1

Broj: 15 R1-53/2021

 

REPUBLIKA HRVATSKA                                                             

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br. 2

21000 Makarska

 

U  I M E   R E P U B L I K E    H R V A T S K E

 

 

R J E Š E N J E

 

 

              Općinski sud u Makarskoj po sucu Slavku Štrpcu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja M. I.1 OIB: …, iz P. zastupan po pun. Z. A. odvjetniku u M. protiv predloženika M. I.2 pok. M., OIB: …, iz P., zastupan po pun. D. V. odvjetniku iz M., radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 10. 8. 2022.g.

 

r i j e š i o    j e

 

I/ RAZVRGAVA SE suvlasnička zajednica nekretnine i to kat. č.z. 2929/1 broj ZK uloška 10874 KO B.- B. V.

 

CIVILNOM DIOBOM – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladni način, te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim dijelovima.

 

II/ Predloženik je dužan predlagatelju naknaditi trošak postupka u iznosu od 2.000,00 kn u roku od 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1. Predlagatelj M. I.1 putem svog punomoćnika podnio je prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice na nekretnini opisanoj u sadržaju navedenog prijedloga i to geometrijskom diobom.

 

2. Iz izvatka iz zemljišne knjige za kat.čest. 2929/1 broj ZK uloška 10874 KO B. – B. V. proizlazi da su kao suvlasnici upisani M.I.2 za suvlasnički dio 2/4, M. I.1 za suvlasnički dio ¼, M. I.1 za suvlasnički dio ¼.

 

3. U odgovoru na prijedlog u podnesku od 20.8.2021.g. predloženik se protivio razvrgnuću navodeći da se otac predlagatelja pok. J. I. i protustranka M. I.2, a koji su bili braća i stvarni vlasnici predmetne nekretnine prije više od 20 godina na terenu izvršili fizičku diobu tih obiju nekretnina kojim su sporazumno utvrdili što predstavlja čije vlasništvo, nakon čega je izgrađen ogradni betonski zid koji dijeli točno određeni realni dio predmetne nekretnine, koji je u isključivom vlasništvu protustranke do točno određenog dijela. Dapače, da protustranka od ukupne površine nekretnine od 257 m2 ima površinu od 184 m2 dok je preostali dio isključivo vlasništvo predlagatelja. Slijedom navedene činjenice, a sukladno pravnom pravilu iz paragrafa 267 ZSVP-a sud da u izvanparničnom postupku odluči obustavom postupka, jer da je sporna činjenica veličine suvlasničkog dijela.

 

4. Navedeno predloženik dokazuje fotografijama iz kojih se vidi da je na navedenoj nekretnini izveden betonski zid koji dijeli navedenu nekretninu.

 

5. Međutim, na ročištu dana 25.8.2021.g. predlagatelj je osporio navode predloženika da je između stranaka na terenu izvršena fizička dioba, jer da je točno da je protustranka podigla navedeni zid, ali bez suglasnosti predlagatelja i unatoč njihovom protivljenju, a da o tome i svjedoči presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Splitu Stalna služba u Makarskoj posl.br. P-2233/17 od 13.6.2018.g. temeljem koje su upravo stranke upisane u zemljišnu knjigu kao suvlasnici predmetne nekretnine i to rješenjem naslovnog suda posl.br. Z-893/2020, te da je utemeljena tvrdnja protustranke da bi suvlasnička zajednica bila razvrgnuta onda svakako ne bi tužbom na utvrđenje tražile da ih se deklarira kao suvlasnike predmetne nekretnine već kao vlasnike fizičkih određenih dijelova koji bi im po takvoj diobi pripali, a što ovdje nije slučaj.

 

6. Ovaj sud pribavio je parnični spis ovog suda pod brojem 72P-2233/17, te je uvidom u pravomoćnu presudu Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Makarskoj pod brojem 72P-2233/17 od 13. Lipnja 2018.g. ustanovio da je istom presudom utvrđeno da su tužitelji M. I.2 OIB: … za ½, M. I.1 OIB: … za ¼ i B. I. OIB: … za ¼ jedini isključivi vlasnici zemljišta koje je označeno kao čest.zem. 2929/1 "šuma u P." sa 257 m2 ZU 537 KO B. - B. V.

 

7. Slijedom svega gore navedenog ovaj sud je utvrdio da predloženik M. I.2 nije dokazao da je odnosne prigode izvršena fizička dioba nekretnine koja se razvrgava, jer nije dostavio nijedan dokument iz kojeg proizlazi sporazum bilo stranaka ili prednika o tome, a iz citirane presude proizlazi da su i nakon navodnog sporazuma o fizičkoj diobi M. I.2, M. I.1 i B. I. utvrđeni kao suvlasnici u odnosu na predmetnu nekretninu.

 

8. To tim više što se predlagatelj M. I.1 protivi navodu predloženika, te je izričito naveo da u tom smislu nije postojao nikakav sporazum, čak dapače, da je protustranka podigla navedeni zid, ali bez suglasnosti predlagatelja i unatoč njihovom protivljenju.

