REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ČAKOVCU                                                  Broj : 7 Psp-24/2021-23

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H  R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

      Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, u pravnoj  stvari tužitelja A. E. d.o.o. za poslovanje nekretninama, Z., OIB:…, zastupan po ZOU mr.sc. A. F.-R. i A. V. K. iz Č., protiv 1. tuženika M. L., S., OIB:…  i 2.tuženika I. L., S., OIB:…, oba zastupani po P. J., odvjetniku iz Č., radi smetanja posjeda, nakon dovršene i zaključene, glavne i javne rasprave, održane dana 06. srpnja 2022. godine u prisutnosti z.z. tužitelja - direktora G. Č., punomoćnice tužitelja mr.sc. A. F.-R., odvjetnice, 1.tuženika osobno, 2.tuženika osobno i punomoćnika tuženika P. J., odvjetnika, dana 28. srpnja 2022.godine

 

r i j e š i o     j e :

 

1. U cijelosti   s e   u s v a ja   tužbeni zahtjev tužitelja A. E. d.o.o. (spis Psp-19/21) koji glasi :

I. Utvrđuje se da su tuženici M. L., S., S. M. na M., OIB:…  i I. L., S., S. M. na M., OIB: …, smetali tužitelja  A. E. d.o.o., Z., OIB:..., u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr. …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, a koja nekretnina u katastarskoj evidenciji odgovara kat. čestici, br. … k.o. S. i to dijela predmetne katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. … k.o. S., a koji dio nekretnine je na skici mjerničkog vještaka H. R. izrađenoj u izvanparničnom postupku koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/2021 označen kao prijeporno područje između katastarske međe i linije na kojoj je bilo raslinje, i omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A i linijama između tih točaka,  uznemiravanjem, time što su dana 21. rujna 2021. godine, a za što je tužitelj saznao dana 23. rujna 2021, posjekli čemprese koji su predstavljali živu ogradu između predmetnoga dijela kat. čestice br. … k.o. … S. koji je u posjedu tužitelja, I preostaloga dijela iste kat. čestice koji je u posjedu tuženika, te ostalog bilja i drveća na predmetnom dijelu kat.čest. … k.o. S., time što su samovlasno ulazili I postavljali traku na predmetni dio kat.čestice br. … k.o. Stanetinec čiji je samostalni posjednik tužitelj.

II. Nalaže se tuženicima M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB:… da uspostave ranije posjedovno stanje na način da prestanu samovlasno ulaziti na predmetni dio nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. Stanetinec, kčbr., gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, a koja nekretnina u katastarskoj evidenciji odgovara kat. čestici, br. … k.o. S., i to na dio navedene katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. … k.o. S.,  a koji dio nekretnine je na skici mjerničkog vještaka H. R. izrađenoj u izvanparničnom postupku koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/2021 označen kao prijeporno područje između katastarske međe i linije na kojoj je bilo raslinje, i omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A i linijama između tih točaka. 

III. Tuženicima M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB:… , se zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja  A. E. d.o.o.,  Z., OIB:…, pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od iznosu od 15.000,00 kn svakome.

 

2.   U cijelosti   s e    u s v a j a   tužbeni zahtjev tužitelja A. E. d.o.o. (spojeni spis Psp-24/21 ) koji glasi :

I. Utvrđuje se da su tuženici M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB:…, smetali tužitelja  A. E. d.o.o., Z., OIB:…, u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr.,  gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, a koja nekretnina u katastarskoj evidenciji odgovara kat. čestici, br. … k.o. S., i to dijela predmetne katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. k.o. S. kojoj je u naravi i fizički pripojen, a od preostaloga dijela kat.čestice br. … k.o. S., je bio odvojen ogradom od čempresa i u jednom dijelu raslinjem i stupovima,  a potom panjevima srušenih čempresa i drugog raslinja, a koji dio nekretnine je na skici mjerničkog vještaka H. R. izrađenoj u izvanparničnom postupku koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/21 označen točkama A-B-C-D-E-H-F-G i omeđen linijama između tih točaka, oduzimanjem posjeda time što su dana 12. listopada 2021. godine, a za što je tužitelj saznao dana 17. studenog 2021, izvadili panjeve ranije posječenih čempresa koji su predstavljali živu ogradu između predmetnoga dijela kat. čestice br.  … k.o. S. koji je bio u posjedu tužitelja, i preostaloga dijela iste kat. čestice koji je u posjedu tuženika, te panjeve ostalog bilja i drveća na predmetnom dijelu kat.čest. … k.o. S., te izgazili travnatu površinu na predmetnom dijelu kat. čest. … k.o. S. i na istome iskopali jarak uz među između kat. čest. i , te uz tu među postavili plastičnu traku. 

 

II. Nalaže se tuženicima M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB: … da vrate predmetni dio nekretnine naveden i opisan u točci I ovog rješenja u posjed tužitelja i uspostave ranije posjedovno stanje na predmetnom dijelu nekretnine, na način da izravnaju izgaženu travnatu površinu, zatrpaju iskopani jarak i maknu postavljenu plastičnu traku s predmetnog dijela  nekretnine, sve u roku od 3 dana, pod prijetnjom ovrhe.

 

III. Tuženicima M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB: … se zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja  A. E. d.o.o.,  Z., OIB:…, pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od iznosu od 15.000,00 kn svakome.

 

3. Nalaže se tuženicima M. L., S., S. M. na M., OIB:… i I. L., S., S. M. na M., OIB: …, da tužitelju A. E. d.o.o., Z., OIB:…, solidarno naknade parnični trošak i to ukupni trošak ( i spisa Psp-24/21 i spojenog spisa Psp-19/21 ) u iznosu od 5.600,00 kuna (petitisućaišesto kuna ) u cijelosti, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja rješenja o smetanju posjeda do isplate, u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koje se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe.

 

 

 

 

 

Obrazloženje:

 

1. Ističe se da se ovaj parnični postupak provodi u dva spojena spisa i to pod brojem Psp-24/21 na koji je spojen i spis Psp-19/21, oba radi smetanja posjeda.

 

2. Tužitelj je dana 16. prosinca 2021.god. podnio tužbu protiv tuženika, koja je zaprimljena kod suda pod brojem Psp-24/21, u kojoj navodi da je tužitelj vlasnik i posljednji mirni posjednik nekretnine na adresi S. upisane u k.o. S., broj zk uloška  broj zemljišta (kat.čestice) kuća, garaža, dvorište od 301 čhv, koja odgovara katastarskoj čestici br., te je u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. …. k.o. S., broj zemljišta (kat.čestice), gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, koja odgovara katastarskoj čestici br.  (a koja nekretnina je upisana kao vlasništvo 2.tuženika I. L.), i to dijela predmetne nekretnine koji je u naravi pripojen nekretnini tužitelja tj. katastarskoj čestici i koji je od ostaloga dijela kat. čestice koji je u posjedu tuženika bio ograđen čempresima pa potom panjevima čempresa kao međom. Tužitelj je u mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. …. k.o. S., kčbr., gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2 koja odgovara katastarskim podacima k.č.br. … k.o. S. i to dijela te čestice kako je naprijed opisano (omeđeno ranije čempresima, potom panjevima čempresa, i koji je sastavni dio travnate površine – dvorišta oko kuće koja se nalazi na kat. čestici, što je sve razvidno i na digitalnoj ortofoto snimci snimljenoj iz zraka), a prije njega je u mirnom samostalnom posjedu predmetnog dijela nekretnine na isti način bio njegov pravni prednik. Taj dio kat.čestice koristi se kao dio dvorišta uz kuću koja se nalazi na kat.čest. br. već više od 10 godina, jer je raniji vlasnik tako formirao dvorište i omeđio tj. ogradio ga spomenutim čempresima, i tako ga koristio već dugi niz godina.

 

3. Nadalje tužitelj navodi da su tuženici već neutvrđenoga dana u razdoblju između 15. i 23. rujna 2021. godine uznemiravali posjed predmetnoga naprijed opisanog dijela kat. čest. koji je bio u posjedu tužitelja – uznemiravanjem, na način da su posjekli čemprese i ostalo bilje i stabla koja su bila zasađena kako je naprijed opisano, a nekoliko dana kasnije postavili traku koju je tužitelj maknuo, i nastavio koristiti i održavati predmetni dio do ranije ograde od čempresa (a tada panjeva). Zbog navedenoga uznemiravanja posjeda  tužitelj je podnio Naslovnom sudu tužbu zbog smetanja posjeda te se navedeni postupak vodi kod ovog suda pod posl.br. Psp-19/2021.

 

4. Zatim u tužbi zaprimljenoj pod brojem Psp-24/21 tužitelj još navodi da je dana 17. studenog 2021. godine, prilikom dolaska na uredovanje radi osiguranja dokaza između istih stranaka u okviru izvanparničnog postupka koji se kod ovoga suda vodi po prijedlogu tužitelja (tamo predlagatelja) pod posl.br. R1-63/21 (kojega je tužitelj pokrenuo radi utvrđivanja štete uslijed rušenja čempresa i drugog raslinja te definiranja sporne površine), tužitelj tj. direktor tužitelja vidio je da su tuženici u međuvremenu (očito nakon što su predstavnici tužitelja zadnji puta bili na predmetnoj nekretnini) izvadili panjeve naprijed spomenutih čempresa, ostalih stabala i bilja koje je predstavljalo živu ogradu oko dvorišta kuće u vlasništvu tužitelja, i da su, pored toga, tuženici izgazili travnatu površinu na naprijed opisanom dijelu zemljišta u posjedu tužitelja koji je prema katastru dio kat. čest. a u naravi je u faktičnom posjedu tužitelja, a koji se prostire od katastarske međe između kat.čest. br. … i … do ranije ograde od čempresa (odnosno na pojedinim dijelovima drugog raslinja i stupova), te da su na toj površini, koja je bila u posjedu tužitelja, iskopali jarak uz među između kat. čest. … i … te ponovo postavili plastičnu plavu traku uz tu među (kako je naprijed navedeno, traku koju su ranije bili postavili, tužitelj je maknuo i nastavio koristiti i održavati predmetni dio nekretnine).

 

5. Navodi da je predmetni dio nekretnine – kat. čest. … k.o. S. koji je u naravi pripojen kat. čest. … kao dio dvorišta oko kuće koja se nalazi na kat.čest. br. …,  je na skici mjerničkog vještaka H. R. koju je izradio u sklopu izvanparničnog postupka koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/21 označena točkama A-B-C-D-E-H-F-G i omeđena linijama između tih točaka. Prema izjavi tuženika na navedenom uredovanju radi osiguranja dokaza održanom 17.11.2021. godine, oni su te radnje poduzeli 2 do 3 tjedna prije predmetnog uredovanja, dakle krajem listopada ili početkom studenoga 2021. Kako su tuženici na način opisan pod točkom II ove tužbe u spisu broj Psp-24/2021 počinili smetanje posjeda tužitelja, tužitelj podnosi ovu tužbu i predlaže da sud pruži posjedovnu zaštitu na temelju Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a osobito čl. 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

6. Tuženici u odgovoru na tužbu u spisu Psp-24/21 osporavaju tužbu i postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti te predlažu da sud odbije isti kao neosnovan. Tuženici navode da prije svega ističu prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na 1. tuženog M. L. jer  iz posjedovnog lista za katastarsku česticu br. … k.o. S., koja graniči s katastarskom česticom tužitelja br. …,  proizlazi kako su kao posjednici upisani 2.tuženi I. L. te trgovačko društvo I. j.d.o.o., S., a uvidom u izvadak iz sudskog registra, vidljivo je kako je 1.tuženi M. L. samo direktor trgovačkog društva I. j.d.o.o., te ne izvršava posjedovna prava na predmetnoj nekretnini u svoje osobno ime, već u ime i za račun tog trgovačkog društva. Tuženik predlaže se usvojiti navedeni prigovor te odbiti tužbeni zahtjev u odnosu na 1.tuženog M. L., a budući niti sam tužitelj u svojoj tužbi ne obrazlaže zbog čega je tužbom obuhvatio i M. L..

