgrađena bez zakonom propisanog akta za gradnju, a u konkretnom slučaju nema mjesta primjeni odredaba Pravilnika za gradnju bez građevinske dozvole i glavnog projekta, to je za gradnju sporne građevine bilo potrebno ishoditi akt za gradnju.

 

16. S obzirom na sve navedeno, po ocjeni ovog suda, ostvareni su uvjeti za primjenu odredbe čl. 113. st. 1. toč. 1. ZDI-a, prema kojoj je građenje građevine bez izvršne građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izvedene građevine.

 

17. Slijedom svega navedenog, u sporu je utvrđeno da je tuženik pravilno utvrdio odlučne činjenice i na iste pravilno primijenio materijalno pravo, radi čega je tužbeni zahtjev ocijenjen neosnovanim i na temelju odredbe čl. 57. st. 1. ZUS-a odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

18. Tužiteljica je u okviru tužbe postavila i prijedlog za određivanje odgodnog učinka tužbe, obrazlažući isti činjenicom da će joj se nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a da odgoda nije protivna javnom interesu. Odredbom čl. 26. ZUS-a propisani su uvjeti kada sud može odrediti odgodni učinak. Tako je st. 2. istog članka propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nastala šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu. Kako tužiteljica nije dokazala da će se istoj nanijeti šteta koja bi se mogla teško popraviti, a riječ je o gradnji koja je suprotna citiranim odredbama ZG-a, to je sud odbio prijedlog tužiteljice za određivanje odgodnog učinka tužbe. Stoga je riješeno kao u izreci rješenja.

 

U Rijeci 26. kolovoza 2022.

 

                                                                                                                                              Sutkinja

 

                                                                                                                       Dubravka Zec

 

 

 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

              Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.