 

9. Slijedom navedenog ovaj sud nije mišljenja da su stranke stvarno fizički razdijelili navedenu nekretninu koja je predmet razvrgnuća i da je svatko vlasnik na svom dijelu, a iz izvatka iz zemljišne knjige proizlazi da su stranke na istoj nekretnini suvlasnici za po ½ suvlasničkog dijela.

 

10. Odredbom čl. 47.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne Novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 – dalje ZV je propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva ako je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva.

 

11. Čl. 49.st.1. ZV-a je propisano da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća u granicama mogućeg i dopušteno, a ukoliko se ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća svaki suvlasnik može zahtijevati da o tome odluči sud.

 

12. Prije svega treba reći da je odredbom čl. 50.st.1. ZV-a propisano da je sud, kada provodi razvrgnuće, vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten. St.2. istog članka je propisano da, ako sud nije vezan glede načina razvrgnuća u smislu st.1.tog članka da će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski, a st.4.istog članka je propisano da ako dioba iz st.2.tog članka nije moguća da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

13. Ovaj sud je u postupku ustanovio da stranke nisu postigle sporazum o načinu diobe nekretnine, a niti je utvrdio da postoji razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.

 

14. Slijedom gore citirane odredbe kad sud provodi razvrgnuće vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama pa je slijedom toga dužan razmotriti da li se navedena nekretnina može podijeliti geometrijski kao slijedećim zakonom propisanim načinom razvrgnuća suvlasničke zajednice.

 

15. Ovaj sud temeljem provedenog vještačenja po vještaku geodetske struke i dostavljenog vještva pod brojem V3-2022 od 17.ožujka 2022.g. ustanovio je da se navedena kat. čestica broj 2929/1 KO B.-B.V. nalazi unutar građevinskog područja i sukladno važećim prostornim i urbanističkim planovima prema kojima je minimalna građevna čestica 400 m2, i prema upisanoj (257 m2) i prema stvarnoj površini (275 m2) ima manju površinu od minimalne površine građevne čestice, istu da nije moguće geometrijski podijeliti na način da se formiraju dvije zasebne građevinske čestice.

 

16. Sukladno gore navedenom na utvrđeno činjenično stanje valja primijeniti odredbu čl. 160.st.1. Zakona o prostornom uređenju kojom je propisano da parcelacija građevinskog zemljišta može se provoditi samo u skladu sa lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice, građevinskom dozvolom, odnosno drugim aktom na temelju kojega je izgrađena građevina, urbanističkim planom uređenja ili prostornim planom područja posebnih obilježja koji u grafičkom dijelu propisuje oblik i veličinu građevne čestice , odnosno zone pojedine namjene u mjerilu 1:1000 ili 1: 2000, prostornim planom uređenja grada, odnosno općine i generalnim urbanističkim planom u svrhu određivanja zemljišta koje je vlasnik dužan prenijeti u vlasništvo jedinice lokalne samouprave na temelju čl. 171.st.1. ovog Zakona, odnosno granicom građevinskog područja određeno važećim ili ranije važećim prostornim planom u svrhu određivanja vlasništva zemljišta sukladno posebnim zakonima o poljoprivrednom zemljištu i šumama.

 

17. Slijedom navedenog vještak je zauzeo stanovište da geometrijska dioba predmetne nekretnine nije moguća, jer se ne ispunjavaju zakonske pretpostavke za to.

 

18. Stoga je ovaj sud temeljem čl. 50.st.4. ZV-a odlučio da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

 

19. Valjalo bi navesti da procjena i prodaja navedene nekretnine vrši se prema odredbama ovršnog postupka, a nakon što ova odluka postane pravomoćna po prijedlogu svake od stranaka.

 

20. Stoga je ovaj sud riješio kao u izreci ovog rješenja.

 

21. Odredbom čl. 54.ZV je propisano da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drugačije.

 

22. Odredbom paragrafa 20.st.1. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku ("Službene Novine" broj 175-XLV od 1. 8. 1934.g., u primjeni temeljem zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6.travnja 1941.g. "Narodne Novine" 73/91- dalje ZSIP) propisano da ukoliko u tom zakonu nije što drugo naređeno u vanparničnom postupku troškove snosi stranka u čijem je interesu postupak proveden, st.2.istog paragrafa propisuje da , ako, u smislu naređenja prvog stavka, više lica imaju da snose troškove, oni odgovaraju za troškove solidarno, a st.5. istog paragrafa propisuje se da se propisi građanskog parničnog postupka primjenjuju i ovdje.

 

23. S obzirom da se ovdje radi o razvrgnuću suvlasničke zajednice postoji interes svih stranaka da se postupak provede, pa je ovaj sud odlučio da isti snose navedene troškove razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, pa trebaju snositi nužne troškove postupka, a to su trošak pristojbe, vještačenja i očevida, ( ukupno 4.000,00 kn), dok svi ostali troškovi stranaka idu na štetu i teret stranke koja ih je imala, pa ih sama snosi.

 

 

Makarska, 10. kolovoza 2022.g.

 

                                                                                                          S U D A C

 

                                                                                                       Slavko Štrbac v.r.