 

7. Zatim tuženici navode da iz toč. I tužbenoga zahtjeva nije jasno u čemu se točno sastoji čin uznemiravanja posjeda, da li sječom čempresa ili postavljanjem međne trake, kao što nije niti jasno na koji način bi se trebalo  uspostaviti ranije posjedovno stanje tj. zabranom ulaska tuženiku na svoju nekretninu?! Ukoliko tužitelj smatra da mu je posjed uznemiravan sječom čempresa, onda je tužbenim zahtjevom usmjerenim na uspostavu ranijeg posjedovnog stanja morao tražiti ponovno postavljanje istih na mjestu gdje su bili ranije, odnosno ako smatra da je posjed uznemiravan postavljanjem trake, onda tražiti uklanjanje iste. Ovakav tužbeni zahtjev koji je usmjeren na nalog tuženima da prestanu „samovlasno ulaziti na predmetni dio nekretnine“ potpuno je promašen, jer je 2.tuženik isključivi vlasnik iste i  sud mu takav nalog ne može odrediti.

 

8. Tuženici ističu da nije točno da bi tužitelj bio posljednji mirni posjednik dijela nekretnine označene kao  kč.br. … u vlasništvu 2.tuženoga, a u posjedu 2. tuženoga i TD I. j.d.o.o., kao što je  apsolutno netočno da bi tuženici počinili bilo kakvo smetanje posjeda. 2.tuženi je vlasnik u 1/1 dijela nekretnine označene kao k.č.br. …, k.o. S., u ukupnoj površini od 10425 m2, upisano kod Općinskog suda u Čakovcu, zemljišnoknjižni odjel Čakovec, u zk.ul. …, a koja odgovara kč.br. … k.o,. S. Na temelju Ugovora o najmu od dana 18.02.2020.g., trgovačko društvo I. j.d.o.o., S., S., OIB:…, upisano je kao zakupoprimac predmetne nekretnine. Navodi tužitelja kako bi čempresi predstavljali među, odnosno živu ogradu kako to spominje u tužbi nisu točni. Čempresi, odnosno sada panjevi tih čempresa se nalaze isključivo na nekretnini 2.tuženog i nikada nisu predstavljali bilo kakvu ogradu. Tuženici se pozivaju na čl. 105. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je propisano da vlasnik smije iz svojega zemljišta istrgnuti žile i korijenje tuđega drveća i ostaloga raslinja kao i odsjeći grane tuđega drveta i dio debla koje se nalaze u zračnom prostoru iznad njegove nekretnine i zadržati ih za sebe, ili se pak služiti tim dijelovima tuđega drveta. Dakle, sve i da bi predmetne čemprese bile u posjedu (i vlasništvu) tužitelja, tuženik je imao svako pravo urediti i počistiti svoju nekretninu, i to se u najekstenzivnijem tumačenju posjedovne zaštite ne može smatrati smetanjem posjeda. 2.tuženik je prilažio fotografije napravljene prije uklanjanja čempresa, iz kojih je vidljivo kako su predmetne nekretnine po međi odvojene plavom trakom postavljenom od strane mjernika, a čime je prestao posjed tužitelja na dijelu nekretnine u posjedu tuženika, sve i da bi isti ranije postojao. Stoga, u trenutku sječe čempresa, plave trake koje označavaju među između susjednih nekretnina su već bile postavljene, tako da je u trenutku sječe čempresa upravo 2.tuženik bio u posljednjem mirnom posjedu toga dijela zemljišta, pa nije niti mogao počiniti nikakvo smetanje na štetu tužitelja. Ističu da prema ustaljenoj sudskoj praksi, postavljanjem međnih oznaka uređuje se i posjedovno stanje.

 

9. Tuženici ističu i prigovor prekluzije prava na podnošenje ove tužbe jer sam tužitelj u tužbi navodi da je na ročištu dana 17.11.2021.g. saznao da bi navodno smetanje posjeda bilo počinjeno krajem listopada, odnosno početkom studenog 2021.g. U tome trenutku je dakle bilo poznato tužitelju kada bi navodno smetanje bilo počinjeno, te je isti morao tužbu podnijeti najkasnije do kraja studenog odnosno početkom prosinca, a sve s obzirom na odredbu čl. 21. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

10. Na ročištu održanom dana 05. svibnja 2022.god. u spisu broj Psp-24/21 sud je donio
11. Rješenje kojim je odredio da se temeljem čl. 312. st. 1. i čl. 313. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 111/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19 – koji se primjenjuje ) spajaju se predmeti koji se kod Općinskom suda u Čakovcu vode pod brojem Psp-24/2021 i Psp-19/2021 radi zajedničkog vođenja postupka, te će se postupak provesti pod ovosudnim brojem Psp-24/2021, kao i da temeljem čl. 311. st. 5. ZPP-a protiv toga rješenja nije dopuštena posebna žalba.

 

12. U tom spojenom spisu Psp-19/21 tužitelj još navodi da je tužitelj u mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr. …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2 koja odgovara katastarskim podacima k.č.br…. k.o. S. i to dijela te čestice kako je naprijed opisano (omeđeno ranije čempresima, a sada panjevima čempresa, i koji je sastavni dio travnate površine – dvorišta oko kuće koja se nalazi na kat. čestici …, što je sve razvidno i na digitalnoj ortofoto snimci snimljenoj iz zraka), a prije njega je u mirnom samostalnom posjedu predmetnog dijela nekretnine na isti način bio njegov pravni prednik. Taj dio kat.čestice … koristi se kao dio dvorišta uz kuću koja se nalazi na kat.čest. br. … već više od 10 godina, jer je raniji vlasnik tako formirao dvorište i omeđio ga spomenutim čempresima, i tako ga koristio već dugi niz godina. 

 

13. U toj tužbi još navodi da je dana 23. rujna 2021. godine u jutarnjim satima, tužitelj tj. direktor tužitelja saznao da su tuženici (vjerojatno uz pomoć trećih osoba) posjekli naprijed spomenute čemprese koji su predstavljali živu ogradu oko dvorišta kuće u vlasništvu tužitelja. Dolaskom na nekretninu tog 23. rujna 2021. ujutro nešto iza 8 sati (prije toga je zadnji puta bio na predmetnoj nekretnini 15. rujna 2021.) direktor tužitelja je uočio da su u neutvrđeno vrijeme u razdoblju od 15. rujna 2021. kad je zadnji puta bio na nekretnini, do toga dana, 23. rujna 2021. godine, posječeni čempresi koji su činili živu ogradu oko dvorišta kuće u vlasništvu i posjedu tužitelja, (između dvorišta tužitelja i susjednog zemljišta u vlasništvu 2-tuženika) te još nekoliko stabala i biljaka unutar te ograde. Pozvao je policiju te su djelatnici policije izašli na lice mjesta i nazvali 1-tuženika obzirom da je susjedno zemljište u vlasništvu njegovoga oca, te je on izjavio da su oni (tuženici) posjekli predmetne čemprese drugo bilje, uz pomoć trećih osoba koje su djelovale po njihovom nalogu. Tom je prilikom posječeno više od 50 komada čempresa (prema procjeni policijskih djelatnika „oko 50 komada“), a prema procjeni policijskih djelatnika te nekoliko komada drugog bilja i drveća. Panjevi su ostavljeni u zemlji, dok su stabla i granje od čempresa i ostalog bilja ostavljena dijelom na  dijelu nekretnine koja je u vlasništvu i posjedu tužitelja te na dijelu nekretnine koja je posjedu tužitelja, a u upisana kao vlasništvo 2-tuženika (tj. na dijelu kat. čest. … koji je u posjedu tužitelja, pripojeno u naravi dvorištu kuće u vlasništvu tužitelja, kako je naprijed opisano).  Dakle, tuženici su izvršili sječu predmetnih stabala upravo na zemljištu u posjedu tužitelja. Tuženik M. L. policijskim je djelatnicima koji su na poziv tužitelja izašli na teren priznao da su oni uz pomoć trećih osoba koje su djelovale po njihovom nalogu posjekli predmetne čemprese i ostalo bilje. Policijski službenici su evidentirali da je M. L.  posjekao gore navedene čemprese i drveća za koje je on smatrao da su bili na njegovoj parceli. Tjedan dana nakon uočenog čina smetanja posjeda, tuženici su postavili traku oko spornog dijela nekretnine, no tužitelj je istu maknuo. Dakle, tuženici su u više navrata uznemiravali tužiteljev posjed. Tužitelj je čemprese koje su tuženici posjekli i ostavili po dvorištu tužitelja, u međuvremenu postavio uz panjeve tih posječenih čempresa dakle uz među kako se i koriste predmetne nekretnine već dugi niz godina.  Sporni dio kat. čestice br. 655/1 na kojem su tuženici smetali posjed tužitelja omeđen je tj. odvojen od preostaloga dijela kat.čest. br. … ranije čempresima, a sada panjevima čempresa, te je u priloženoj zračnoj snimci iz katastra označen slovima A, B, C, D, E, F, i tako naznačen u tužbenom zahtjevu, time da će se po provedbi mjerničkoga vještačenja isti uskladiti s nalazom vještaka u postupku.

 

14. Tuženici u tom spojenom spisu Psp-19/21 još navode da nisu točni navodi tužitelja da bi on bio posljednji mirni posjednik dijela nekretnine označene kao  kč.br. … u vlasništvu 2.tuženoga, a u posjedu 2.tuženoga i TD I. j.d.o.o., kao što je  apsolutno netočno da bi tuženici počinili bilo kakvo smetanje posjeda. 2.tuženi je vlasnik u 1/1 dijela nekretnine označene kao k.č.br. …, k.o. S., u ukupnoj površini od 10425 m2, u zk.ul. …, a koja odgovara kč.br. … k.o,. S. Na temelju Ugovora o najmu od dana 18.02.2020.g., trgovačko društvo I. j.d.o.o., S., OIB:… , upisano je kao zakupoprimac predmetne nekretnine. Navod da bi dio nekretnine 2.tuženika bio "u naravi" pripojen nekretnini tužitelja u potpunosti je netočan. Navodi tužitelja kako su čempresi predstavljali među, odnosno živu ogradu kako to spominje u tužbi nisu točni jer su se čempresi nalazili isključivo na nekretnini 2.tuženog. I tu se poziva na 105. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tuženici ističu da sve i da bi predmetne čemprese bile u posjedu (i vlasništvu) tužitelja, tuženik je imao svako pravo urediti i počistiti svoju nekretninu, i to se u najekstenzivnijem tumačenju posjedovne zaštite ne može smatrati smetanjem posjeda. Tužitelj nije "izgazio" travnatu površinu, a jarak je iskopan na dijelu nekretnine u vlasništvu i posjedu tuženika. Sve i kada bi tuženi "izgazili" travnatu površinu na svojoj nekretnini, nije jasno kako se to može smatrati smetanjem posjeda. I tu je priložio fotografije napravljene prije uklanjanja čempresa, iz kojih je vidljivo kako su predmetne nekretnine po međi odvojene plavom trakom postavljenom od strane mjernika, a čime je prestao posjed tužitelja na dijelu nekretnine u posjedu tuženika, sve i da bi isti ranije postojao. Stoga tuženici smatraju da u trenutku sječe čempresa, vađenja panjeva i kopanja jarka, plave trake koje označavaju među između susjednih nekretnina su već bile postavljene, tako da je u tome trenutku 2.tuženik bio u posljednjem mirnom posjedu toga dijela zemljišta, pa nije niti mogao počiniti nikakvo smetanje na štetu tužitelja. Prema ustaljenoj sudskoj praksi, postavljanjem međnih oznaka uređuje se i posjedovno stanje. Tužitelj ničime ne dokazuje svoje navode da bi on bio posljednji mirni posjednik nekretnine u vlasništvu tuženika, kao što ne dokazuje niti druge pretpostavke nužne za traženje posjedovne zaštite.

 

15. Tuženici ističu da sam tužitelj u tužbi navodi kako bi tuženi na njegovu štetu još u rujnu 2021.g. počinili navodno smetanje posjeda i da se oko toga vodi zaseban sudski postupak, pa nije jasno kako tužitelj može tvrditi da je bio posljednji mirni posjednik nekretnina u trenutku kada se upravo u vezi istih nekretnina već vodi sudski postupak i postupak osiguranja dokaza - takav posjed ne može biti miran nakon počinjenog "smetanja". Samim tužbenim zahtjevom tužitelj traži od tuženih da "maknu postavljenu plastičnu traku", dakle priznaje gubitak posjeda predmetnog dijela nekretnine (kada bi ga ikada i uživao, što se osporava). Također, nije jasno zbog čega bi sud naložio tuženima da "izravnaju izgaženu travu" na svojoj nekretnini, niti zašto bi zatrpavali svoj jarak. Stoga tuženici predlažu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz obvezivanje tužitelja na nadoknadu troškova postupka.

 

16. Nakon spajanja ta dva postupka provodio se jedinstveni postupak pod brojem Psp-24/21.

 

17. Dalje tijekom postupka stranke su ostale kod svojih navoda.

 

18. Tužitelj je specificirao oba svoja tužbena zahtjeva nakon što je primio nalaze i mišljenja vještaka u ovosudnom spisu osiguranja dokaza broj R1-63/21 u pogledu točaka kojima je označena sporna površina na kojoj je navodno izvršeno smetanje posjeda.

 

19. Zatim je tužitelj svoje obadvije tužbe ispravio sukladno nalazu vještaka tako da umjesto  "čempres" ispravno treba pisati "smaragdna tuja".

 

20. Zatim je na ročištu održanom dana 06. srpnja 2022.god. tužitelj specificirao svoj tužbeni zahtjev u pogledu datuma navodno izvršenog smetanja posjeda, te sada oba tužbena zahtjeva glase kao u izreci ovoga rješenja tj. prvo smetanje posjeda (uznemiravanje ) je počinjeno dana 21. rujna 2021.god., a drugo smetanje posjeda (oduzimanje ) je počinjeno dana 12. listopada 2021.god.

 

21. Tuženici su se usprotivili i ovako podnesenim tužbenim zahtjevima, te su ostali kod podnesenih prigovora i to prekluzije podnošenja obje tužbe, kao i prigovora promašene pasivne legitimacije u oba spojena spisa i to sada na strani oba tuženika (u odgovoru na tužbu u odnosu na 1.tuženika, na ročištu održanom 06. srpnja 2022.god. i u odnosu na 2.tuženika ).

 

22. Sud je na ročištu održanom dana 05. Svibnja 2022.god. donio rješenje da se odbija  dokazni prijedlog tužitelja da se i u ovom postupku provede očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka iz razloga jer sud smatra da zbog ekonomičnosti i zbog smanjenja troškova postupka nije potrebno ponovno provoditi očevid na licu mjesta budući da je pred ovim sudom prije pokretanja ovih parnica radi smetanja posjeda proveden postupak osiguranja dokaza u spisu R1-63/21 u kojem je proveden očevid na licu mjesta, sastavljen je zapisnik, priložene su fotografije, a stalni sudski vještak geodetske struke H. R. je u svom nalazu naveo i gdje je katastarska međa i točno gdje su bili zasađeni sporni čempresi i drugo raslinje, te je u tom spisu vještak dr.sc. K. I. u svom nalazu detaljno naveo i opisao gdje su se ti sporni čempresi i drugo raslinje nalazilo, a vezano uz nalaz i geodetskog vještaka, te je taj vještak u tom postupku na očevidu na licu mjesta sačinio i više fotografija iz kojih je jasno vidljivo gdje su se sporni čempresi nalazili, te kakva je bila veličina i starost istih, te će se svjedocima i strankama u ovom postupku prilikom saslušanja predočiti te izvorne fotografije, te je odlučeno da temeljem čl. 292. st. 5. protiv ovoga rješenja nije dopuštena posebna žalba.

 

23. Nakon provedenog postupka dokazivanja i to uvida u dokumentaciju, saslušanja svjedoka i saslušanja stranaka, sud je na ročištu održanom dana 06. srpnja 2022.god. donio rješenje da će se izvršiti uvid u dokumentaciju, te će se nakon toga zaključiti glavna rasprava.

 

24. Sud je postupku dokazivanja izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige (list 5-6 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 7-8 spisa), te podatke katastra (list 9 i 10 spisa), potvrdu Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Mursko Središće od 01. listopada 2021. (list 11 spisa), skicu izmjere (list 12 spisa), zapisnik od 17. listopada 2021. iz spisa R1-63/21, te fotografije (list 13-41 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 49 spisa), izvadak iz sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu (list 50-52 spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 55 spisa), fotografije (list 57-63 spisa), procjembeni elaborat (list 70-73 spisa), zapisnik o primopredaji prodane nekretnine u stečajnom postupku (list 82-87 spisa), podatke (list 91-98 spisa), te je izvršen uvid u cjelokupni spojeni spis broj Psp-19/21 i to u kopiju katastarskog plana, izdatke iz zemljišne knjige, izvod iz katastarskog plana, podatke katastra (list 5-11 toga spisa), potvrdu Policijske uprave međimurske (list 12 spisa), fotografije (list 13-25 toga spisa), izvadak iz zemljišne knjige (list 31-32 spisa), izvadak iz sudskog registra (list 35-37 spisa), prijepis posjedovnog lista (list 38 spisa), fotografije (list 39-45 spisa), procjembeni elaborat (list 53-55 spisa), zapisnik i nalaz iz spisa R1-63/21 (list 57-59 spisa), mišljenja (list 59 spisa), zapisnik o primopredaji prodane nekretnine (list 70-75 spisa), dokumentaciju (list 76-82 spisa), te je izvršen uvid u cjelokupni ovosudni spis broj R1-63/21, te u sudsku praksu koja je predana u spis na ročištu 06. srpnja 2022.god., saslušao je svjedoke T. G. i S. P., te je saslušao z.z. tužitelja G. Č. i 1. i 2.tuženike kao stranke u svrhu dokazivanja.

 

25. Analizom izvedenih dokaza u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku, kao i rezultata cjelokupnog raspravljanja ovaj sud nalazi da su oba specificirana tužbena zahtjeva tužitelja osnovana u cijelosti.

 

26. U čl. 219. st.1. Zakona o parničnom postupku je određeno da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

 

27. U čl. 221.a. Zakona o parničnom postupku određeno je da ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu; o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

 

28. Tužitelj u tužbenom zahtjevu u spisu Psp-19/21 traži da se utvrdi da su ga 1. i 2.tuženi smetali u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr. …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, a koja nekretnina kat. čestici, br. … k.o. S. i to dijela predmetne katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. … k.o. S., a koji dio nekretnine je na skici mjerničkog vještaka H. R. izrađenoj u izvanparničnom postupku koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/2021 označen kao prijeporno područje između katastarske međe i linije na kojoj je bilo raslinje, i omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A i linijama između tih točaka,  uznemiravanjem, time što su dana 21. rujna 2021. godine., a za što je tužitelj saznao dana 23. rujna 2021, posjekli čemprese koji su predstavljali živu ogradu između predmetnoga dijela kat. čestice br. … k.o. S. koji je u posjedu tužitelja, i preostaloga dijela iste kat. čestice koji je u posjedu tuženika, te ostalog bilja i drveća na predmetnom dijelu kat.čest. … k.o. S., time što su samovlasno ulazili i postavljali traku na predmetni dio kat.čestice br. …  k.o. S. čiji je samostalni posjednik tužitelj, zatim da se tuženicima naloži da uspostave ranije posjedovno stanje na način da prestanu samovlasno ulaziti na predmetni dio nekretnine, te im se ubuduće zabranjuje svako takvo i tome slično smetanje.

 

29. Zatim tužitelj u tužbenom zahtjevu u spisu Psp-24/21 traži da se utvrdi da su ga 1. i 2.tuženi smetali u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr. …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S.  od 10425 m2, a koja odgovara kat. čestici, br. … k.o. S., i to dijela predmetne katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. … k.o. S., kojoj je u naravi i fizički pripojen, a od preostaloga dijela kat.čestice br. … k.o. S., je bio odvojen ogradom od čempresa i u jednom dijelu raslinjem i stupovima,  a potom panjevima srušenih čempresa i drugog raslinja, a koji dio nekretnine je na skici mjerničkog vještaka H. R. izrađenoj u izvanparničnom postupku koji se kod Općinskog suda u Čakovcu vodi pod posl.br. R1-63/21 označen točkama A-B-C-D-E-H-F-G i omeđen linijama između tih točaka, oduzimanjem posjeda time što su dana 12. listopada 2021. godine, a za što je tužitelj saznao dana 17. studenog 2021, izvadili panjeve ranije posječenih čempresa koji su predstavljali živu ogradu između predmetnoga dijela kat. čestice br. 655/1 k.o. Stanetinec koji je bio u posjedu tužitelja, i preostaloga dijela iste kat. čestice koji je u posjedu tuženika, te panjeve ostalog bilja i drveća na predmetnom dijelu kat.čest. … k.o. S. te izgazili travnatu površinu na predmetnom dijelu kat. čest. … k.o. Stanetinec i na istome iskopali jarak uz među između kat. čest. … i …, te uz tu među postavili plastičnu traku, zatim da se naloži tuženicima da vrate predmetni dio nekretnine u posjed tužitelja i uspostave ranije posjedovno stanje na predmetnom dijelu nekretnine, na način da izravnaju izgaženu travnatu površinu, zatrpaju iskopani jarak i maknu postavljenu plastičnu traku s predmetnog dijela  nekretnine, kao i da se tuženicima zabranjuje svako takvo ili slično daljnje smetanje posjeda tužitelja.

 

30. Tužbeni zahtjevi su međusobno povezani, odnosno navodni čin smetanja iz tužbenog zahtjeva u spisu Psp-19/21 je prvo počinjeno smetanje posjeda (uznemiravanjem posjeda ), a navodni čin smetanja iz tužbenog zahtjeva u spisu Psp-24/21 je drugo, naknadno počinjeno smetanje posjeda (oduzimanjem posjeda ), sve na istoj nekretnini (dijelu nekretnine ) i u istoj površini dijela te nekretnine, kao i oba smetanja posjeda navodno počinjena po 1.tuženiku i  2. tuženiku.

 

31. Sud je u ovom postupku utvrđivao samo posljednje stanje posjeda i nastalo smetanje u skladu s Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje : ZV ), te čl. 441. Zakona o parničnom postupku.

 

32. Posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten je svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće sve sukladno čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

33. Tužitelj u svojem tužbenom zahtjevu u spisu broj Psp-19/21 traži utvrđenje smetanja njegova posjeda uznemiravanjem, zatim uspostavu ranijeg posjedovnog stanja na način da tuženici prestanu samovlasno ulaziti na predmetni dio nekretnine, kao i zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće. Tu se ističe da tužitelj niti ne može tražiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja u pogledu posječenih čempresa (tuja ) budući da su isti posječeni i stoga su se osušili i ne mogu se takvi ponovno postaviti, pa traženje vraćanja posječenih stabala čempresa na mjesto ranijeg rasta je nemoguća činidba.

 

34. Zatim, tužitelj u svojem tužbenom zahtjevu u spisu broj Psp-24/21 traži utvrđenje smetanja njegova posjeda, zatim uspostavu ranijeg posjedovnog stanja, kao i zabranu takvog i sličnog smetanja ubuduće.

 

35. Sukladno sudskoj praksi pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je i dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjena i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

 

36. Stoga je ovaj sud po obje podnesene tužbe ( i u spisu Psp-19/21 i u spisu Psp-24/21 ) postupao, budući obje tužbe sadrže tražene elemente.

 

• podnesenim prigovorima promašene pasivne legitimacije i prigovora prekluzije i to u oba spojena spisa, sud odlučuje ovim konačnim rješenjem iz razloga jer je radi utvrđenja istog bilo potrebno provesti cjelokupni postupak dokazivanja.

 

37. Člankom 10. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je određeno da predmet zaštite u postupku smetanja posjeda odnosno suposjeda u sporovima radi smetanja posjeda jest faktična vlast odnosno posjed glede neke stvari (posjed stvari) ili pravo stvarne služnosti glede neke nekretnine (posjed prava).

 

38. Tužitelj tvrdi u obje podnesene tužbe da je bio u samostalnom posjedu spornog dijela površine tj. dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., kčbr. …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, a koja nekretnina odgovara kat. čestici, br. … k.o. S., i to dijela predmetne katastarske čestice koji se nalazi uz katastarsku česticu br. … k.o. S. kojoj je u naravi i fizički pripojen, a gdje je od preostaloga dijela kat.čestice br. … k.o. … bio odvojen ogradom od čempresa i u jednom dijelu raslinjem i stupovima,  a potom panjevima srušenih čempresa i drugog raslinja.

 

39. Člankom 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( trajnost i zaštita, načelo trajnosti ) je u st. 1. određeno da posjed traje dok traje posjednikova faktična vlast glede stvari, ali on ne prestaje, niti se prekida, ako je smetnja ili propuštanje izvršavanja posjednikove vlasti bilo po svojoj naravi samo privremeno, a u st. 2. da se smatra da posjed nakon što je stečen traje neprekidno dalje, a tko tvrdi da je prestao ili da je bio prekinut, treba dokazati da su nastupile okolnosti zbog kojih je posjed prestao.

 

40. Člankom  21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima određeno je da onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu, ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

 

41. Člankom 21. st. 3. istog Zakona određeno je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja.

 

42. Sud u posjedovnoj parnici ne utvrđuje pravo na posjed i pravni temelj posjeda, već se posjedovna zaštita pruža prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju.

 

43. Ostali sporovi i međusobni problemi između stranaka nisu predmet ovog postupka, niti su bitni za odlučivanje u ovom sporu, u pogledu toga stranke moraju pokrenuti druge odgovarajuće postupke.

 

44. Svakako sud ne može u pokrenutom parničnom postupku radi smetanja posjeda utvrđivati među između nekretnina stranaka, budući da je odredbom čl. 441. Zakona o parničnom postupku izričito navedeno što se utvrđuje u postupku radi smetanja posjeda.

 

45. To iz razloga jer je posjed predstavlja faktično stanje zaštićeno pravom te da unatoč zaštiti koju pravni poredak pruža posjedu, posjed nije pravo pa ni njegova pravna zaštita nije istovjetna pravnoj zaštiti vlasništva, dakle u ovom postupku sud ne utvrđuje niti pravo vlasništva nekretnine (čestice ) niti prava vlasništva na čestici.

 

46. S obzirom na navode stranaka tijekom postupka tj. jer tuženici tvrde da su kupili cijelu česticu i imaju je pravo koristiti u cijeloj površini, pa i u ovom spornom dijelu u kojem graniči s nekretninom tužitelja, valja istači da je sukladno čl. 18. st. 1. posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (prav na posjed ), u st. 2. Da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, a i takav posjed postaje miran kada osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet , te u st. 3. Da je posjed pošten ako posjednik koji ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada i upravo navedeno je potrebno ocijeniti u konkretnom slučaju. U čl. 18. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je određeno da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

 

47. Temeljem čl. 27. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz čl. 21. st. 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedu uznemirava, uz uvjete iz tog članka (dopuštena samopomoć ). Prema čl. 28. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posjed nije prestao ako ga je drugi oduzeo, a dosadašnji posjednik nije ostvario posjedovnu zaštitu.

 

48. U konkretnom slučaju tužitelj se poziva na dopuštenu samopomoć i da je putem samopomoći zaštitio svoj posjed. U okviru navoda tuženika pak je potrebno utvrditi da li su oni imali posjed spornog dijela čestice, odnosno da li su posjed  zaštitili sukladno Zakonu.

 

49. Sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smisao je posjedovne zaštite zaštita posjedovnog stanja i Zakon pruža posjedovnu zaštitu posjedniku i od samog vlasnika nekretnine. Pitanja vlasništva su predmet drugih postupaka koje vlasnik nekretnine mora pokrenuti.

 

50. Tužitelj svojim tužbenim zahtjevom ( u oba spisa ) ne traži utvrđenje smetanja posjeda na cijeloj nekretnini, već samo na točno određenom dijelu nekretnine koji je opisao u samom tužbenom zahtjevu (položaj, dužina i širina smetanja ) i to na dijelu nekretnine koja je inače u vlasništvu 2.tuženika (kat.čest.br. … k.o. S.).

 

51. Dakle, u parnici radi smetanja posjeda je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda spornog dijela nekretnine i čin smetanja.

 

52. Sud je izvršio uvid u Izvadak iz zemljišne knjige za predmetne nekretnine, te je utvrdio da su nekretnine stranaka i to tužitelja na adresi S. upisane u k.o. …, S., broj zk uloška …, broj zemljišta (kat.čestice) …  kuća, garaža, dvorište od 301 čhv, koja odgovara katastarskoj čestici br. …, dok je 2.tuženik I. L.  vlasnik nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., broj zemljišta (kat.čestice) …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, koja odgovara katastarskoj čestici br. ….

 

53. Tužitelj dakle tvrdi da je u posljednjem mirnom posjedu dijela nekretnine upisane u zk.ul. br. … k.o. S., broj zemljišta (kat.čestice) …, gospodarska zgrada S., silos S., dvorište S., put S. te oranica S. od 10425 m2, koja odgovara katastarskoj čestici br. …, a koja nekretnina je upisana kao vlasništvo 2. tuženika I. L., i to dijela predmetne nekretnine koji je po navodima tužitelja u naravi pripojen nekretnini tužitelja tj. katastarskoj čestici ….

 

54. Kod Područnog ureda za katastar Čakovec je kao posjednik četice broj … k.o. S. upisan 2.tuženik, te je kao zakupoprimac upisana tvrtka I. j.d.o.o. S.

 

55. Iz podataka Sudskog registra Trgovačkog suda u Varaždinu je vidljivo da je direktor tvrtke I. j.d.o.o. S.c ovdje 1.tuženik M. L.

 

56. Uvidom u kopiju katastarskog plana Područnog ureda za katastar Čakovec sud je utvrdio da su navedene nekretnine stranaka međašne, a što nije niti sporno između stranaka. U naravi je nekretnina tužitelja u ovom spornom dijelu kuća, garaža i dvorište, dok je nekretnina u vlasništvu 2.tuženika u tom dijelu gdje je međašna s nekretninom tužitelja u naravi oranica. Iz kopije katastarskog plana je vidljivo da je na čestici kuća i dvorište i da se to dvorište proteže izvan granica katastarske čestice dalje na kat.čest.br. … (vlasništvo 2.tuženika ) koja čestica se nalazi gledano desno od ceste i iza same katastarske čestice broj … (vlasništvo tužitelja ).

 

57. Iz Procjembenog elaborata broj 1542/18 tvrtke … nekretnine iz listopada 2018.god. sud je utvrdio da se na lokaciji S. nalazi stambena građevina i zemljište u vlasništvu tada Obrta O., da je ista upisana u z.k.ul.br. … k.o. S., čest.br. … i da je ista identična katastarskoj čestici broj … k.o. S. i priložena je fotografija te nekretnine, kao i prikaz mikrolokacije nekretnine gdje se vidi kuća i dvorište omeđeno zelenom višom ogradom – čempresima (tujom ), a na stranici 10 tog Procjembenog elaborata je navedeno da je parcela dijelom neograđena, a dijelom zelenilo služi kao ograda i da je dvorište uređeno šljunkom i da je stanje nekretnine uređeno i održavano.

 

58. Iz Zapisnika o primopredaji prodane nekretnine u stečajnom postupku broj St-390/2013 Trgovačkog suda u Varaždinu od 28. srpnja 2021.god. sud je utvrdio da je stečajna upraviteljica T. G. direktoru ovdje tužitelja Č. predala u posjed nekretninu upisanu u z.k.ul.br. … k.o. Stanetinec, čest.br. … kuća, garaža, dvorište od 301 čhv koju je isti kupio na e-dražbi i sukladno rješenju o dosudi nekretnine od 18. lipnja 2021.god. uplatio cjelokupni iznos kupoprodajne cijene. Navedeno je da se primopredaja obavlja predajom ključa i uvođenjem kupca u posjed nekretnine, te je navedeno da je kupca upisan kao vlasnik nekretnine i da su tereti na nekretnini brisani. Opis zatečenog stanja nekretnine pri primopredaji nalazi se u prilogu Zapisnika, a opisano je stanje kuće i u kući, te je fotografirana kuća, dok fotografija ili opisa dvorišta nema.

 

59. Općepoznata je činjenica da stabla smaragdne tuje, kao i pravi čempresi spadaju u višu porodicu koja se naziva porodicom čempresovki ili porodicom čempresa te se koriste kao istoznačnice, dakle ono što stranke navode kao "čempresi" odnosi se i na "tuje" , a između stranaka nije sporno gdje su se ta stabla nalazila i koja stabla su posjećena, tako da se isto posebno niti ne obrazlaže.

 

60. Osim toga u spisu osiguranja dokaza šumarski vještak dr.sc. K. I. je jasno naveo da su to bila stabla "smaragdne tuje ".

 

61. Sud je iz Potvrde Policijske uprave međimurske, Policijska postaja Mursko Središće utvrdio da je dana 23. Rujna 2021.god. G. Č., zaposlenik tvrtke A. E. d.o.o. (ovdje tužitelja ) dojavio da im je netko unatrag tjedan dana u S. gdje imaju kuću prokopao dvorište i otuđio čemprese. Policijski službenici su toga dana izašli na lice mjesta gdje su razgovarali sa ovdje direktorom tužitelja i vlasnikom susjedna parcele M. L. i utvrđeno je da je isti posjekao oko 50 komada čempresa koji su se nalazili na međi, a za koje smatra da su na njegovoj parceli i kako se radi o neriješenim imovinsko-pravnim odnosima isti su upućeni na privatnu tužbu tj. ishodovanje mjernika. Također je u potvrdi navedeno da elementi kaznenog djela (KD) niti prekršaja nisu utvrđeni.

 

62. Mjernički vještak H. R. je u postupku osiguranja dokaza broj R1-63/2021 identificirao i označio spornu površinu tj. sporni dio nekretnine, i u izrađenoj u tom izvanparničnom postupku predmetna je ovdje sporna površina tj. dio sporni dio nekretnine označena kao prijeporno područje između katastarske međe i linije na kojoj je bilo raslinje, i omeđen točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A i linijama između tih točaka. Navedene točke iz tog nalaza vještaka sada tužitelj navodi u oba svoja tužbena zahtjeva.

 

63. Iz nalaza i mišljenja vještaka šumarske struke dr.sc. K. I., sačinjenog u ovosudnom postupku radi osiguranja dokaza broj R1-63/2021 je utvrđeno da je vještak utvrdio da je raslinje (čempresi, tj. kako je vještak utvrdio, smaragdne tuje, te ostalo bilje i drveće – kako i vještak navodi da se nalazilo uz južni rub okućnice) koje su posjekli tuženici predstavljalo rub odnosno živu ogradu okućnice na adresi S., dakle da je bilo sastavni dio te okućnice, povezano u naravi s tom okućnicom i nekretninom na adresi S., a to je nekretnina tužitelja.  Također je vještak naveo da je predmetno raslinje bilo zasađeno kao rub odnosno živa ograda predmetne okućnice – dvorišta oko kuće na adresi S., prije više od 10 godina jer su već 2011.god. i najmlađa stabla bila zasađena i ista zelena ograda se vidi na servisu Google Street View, a ostala i oko 5 godina ranije, te da su ista vidljiva i na orto-foto snimkama Državne geodetske uprave iz 2017/18 godine, a njihovo je postojanje vidljivo i na fotografijama koje je učinio tužitelj nakon što je kupio nekretninu i ona mu predana u posjed u srpnju 2021. godine. 

 

64. Taj vještak je na očevidu na licu mjesta održanom dana 17. studenog 2021.god. sačinio i fotografije na licu mjesta koje su sastavni dio njegovog nalaza u tom spisu osiguranja dokaza, tako da je ovaj sud na osnovu tih fotografija utvrdio kakvo je bilo stanje na licu mjesta tj. da osim što su čempresi posjećeni, da su sada i izvađeni korijeni od tih čempresa, te da je iskopan i jarak, te se vidi i izgažena trava.

 

65. Tužitelj je priložio u spis fotografije ( u spisu ispis, u e-spisu skenirani izvornici u boji) iz kojih je vidljivo da je kuću u S. koju je isti kupio u stečajnom postupku, okruživalo dvorište i da je to dvorište dijelom bilo omeđeno sa visokim čempresima (tujama ) i to gledano desno od ceste tj. na mjestu gdje su nekretnina tužitelja i nekretnina 2.tuženika međašne. Iz fotografija je vidljivo da je ranije, pa čak i nakon rušenja čempresa i drugog raslinja koje je predstavljalo ogradu, sve do linije te ograde bila zasađena travnata površina, u naravi povezana u jednu cjelinu s preostalim dijelom dvorišta na adresi S.(tj. sa z.k. česticom br. …k.o. S., kat.čest.b. …).

 

66. Predane su i fotografije na kojima je vidljivo kako nekretnina izgleda nakon rušenja tih čempresa ( tuja ), kao i fotografije kako nekretnina izgleda nakon što je na istoj iskopan jarak.

 

67. Na okolnost posljednjeg mirnog posjeda sud je saslušao svjedoke i parnične stranke.

 

68. Svjedok T. G. je u iskazu pred sudom izjavila da je odvjetnica po struci, a da je bila stečajna upraviteljica u stečajnom postupku koji se vodio pred Trgovačkim sudom u Varaždinu protiv obrta E. O. iz S. i u kojem se prodavalo više nekretnina, između ostalog i obiteljska kuća na adresi S. Ona je osobno bila više puta na licu mjesta, kao i vjerovnik Hrvatska poštanska banka koja je sačinila Procjendbeni elaborat za tu nekretninu i koji se koristio prilikom prodaje nekretnine e-dražbom kod FINE gdje je ovdje tužitelj istu nekretninu i kupio u srpnju 2021.god. Ta nekretnina se sastojala od obiteljske kuće i garaže, te dvorišta koje je bilo ograđeno i to ispred neposredno do kolnika sa zasađenim čempresima, te još s bočne strane gledano desno s ulice također sa čempresima i u toj kući je živjela O. sa djecom. Druga čestica koja se prodavala je bila susjedna i sastojala se od oranice, puta i peradarnika, a ista je gledano s kolnika smještena desno od čestice na kojoj je kuća. Ta susjedna čestica je prodana ovdje 2.tuženiku I. L. ranije. Kada je tužitelj kupio česticu sa kućom išla je sa z.z. tužitelja na lice mjesta i sačinili su i potpisali Zapisnik o primopredaji nekretnine i tom prilikom su izvršili pregled cijele nekretnine, fotografirali su, utvrdili stanje brojila i kupac je uveden u posjed i tada su čempresi bili na dvorištu s te desne strane gledano od ceste i site je svjedokinja pokazala na fotografijama, kako u ovom spisu, tako i u spisu R1-63/21, dakle čempresi su rasli. I u Procjenbenom elaboratu se nalaze fotografije gdje su isto vidljivi ti čempresi koji rastu. Kako je E. O. bila vlasnica obje čestice tj. i gdje je bila kuća i gdje je bila oranica, ona je zasadila te čemprese da ogradi dvorište od oranice i da bi dvorište zatvorila od pogleda s ceste. Prilikom primopredaje nekretnine ovdje tužitelju 2021.god. čempresi su bili viši od nje, a tužitelju je predana u posjed nekretnina u granicama u naravi tj. sa tim čempresama koji su rasli desno gledano s ceste, prema oranici. Kada je 2.tuženik L. I. kupio 2019.god. susjednu česticu u naravi oranica, put i peradarnik tada je njemu predala u posjed, kao stečajna upraviteljica, kupljenu česticu do tih čempresa, dakle ne unutar dvorišta kuće. Obitelj O. je u toj kući nastavila živjeti sve do srpnja 2021.god. kada je kuća prodana, pa pretpostavlja da su oni održavali to dvorište oko kuće i te čemprese.

 

69. Svjedok S. P. je izjavila da radi kod tužitelja unatrag godinu dana i bila je osobno prisutna kod predaje u posjed nekretnine u S. koju je kupio tužitelja, a istu je tužitelju predala u posjed stečajna upraviteljica T. G., koja im je pokazala tu kuću i dvorište od nekih 1000 m2 i pregledali su kuću i dvorište i čemprese koji su bili oko tog dvorišta i koji su dvorištu davali neku cjelinu. Ti čempresi su bili zasađeni gledano desno s ceste i bili su visoki oko 3 metra i bili su održavani i u dobrom stanju, te je na fotografijama u spisu pokazala te čemprese i to dvorište, te je navela da se na nekim fotografijama vidi da je trava na dvorištu pokošena do tih čempresa. Tužitelj je nakon kupnje angažirao čovjeka koji je kosio travu na tom dvorištu, a kosio ju je sve do tih čempresa. Ona je bila na licu mjesta u rujnu 2021. kada su čempresi posjećeni, direktor je već zvao policiju, ona je vidjela postavljenu plavu plastičnu traku koju je maknula. I nakon toga je tužitelj kosio travu do mjesta gdje su bili ti čempresi. Nakon toga je bila na licu mjesta u listopadu 2021. kada je ponovno bila stavljena plava plastična traka za koju joj je direktor rekao ta to nije nikakva službena oznaka. Zna da je tužitelj angažirao i geodeta koji je bio na licu mjesta.

 

70. Sud je iskazima svjedokinja povjerovao jer su isti dani uvjerljivo i logično, te su u skladu s dokumentacijom u spisu, a što je na osnovu istih utvrdio će sud dalje obrazložiti.

 

71. Z.z. tužitelja – direktor Č. G. je izjavio da je tužitelj kupio kuću na adresi S., ima Potvrdu o kućnom broju nadležnog katastra, a kupljena je na javnoj dražbi kod FINE. Nekretninu su išli razgledavati i prije kupnje, a nakon kupnje ih je stečajna upraviteljica T. G. na licu mjesta uvela u posjed o čemu je sačinjen primopredajni zapisnik, a ista im je pokazala kuću, dala im je ključ, popisano je stanje brojila, pokazala je garažu, te je pokazala dvorište koje se protezalo sve do tih čempresa i dvorište je jasno bilo omeđeno sa tim čempresima, pa tako i sa strane prema susjednoj čestici, a na fotografijama predanim u spis se jasno vidi kakva je bila forma dvorišta prilikom primopredaje u posjed. Tužitelj redovno obilazi kupljene nekretnine, svaki tjedan ili jedanput u deset dana, tu je dolazio i češće jer je bilo problema s vlagom u kući, a tužitelj je angažirao osobu za košnju i održavanje dvorišta i to I. Š. koji je kosio nekih 4-5 puta, a kosio je sve do tih čempresa. Kada je jednom došao u Stanetinec vidio je da su svi čempresi gledano desno s ulice posjećeni i o p+tome je obavijestio policiju koja je došla na lice mjesta, te je na upit na koga sumnja rekao na Levačiće, ovdje tužene koje je policija pozvala na lice mjesta i 1. I 2.tuženici su rekli policiji da su oni posjekli te čemprese i da je sporna međa. Tužitelj je i angažirao geodeta, ali prije nego je isti došao na lice mjesta ti čempresi su posječeni. Osim toga je posjećeno raslinje i sa stražnje strane dvorišta. Nakon toga je angažirao odvjetnika i pokrenuo je postupak osiguranja dokaza pred ovim sudom, kao i prvi postupak radi smetanja posjeda. Kada su došli na očevid na licu mjesta u tom postupku osiguranja dokaza vidio je da su izvađeni panjevi od tih posjećenih čempresa i od drugog bilja, te je iskopan neki jarak dubile 30-40 centimetara i izgažena je sva trava na tom mjestu. Nakon toga je pokrenu i drugi postupak radi smetanja posjeda. Navodi da je tužitelj koristio i održavao to dvorište sve do tih čempresa od primopredaje u posjed nakon kupnje sve nadalje. Plastična plava traka koja se učestalo pojavljivala, a oni su je više puta micali. Na očevidu u spisu osiguranja dokaza su bili mjernički vještak koji je sačinio skicu i šumarski vještak koji je sačinio fotografije stanja na licu mjesta. Nakon toga više nisu mogli koristiti nekretninu na dotadašnji način.

 

72. 1.tuženik M. L. je izjavio da je njegov otac 2.tuženik L. I. kupio susjednu česticu ovoj od tužitelja, a sada je ista u zakupu njegove tvrtke I. j.d.o.o. Kada je 2.tuženik kupio česticu u naravi oranicu, put i peradarnik 2019.god. tada ih je T. G. uvela u posjed i taj dio okućnice koji je bio iza čempresa. U stečajnom postupku nad obrtom E. O. je prodavano više nekretnine jer je kuća izdvojena u zasebnu česticu. Nakon kupnje su oni uređivali tu kupljenu česticu i kosili su u dio dvorišta iza tih čempresa, te su oni čemprese održavali. Još 2019.god. su zvali geodeta koji im je pokazao među koja je bila unutar dvorišta, iza tih čempresa i gdje je geodet stavio međne oznake. Ranije vlasnica nekretnine gdje je bila kuća nije odražavala to dvorište. Kada se prodavala i kuća u stečajnom postupku kod FINE on se htio prijaviti, međutim bio je na moru i nekretninu je kupio tužitelj. Tužitelja su upozorili da je međa sporna. Tužitelj je kupljenu nekretninu dao dalje na prodaju, te su svaki vikend dolazili kupci u razgledavanje, te su dolazili sve do tih čempresa koji su na njihovoj čestici. To ih je smetalo i on je odlučio te čemprese maknuti kako bi bilo vodljivo do kuda je dvorište od kuće, a ti čempresi su bili na njegovom teritoriju. On je osobno rezao te čemprese s pomagačima. Istaknuo je da T. G. uopće nije znala gdje je međa između te dvije čestice. Prije nego je porezao te čemprese prvo je stavio traku na mjestu gdje je međa. Čemprese je uklonio 21. rujna 2021. u jednom danu i to sve čemprese koji su se nalazili u liniji desno gledano od ceste, a iza nije niša rezao, tamo je bilo sve zapušteno. Što je tiče iskopanih korijena čempresa i iskopanog kanala to je isto on iskopao 12. listopada 2021.god. Ranija vlasnica si je sama uredila gdje je dvorište jer je to bilo njezino, a onda je u stečajnom postupku izdvojena čestica gdje je bila kuća. Nakon što je tužitelj kupio tu česticu jedanput je vidio nekog čovjeka da kosi do tih čempresa, iza nije kosio. Točno je da je na lice mjesta izašla policija, uzela je njegove podatke, ne zna što su napisali, rekli su da oni ne mogu uređivati međe. Istaknuo je da je on tu sječu čempresa napravio u ime svoje firme jer tu nekretninu koristi u ime firme. On nikada nije vidio tužitelja da održava te čemprese. Zvao ga je i geodet od tužitelja koji je uredio istu liniju međe kao i njegov geodet. S ocem, vlasnikom susjedne čestice je razgovarao o sječi tih čempresa i budući da on koristi tu česticu otac mu je rekao "bori se za to", otac to nije niti odobrio niti što drugo, a nije se usprotivio da to napravi.

 

73. 2.tuženik I. L. je iskazao da je točno što je rekao njegov sin, 1.tuženik. On je u stečajnom postupku kupio susjednu česticu tužiteljevoj u naravi oranicu, put i peradarnik i T. G. je prilikom primopredaje rekla što je kupljeno, a da oni nemaju geodeta, a njemu je predala u posjed peradarnik, put i oranicu, te dio dvorišta gdje su se nalazili ti sporni čempresi i još dio dalje na dvorištu prema kući. Nakon toga su angažirali geodeta koji je na međi postavio međašne oznake i oni su do tih oznaka koristili česticu na način da su obrađivali zemlju do kuda je išlo, te su kosili i jedan dio dvorišta unutar ih čempresa, bliže kući. Što se tiče sječe tih čempresa, vađenja korijenja i kopanja kanala sve su to napravili na svojoj čestici, nisu dirali tuđu česticu. U razdoblju od kupnje 2019.god. do 2021.god. su koristili na isti način. Tužitelj je dalje prodavao svoju česticu i pogodilo ga je što je istu zaokružio na 1000 m2 i prodavao je i njegovu površinu. Postavljali su trake na n+mjestu gdje je međa što je tužitelj redovno micao, a onda je sin posjekao čemprese, iskopao korijenje i iskopao kanal, on je to gledao, a sve je to radio na njihovoj čestici, ne na tužiteljevoj. Kada su kosili dio dvorišta iza čempresa bliže kući, ranija vlasnica O. nije ništa rekla. Čempresi su bili bolesni i nisu bili održavani. Iza je bila šikara, to je nije održavalo.

 

74. Stranke su u svojim iskazima ostale kod navoda iznesenih tijekom postupka.

 

75. Na osnovu iskaza, te dokumentacije sud je donio odluku o oba postavljena tužbena zahtjeva.

 

76. Što se tiče podnesenog prigovora promašene pasivne legitimacije u oba spisa, koji su tuženici prvo istaknuli samo u odnosu na 1.tuženika M. L., a na zaključnom ročištu i u odnosu na 2.tuženika I. L., ističe se da su sukladno sudskoj praksi u parnici za smetanje posjeda, pasivno su legitimirani počinitelj smetanja, njegov nalogodavac i onaj u čijem interesu je počinjeno smetanje ako se od toga nije ogradio.

 

77. Nije osnovan prigovor promašene pasivne legitimacije u odnosu na tuženog M. L. jer onaj tko je faktički, osobno  izvršio čin tj. radnje kojima je posjed smetan je neposredni počinitelj smetanja posjeda. On je u iskazu pred sudom jasno rekao da je on i posjekao čemprese i izvadio panjeve, te iskopao jarak, kao i postavljao plastične trake. Isto je priznao i djelatnicima policije koja Potvrda PUM je u spisu. U ovom postupku 1.tuženik M. L. tvrdi da je to počinio u ime svoje tvrtke I. j.d.o.o. koja ima u zakupu spornu česticu kat.čest.br. 655/1 k.o. S., međutim u tom slučaju je smetanje počinio u interesu te svoje tvrtke, pa je stoga pasivno legitimiran jer se 1.tuženik ujedno može smatrati i nalogodavcem jer se radi o direktoru te tvrtke koja ima u zakupu i sporni dio čestice.

 

78. Što se tiče 2.tuženika I. L. on je u iskaz pred sudom rekao da on nije niti sjekao čemprese, niti je vadio panjeve, niti je kopao jarak, međutim nije to niti zabranio 1.tuženiku M. L., dakle to smetanje posjeda je učinjeno i u interesu 2.tuženika jer je on vlasnik sporne čestice (dijela čestice ), pa je pasivno legitimiran jer se od toga čina 1.tuženika nije ogradio.

 

79. 1.tuženik M. L. i 2.tuženik I. L. su potvrdili prilikom uredovanja (očevida ) na licu mjesta održanog u spisu radi osiguranja dokaza broj R1-63/21 dana 17. studenog 2021.god., što je vidljivo iz Zapisnika u tom spisu, da su oni iskopali panjeve ranije posječenih čempresa.

 

80. Dakle, sud je utvrdio da su i 1.tuženik i 2.tuženik pasivno legitimirani u ovom postupku.

 

81. Tuženici su podnijeli i prigovor prekluzije i to za obje podnesene tužbe tj. za oba smetanja posjeda.

 

82. Čl. 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jasno propisuje da pravo na zaštitu posjeda traje sve do isteka roka od 30 (trideset ) dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. Dakle, rok se ne računa od dana za koji se saznalo da je dan počinjenja smetanja posjeda, kako to tvrde tuženici, već od dana kada je smetani (ovdje tužitelj ) saznao za smetanje.

 

83. Što se tiče prvog smetanja posjeda (uznemiravanjem time što su posjekli čemprese koji su predstavljali živu ogradu, te ostalog bilja i drveća na spornom dijelu čestice, kao i time što su samovlasno ulazili i postavljali traku na predmetni sporni dio čestice ) koje je predmet tužbenog zahtjeva u spisu Psp-19/21 za isto je tužitelj saznao dana 23. rujna 2021.god. što je sud utvrdio na osnovu Potvrde Policijske uprave međimurske, Policijska postaja Mursko Središće, dakle iz dokumenta službene osobe, kao i iz iskaza svjedokinje P. i z.z. tužitelja Č., a tužba je podnesena dana 22. listopada 2021.god. što je jasno vidljivo iz datuma primitka u e-spisu, dakle podnesena je u roku od 30 dana od dana kada je tužitelj saznao za to smetanje.

 

84. U odnosu na drugo smetanje posjeda, sud je utvrdio da je tužitelj na očevidu održanom u ovosudnom spisu broj R1-63/21 održanom dana 17. studenog 2021. godine saznao za predmetno drugo smetanje posjeda koje je predmet postupka broj Psp-24/21 (kojima su onemogućili tužitelju korištenje sporne površine na dotadašnji način, dakle oduzimanje posjeda time što su izvadili panjeve ranije posječenih čempresa, te panjeve ostalog bilja i drveća, te izgazili travnatu površinu ), što je  navedeno u tom sudskom Zapisniku s očevida, te je isti trebao zaštiti u roku od 30 dana, što je i učinio dana 17. prosinca 2021.god. koja tužba je kod ovoga suda zaprimljena pod brojem Psp-24/21 i datum primitka je jasno naznačen u e-spisu .

 

85. Stoga sud utvrđuje da je tužitelj u roku podnio obje tužbe, te o istima treba odlučiti.

 

86. Zatim je sud na osnovu provedenih dokaza utvrdio da je tužitelj bio posljednji mirni posjednik spornoga dijela nekretnine koja je u zemljišnoj knjizi upisana kao vlasništvo 2.tuženika.

 

87. Naime, kako je tužitelj u stečajnom postupku nad stečajnim dužnikom E. O. kao vlasnice obrta „Peradarstvo O.“ u stečaju, OIB:…, kupio nekretninu na adresi S., upisanu u k.o. S., broj zk uloška …, čest.br. … (katastarske oznake …), a s kojom je u naravi, još kada je dvorište oko kuće na adresi S. formirala ranija vlasnica E. O., kao sastavni dio bio spojen i ovdje sporni dio susjedne čestice, upisane u zk.ul. br. … k.o. S., čest.br. … (katastarske oznake … ), te je tužitelju nakon kupoprodaje u stečajnom postupku nad obrtom O. E. u posjed bila predana nekretnina upravo u tom obliku tj. kuća s okućnicom – dvorištem koje je bilo omeđeno živom ogradom i to čempresima (tujom ), i koje dvorište se prostiralo unutar te žive ograde od čempresa (tuje ).

 

88. To iz razloga jer je E. O., vlasnica obrta, čije nekretnine su prodane u stečajnom postupku koji se vodio kod Trgovačkog suda u Varaždinu bila vlasnica dvije čestice, obje sporne u ovom postupku i ona si je dvorište oko obiteljske kuće ogradila djelomično zelenom ogradom tj. čempresima (tujom ) na način kako je njoj to odgovaralo tj. sa zelenom ogradom je ogradila dio prema ulici (cesti ), kao i dio prema susjednoj čestici – oranici, a koja je s desne strane gledano s ceste.

 

89. Kada je 2.tuženik L. I. u stečajnom postupku kupio česticu u vlasništvu E. O. (katastarsku čest.br. …) još 2019.god., dakle dvije godine prije nego je tužitelj kupio susjednu česticu (katastarsku čest.br. … ), onda je 2.tuženik već morao pokrenuti odgovarajući postupak da se utvrdi pravo vlasništva na spornoj površini, odnosno da se sudskim putem uredi međa na spornom dijelu, a kako bi zaštitio svoje vlasništvo, ukoliko je smatrao da mu je isto povrijeđeno na tom dijelu čestice.

 

90. Sud je na osnovu iskaza svjedokinje T. G., stečajne upraviteljice, dakle službene osobe u stečajnom postupku provedenom pred Trgovačkim sudom u Varaždinu jasno i nedvojbeno utvrdio da je 2.tuženiku te 2019.god. nakon kupnje predana u posjed čestica broj … k.o. S. u naravi peradarnik, put i oranica samo do tih čempresa (tuja), dakle nikako ne unutar dvorišta kuće koja je na čest.br. … k.o. S.. To je životno i logično jer je prema fotografijama u spisu jasno utvrđeno da su ti čempresi (tuje ) kao zelena ograda bili oko dvorišta obiteljske kuće O. s te desne strane gledano s ceste i isti su odvajali tu česticu od susjedne čestice na kojoj je bila oranica, kako vizualno tako i u pogledu načina korištenja. Ukoliko je 2.tuženik utvrdio da bi mu po površni pripadao još i dio ograđenog dvorišta kuće, tada je morao na vrijeme pokrenuti postupak, pa tada i još protiv tadašnje vlasnice te susjedne čestice E. O.

 

91. Nije životno niti logično, niti je sud povjerovao tuženicima, da su oni nakon kupnje čest.br. … k.o. S. istu koristili na način da su obrađivali oranicu, ali i da su kosili unutrašnji dio dvorišta oko ti čempresa (tuja ) jer bi to značilo da su fizički ulazili na tuđe dvorište, a gdje je tada još živjela obitelj O., a koja obitelj je upravo sadnjom tih čempresa ogradila svoje dvorište oko kuće kako drugi ne bi ulazili i kako bi bili zaklonjeni od pogleda.

 

92. 2.tuženik kao vlasnik čestice je morao sukladno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ( ZOVO ) pokrenuti postupak kako bi zaštitio svoje vlasništvo, a sada u ovom postupku radi smetanja posjeda tuženici se ne mogu pozvati niti na čl. 105. st. 1. ZOVO jer se u ovom postupku štiti posjed spornog dijela čestice i kako je utvrđeno da je posjed bio tužiteljev, da je isti posjed bio miran, tada 2.tuženik nema ovlasti na tuđem mirnom posjedu obavljati radnje koje su navedene u čl. 105. ZOVO jer je pravo posjeda jače pravo u konkretnom slučaju.

 

93. Prema odredbi čl. 20. st. 1. ZOVO samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Samovlasno smetanje posjeda u smislu st. 2. iste odredbe je smetanje koje je poduzeto bez volje posjednika.

 

94. Ističe se da Zakon čl. 20. st. 3. ZOVO štiti čak i posjed koji je pribavljen silom, potajno, odnosno prijevarom ili zlouporabom povjerenja, a što ovdje nije slučaj, te se ne smije samovlasno oduzeti taj posjed nakon što joj prestane pravo na zaštitu posjeda. Već je obrazloženo da 2.tuženik od kupnje čest. br. … k.o. S. nije poduzimao nikakve radnje niti radi zaštite prava vlasništva niti radi utvrđivanja posjeda na spornom dijelu čestice i to sve od kupnje 2019.god. do 2021.god. i to nakon što je tužitelj kupio susjednu česticu broj … k.o. S.

 

95. Postupanje tuženika se ne može podvesti pod čl. 20. st. 4. ZOVO na koji se tuženici pozivaju, niti se tu radi o dopuštenoj samopomoći na strani tuženika jer te njihove radnje ne dozvoljava Zakon, budući tuženici nisu na vrijeme zaštitili svoj posjed da su ga i imali na tom dijelu čestice, pa su izgubili pravo na isti, e su ovim radnjama uznemiravanjem i oduzimanjem posjeda tužitelju počinili samovlast koja je zabranjena.

 

96. U ovom postupku je sud pogotovo na osnovu iskaza svjedokinje T. G. kao službene osobe u stečajnom postupku, utvrdio da tužitelju prilikom predaje u posjed kupljene čest.br. … k.o. S. u srpnju 2021.god. nije ničime i ni na koji način bilo označeno niti pokazano da bi se predavalo u posjed išta manje, već mu je predano u posjed nekretnina upravo u tom obliku, tj. prostor koji je obuhvaćao kuću i dvorište omeđeno ogradom od čempresa (tuja ), a nije postojala niti bila označena nikakva druga granica niti međa osim spomenute ograde od čempresa, do koje se prostiralo dvorište. 

 

97. Tako je tužitelj stupio u posjed i postao posjednik čitavoga toga dvorišta, dakle i cijele z.k. čestice br. … k.o. S. (katas.čest.br. …) –kuća, garaža, dvorište, i dijela susjedne z.k. čestice br. … k.o. St. (katas.čest.br. …)-peradarnik, put i oranica koji se nalazio unutar ograde od čempresa (tuja ) u ograđenom dvorištu oko kuće i na taj način je i taj dio čestice broj … fizički ( u naravi ) bio pripojen čestici … k.o. S. (katas.čest.br. … ). 

 

98. Kada se prodavala cijela z.k. čestice br. … k.o. S.  (katas.čest.br. …) –kuća, garaža, dvorište u stečajnom postupku nad obrtom E. O. pred Trgovačkim sudom u Varaždinu tada je i u procjembenom elaboratu za predmetnu nekretninu na temelju koje se ta čestica podavala je navedeno da je ista dijelom neograđena, a dijelom ograđena zelenilom, a radi se upravo o spornim čempresima (tujama ), jer je upravo to zelenilo koje predstavlja ogradu. U tom elaboratu je  i na zračnoj snimci sa Google Maps (Street View), kod prikaza mikrolokacije nekretnine, ista označena tako da je zaokružena zajedno s ovdje spornim dijelom z.k. čestice br. … k.o. S. (katas.čest.br. 655/1 ) i čempresima (tujama ) koji su istu okruživali. Dakle, nedvojbeno je da je u naravi, tj. faktički, ovdje sporni dio predstavljao jednu cjelinu zajedno sa z.k. česticom br. … k.o. S. ( … ), kao dio dvorišta kuće koja se nalazi na navedenoj čestici, te je tako i tužitelj istu primio u posjed.

 

99. Sud je utvrdio da je u posjedu sporne površine dijela z.k. čestice br. … k.o. S. (katas.čest.br. …) bio upravo tužitelj, jednako kao što je ranije bio njegov pravni prednik, tj. raniji vlasnik O. E., koja je uspostavila upravo takav posjed kuće s dvorištem na adresi S. na način da obuhvaća i sada spornu površinu koja je prema katastarskom prikazu dio susjedne z.k. čestice br. … k.o. S. (.). Kako je ta, sada sporna, površina (dio susjedne z.k. čestice br. …  k.o. S. tj. …) bila u posjedu pravnoga prednika tužitelja, i na istoj je pravna prednica zasadila spomenute čemprese (tuje ) kojima je ogradila dvorište uz svoju kuću koja se nalazi na z.k. čestici br. … k.o. Stanetinec (kat.čest.br. …), isti su bili njezino vlasništvo, a potom su prešli u posjed i vlasništvo tužitelja, kao što je sporna površina prešla u posjed tužitelja, budući da mu je nekretnina predana u posjed u naravi u takvom obliku kako je postojala i ranije – omeđena spomenutim čempresima (tujom ) i drugim raslinjem.

 

100.                  To što u stečajnom postupku nad obrtom E. O., ranije vlasnice i pravne prednice tužitelja nije angažiran geodetski (mjernički) vještak niti je prije prodaje obje te čestice u ranijem vlasništvu E. O. jasno utvrđeno što se prodaje, nego je samo prodana svaka čestica zasebno, a kupcima je stečajna upraviteljica pokazala na licu mjesta što su kupili i što im predaje u posjed, ne može ići na štetu tužitelja kojemu je nakon kupnje čestice u stečajnom postupku stečajna upraviteljica pokazala i predala u posjed česticu na način da je kupio kuću sa garažom i dvorištem, a koje dvorište mu je pokazano i predano do tih spornih čempresa (tuja ).

 

101.                  Već je obrazloženo da je i u nalazu i mišljenju vještaka šumarske struke dr.sc. K. I., sačinjenog u ovosudnom postupku radi osiguranja dokaza R1-63/2021 navedeno da je predmetno raslinje bilo zasađeno kao rub odnosno živa ograda predmetne okućnice – dvorišta oko kuće na adresi S., prije više od 10 godina tj. već 2011. su i najmlađa stabla bila zasađena, što je uvršteno na servisu Google Street View, a ostala i oko 5 godina ranije, te da su ista vidljiva i na orto-foto snimkama Državne geodetske uprave iz 2017/18 godine, a njihovo je postojanje vidljivo i na fotografijama koje je sačinio tužitelj nakon što je kupio nekretninu i kada mu je nekretnina predana u posjed u srpnju 2021. godine. Stoga je sud utvrdio da postoji neprekinuti kontinuitet posjedovanja tog dvorišta u toj cjelini sve do tih spornih čempresa (tuja) kroz više godina, a neposredno prije nego su posjećeni isti su bili visoki od 2 do tri metra, rasli su, što isto dokazuje njihovu starost upravo na toj spornoj površini čestice broj … k.o. S.

 

102.                  Dakle, u postupku dokazivanja je utvrđeno da su predmetna stabla čempresa (tuja ) i drugo raslinje, a potom panjevi istih, sve dok ih tuženici nisu izvadili, predstavljali živu ogradu odnosno rub dvorišta (okućnice ) povezanog u naravi s kućom koju je kupio tužitelj na adresi S., te je površina do tog raslinja uključujući tlo ispod njega bila sastavni dio te okućnice dvorišta kuće na adresi S., u posjedu posjednika kuće i okućnice – ranije pravne prednice E. O., a potom tužitelja koji je nekretninu kupio u stečajnom postupku nad ranijom vlasnicom. I iz ranije priloženog procjembenog elaborata razvidno je da je ta živa ograda, pa tako i čitavo dvorište do iste, bila obuhvaćena procjenom kao sastavni dio nekretnine, te se tako i prodavala u tom stečajnom postupku. 

 

103.                  Sud je na osnovu iskaza svjedokinje P., te z.z. tužitelja utvrdio da kad su tuženici posjekli stabla čempresa (tuje ), tužitelj je i dalje koristio predmetnu površinu kat.čest.br. … k.o. S., prvobitno postavljenu plavu traku je maknuo, i koristio predmetnu površinu i održavao je, te je tražio posjedovnu zaštitu od smetanja opisanim uznemiravanjem od strane tuženika u spojenom spisu Psp-19/21. Zatim su tuženici kasnije još i iskopali korijenje stabala i raslinja, iskopali jarak po liniji za koju smatraju da predstavlja među, izgazili površinu između toga jarka i ranijega ruba okućnice (linije po kojoj su bila zasađena stabla čempresa-tuje i drugo raslinje), te se radilo o takvom smetanju posjeda predmetne površine koji sada onemogućava tužitelja u daljnjem korištenju predmetne površine, te je stoga tužitelj zatražio putem suda zaštitu od toga smetanja oduzimanjem posjeda u spisu Psp-24/21.

 

104.                  Dakle, neosporno je da je upravo tužitelj bio u posjedu predmetne površine, kao i ranija posjednica O., kao dijela  okućnice-dvorišta oko kuće na adresi S., te da su tuženici najprije smetali njegov posjed posjekavši živu ogradu oko iste i postavljanjem plastične trake koju je tužitelj maknuo, te je zatim koristio predmetnu površinu i dalje do mjesta gdje su bili zasađeni ti čempresi (tuje ), ali i zatražio sudsku zaštitu zbog predmetnoga uznemiravanja posjeda – u postupku pred sudom koji se vodi pod brojem Psp-19/21 (spojeni spis ).

 

105.                  Zatim je tužitelj kasnije utvrdio, što je z.z. tužitelja vidio kod dolaska na uredovanje radi osiguranja dokaza u spisu R1-63/21, tuženici ponovo smetali posjed na način kojim se tužitelju onemogućava daljnje korištenje predmetne površine i to iskapanjem jarka, vađenjem korijenja čempresa i drugog raslinja, a koje je i nakon rušenja stabala nastavilo predstavljati rub okućnice - dvorišta, zatim gaženjem sporne površine, te ponovnim postavljanjem plastične trake, te je zbog toga tužitelj zatražio sudsku zaštitu od toga smetanja posjeda novom tužbom  po kojoj se vodi ovosudni postupak Psp-24/2021.

 

106.                  Ističe se da čak niti vlasnik nekretnine (a niti zakupnik nekretnine) nije ovlašten samovlasno smetati posjed posjedniku, te ako su tuženici smatrali da im pripadaju nekakva prava na predmetnu spornu površinu dijela čestice broj … k.o. S. i da imaju pravo na posjed iste, to su trebali ostvarivati putem odgovarajućih sudskih postupaka, kako je već obrazloženo.  

 

107.                  Što se tiče postavljanja plave plastične trake, koja je u nekoliko navrata ponovno postavljena, sud je utvrdio na temelju iskaza svjedokinje P., zatim z.z. tužitelja, pa i tuženih, da je tužitelj istu maknuo odmah kad ju je vidio, te je time putem ustvari putem samopomoći zaštitio svoj posjed, jer je i nakon toga bez ometanja odlazio na ovdje spornu površinu, istu održavao i koristio i ista je bila dio dvorišta kao i do tada. Tako je bilo kod svakog dolaska tužitelja na njegovu nekretninu, sve do 17.11.2021, kada je direktor tužitelja dolaskom na uredovanje radi  osiguranja dokaza vidio da su tuženici, što su i sami prilikom tog uredovanja potvrdili, osim što su ponovo postavili plavu traku tamo gdje smatraju da je katastarska međa, uz nju i iskopali jarak, izvadili panjeve ranije posječenih čempresa, te izgazili ovdje spornu površinu, te tim radnjama onemogućili tužitelju korištenje i posjed predmetne površine na dotadašnji način, te time počinili smetanje posjeda oduzimanjem, zbog čega je tužitelj, i podnio daljnju tužbu ovom sudu.

 

108.                  Postavljanjem plave plastične trake prije podnošenja tužbe, a koju je tužitelj uklonio i time putem samopomoći zaštitio svoj posjed, tužitelju nije prestao posjed ovdje sporne površine, već je tužitelj, budući da si je posjed zaštitio, i dalje bio u mirnom posjedu i činom rušenja čempresa (tuja ) i drugog raslinja taj je njegov posjed bio smetan po tuženicima.  Prema tumačenju čl. 28. ZOVO posjed nije prestao ako ga je drugi oduzeo, a dosadašnji posjednik nije ostvario posjedovnu zaštitu, što tvrde tuženici, međutim konkretnim radnjama tužitelj je zaštitio svoj posjed putem dopuštene samopomoći, a koji posjed mu je ranije nasilno oduzet od strane tuženika.

 

109.                  Isto tako, i nakon što je posječena ograda od čempresa (tuja ) i drugog raslinja tj. nakon što su tuženici uznemiravali posjed tužitelja i dalje  je sporna površina kat.čest.br. … k.o. S. bila faktički povezana s nekretninom i dvorištem tužitelja, te je on istu i dalje koristio, imao na nju pristup i održavao je, što je razvidno iz iskaza svjedokinje P. i z.z. tužitelja, kao i iz tadašnje povezanosti iste s preostalim dijelom dvorišta, što je vidljivo iz priloženih fotografija u spis, dakle tim je postupcima njegov posjed bio smetan uznemiravanjem, on ga nije izgubio, niti je izgubio pravo na posjedovnu zaštitu.

 

110.                  Tuženici su dakle prvo posjed uznemiravali, te je isto predmet tužbenog zahtjeva u spisu Psp-19/21, a nakon tog ranijega smetanja posjeda sječom zelene, rastuće ograde od čempresa (tuja ) i drugog raslinja i nakon toga je i dalje sporna površina bila faktički povezana s tužiteljevom nekretninom i dvorištem, te je tužitelj na istu i dalje imao pristup i održavao je, što je utvrđeno na osnovu iskaza svjedokinje P. i z.z. tužitelja tj. da je angažirao osobu koja je to cijelo dvorište do spornih čempresa  kosila, tužitelj je svoj posjed zaštitio sudskim putem, podnošenjem tužbe zbog smetanja posjeda ( Psp-19/21 ), pa time takvim smetanjem on nije izgubio posjed, niti je izgubio pravo na posjedovnu zaštitu.

 

111.                  Osim toga ta postavljena plava traka nije nikakva službena oznaka međe jer geodeti za oznaku linije međe ne koriste trake, već samo kolce-stupove. Da bi međa između susjeda bila uređena mirnim putem, potrebna je suglasnost oba susjeda, što ovdje nije slučaj, budući da za pravac međe kako to tvrde tuženici nije priložen nikakav dokaz da je postignuta suglasnost za isti pravac. A tu plavu vrpcu su tuženici postavili samoinicijativno. Osim toga sami tuženici su izjavili da nije pokrenut postupak pred sudom radi uređenja međe, dakle međa između nekretnina nije uređena u sudskom postupku.

 

112.                  Stoga sud smatra da je tužitelj dokazao svoj samostalni posljednji mirni posjed i to u kontinuitetu od kupnje nekretnine tj. kuće, garaže i dvorišta u srpnju 2021.god., pa nadalje, na tom dijelu nekretnine tj. katas.čest.br. … k.o. S.

 

113.                  Posjed se može smetati i uznemiravanjem posjeda (tužbeni zahtjev u spisu Psp-19/21) i oduzimanjem posjeda (tužbeni zahtjev u spisu Psp-24/21 ).

 

114.                  Zatim, primjenom pravila o teretu dokazivanja, sud je utvrdio da su upravo tuženici M. L. i I. L. smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu na način da su prvo uznemirili njegov posjed na način da su dana 21. rujna 2021.god. posjekli čemprese (tuje ) koji su predstavljali živu ogradu između predmetnog dijela čestice kat.čest.br. … k.o. S., te ostalog bilja i drveća na predmetnoj čestici time što su samovlasno ulazili i postavljali traku na predmetni dio čestice (tužbeni zahtjev broj Psp-19/21 ), a zatim su tužitelju na tom dijelu nekretnine kat.čest.br. … k.o. S. i oduzeli posjed na način da su dana 12. listopada 2021.god. izvadili panjeve ranije posjećenih čempresa (tuja ) koji su predstavljali živu ogradu, te panjeve ostalog bilja i drveća, te izgazili travnatu površinu i na istome iskopali jarak, a kako to tužitelj tvrdi u svojoj tužbi.

 

115.                  1.tuženik M. L. je poduzeo sve radnje navedene u tužbenom zahtjevu ( i Psp-19/21 i Psp-24/21 ) što je priznao i pred sudom u iskazu i pred djelatnicima PUM. Već je obrazloženo da je isti pasivno legitimiran, iako tvrdi da je radnje poduzimao u ime svoje tvrtke I. j.d.o.o. 2.tuženik pak je sve te radnje 1.tuženika odobrio tj. nije se od istih ogradio već je 1.tuženiku još i rekao "brani svoje", što je izjavio u iskazu pred sudom. Na zapisnik u spisu R1-63/21 su oba ovdje tuženika (tamo protustranke ) rekli da su oni izvadili panjeve ranije posjeklih čempresa i iskopali jarak. Stoga sud smatra da su oba tuženika izvršili čin smetanja posjeda tužitelja i to prvo uznemiravanjem posjeda, a zatim i oduzimanjem posjeda.

 

116.                  Uznemiravanje posjeda je izvršeno dana 21. rujna 2021.god. (Psp-19/21) kada su posjećeni čempresi na spornoj površini, te je posjećeno ostalo bilje i drveće, sve u dijelu kat.čest.br. … k.o. S. (prema skici mjerničkog vještaka omeđenoj točkama A-B-C-D-E-F-G-H-A ) koja je činila jedno jedinstveno dvorište, kao i samovlasnim ulaženjem na taj dio čestice i postavljanjem trake. Stoga je sud tuženicima naložio da uspostave ranije posjedovno stanje na način da prestanu samovlasno ulaziti na taj dio nekretnine, a druga uspostava ranijeg posjedovnog stanja nije moguća i to konkretno vraćanje posjećenih čempresa i drugog bilja, budući da su isti sječom uništeni i nije ih moguće ponovno postaviti. Također je tuženicima zabranjeno takvo i slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 15.000,00 kuna svakome od tuženika, što je u skladu s čl. 265. Ovršnog zakona (Narodne novine RH broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) u svezi s čl. 16. Ovršnog zakona.

 

117.                  Oduzimanje posjeda pak je izvršeno dana 12. listopada 2021.god. (Psp-24/21) kada su tuženici izvadili panjeve ranije posječenih čempresa, te panjeve ostalog bilja i drveća na spornoj površini čestice broj … k.o. S. (na skici mjerničkog vještaka označen točkama A-B-C-D-E-H-F-G), te su izgazili travnatu površinu i iskopali jarak na tom dijelu, a što je utvrđeno na očevidu u spisu osiguranja dokaza R1-63/21, te vidljivo iz fotografija sačinjenih na tom očevidu, a što je i logično jer kada su tuženici vadili sve te panjeve i kada su kopali jarak na spornoj površini tada su istovremeno i gazili travu. Takvim činom tuženika je posjed oduzet tužitelju jer on sada uopće ne može na dosadašnji način koristiti taj dio dvorišta. Stoga je sud tuženicima naložio da uspostave ranije posjedovno stanje na način da vrate predmetni dio nekretnine u posjed tužitelja, zatim da izravnaju izgaženu travnatu površinu, zatrpaju iskopani jarak i maknu postavljenu plastičnu traku. Također je tuženicima zabranjeno takvo i slično smetanje pod prijetnjom novčane kazne u iznosu od 15.000,00 kuna svakome od tuženika.

 

118.                  Dakle, 1. i 2.tuženici su po utvrđenju suda izvršili oba čina smetanja posjeda tužitelja (i uznemiravanjem posjeda i oduzimanjem posjeda ), te su tužitelja onemogućili u daljnjem korištenju tog dijela nekretnine i stoga je sud oba tužbena zahtjeva tužitelja u cijelosti usvojio i odlučio kao u toč. 1. I 2. izreke.

 

119.                  Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. stav 1. Zakona o parničnom postupku, jer je tužitelj u cijelosti uspio u ovome sporu budući da je sud oba tužbena zahtjeva tužitelja u cijelosti usvojio ( i Psp-24/21 i Psp-19/21 ).

 

120.                  Trošak tužitelja odnosi se na troškove zastupanja po punomoćniku -odvjetniku, i to u spisu broj Psp-24/21 trošak je 2.000,00 kuna, uvećano za pripadajući PDV, a odmjeren je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 142/2012, 103/14, 118/14, 107/15 i  37/22) i ukupno iznosi 2.500,00 kuna, te u spisu broj Psp-19/21 trošak je 2.000,00 kuna, uvećano za pripadajući PDV, a odmjeren je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i ukupno iznosi 2.500,00 kuna. Dakle s osnova zastupanja po punomoćniku-odvjetniku u oba spisa mu je priznat ukupan trošak od 5.000,00 kuna.

 

121.                  Sud tužitelju priznaje i trošak sudskih pristojbi na tužbu u spisu Psp-24/21 u iznosu od 200,00 kuna, te u spisu Psp-19/21 u iznosu od 200,00 kuna i u ovom spojenom postupku pristojbe na rješenje o smetanju posjeda u iznosu od 200,00 kuna, dakle ukupno za sudske pristojbe 600,00 kuna, koji iznos je odmjeren temeljem Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine RH broj 118/18) i Uredbi o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine RH broj 53/19 i 92/21).

 

122.                  Tako ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 5.600,00 kuna, a na platež su obvezani 1.tuženiki 2.tuženik koji su u cijelosti izgubili spor.

 

123.                  Temeljem svega gore iznijetog sud je odlučio kao u izreci.

 

U Čakovcu, 28. srpnja 2022.godine

 

                                                                                                         S U T K I N J A:

 

Valentina Varga Gombar

 

 

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja o smetanju posjeda nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana (uz primjenu čl. 348. st. 5. Zakona o parničnom postupku ), po primitku rješenja,  putem ovoga suda na Županijski sud sukladno čl. 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ( Narodne novine RH broj 67/18 i 21/22), pismeno u 3 primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje o smetanju posjeda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje o smetanju posjeda objavljuje.

 

O tome obavijest:

1. tužitelj  po punomoćnicima
2. tuženici po punomoćniku