Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Ivane Barać kao
zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. V., OIB: …, iz
P., , zastupanog po opunomoćeniku Z. I., odvjetniku u
S., , protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike
Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, OIB: 72910430276,
Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Općine
P., OIB: 40910925478, sa sjedištem u P., ,
zastupane po opunomoćenici B. P., diplomiranoj pravnici i zaposlenici, radi
potpunog izvlaštenja, nakon javne i usmene rasprave zaključene 13. srpnja 2022.
godine u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja i opunomoćenice
zainteresirane osobe , a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, objavljene 21. srpnja

2022. godine,

p r e s u d i o j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži poništenje rješenja
tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko,
trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/333, URBROJ: 514-04-02-01-
01/08-21-03 od 23. prosinca 2021. i rješenja Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog
odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/19-01/00122, URBROJ:
2181/1-13/569-20-13 od 15. listopada 2020.

r i j e š i o j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

2 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

1.U pravovremenoj tužbi tužitelja podnesenoj ovom sudu 14. veljače 2022.
godine protiv rješenja tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske,
Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-943-04/20-01/333,
URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-03 od 23. prosinca 2021., tužitelj u bitnom najprije
citira izreku osporenog rješenja tuženika, nakon čega ističe kako je akt tuženika
neosnovan, u kojem da se između ostalog obrazlaže da je interes RH za izgradnju i
održavanje navedenog objekta utvrđen čl.105. Zakona o cestama te da je prihvaćen
prijedlog Općine P. radi rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova i
određeno potpuno izvlaštenje na zemljištu označenom kao dio č.z. 2104 k.o. D.
P., odnosno 2104/2 i 2104/3 k.o. D. P., kao i isplata naknade
tužitelju, pravo na posjed te prijenos prava vlasništva. Tužitelj naglašava kako on nije
sudjelovao u postupku jer nije imao opunomoćenika, niti da su mu uredno dostavljana
pismena i pozivi za ročišta jer da nije zaprimio niti jedan poziv za ročište, odnosno da
mu niti jedan poziv nije uručen, kao i da se na niti jednoj dostavnici ne nalazi njegov
potpis, pa da su prekršena pravila o osobnoj dostavi u ovom postupku pozivom na
mjerodavne odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Nadalje, tužitelj da je u
razgovoru s voditeljem postupka, što da se navodi u prvostupanjskom, a i u
drugostupanjskom rješenju, isticao da mu se pošta i pozivi iz ovog spisa dostavljaju na
adresu, gdje da živi zadnjih 10 godina, upravo iz razloga jer niti jedno
pismeno nije zaprimio, no iz nepoznatog razloga, prvostupanjsko tijelo da nije postupilo
po tome traženju, te da tužitelj niti jedno pismeno iz spisa nije zaprimio, što da utvrđuje
i drugostupanjsko tijelo. Naime, tužitelj da nije izdao punomoć za zastupanje odvjetniku
u ovom postupku, stoga da mu je dostava trebala biti izvršena neposredno, dok
prvostupanjsko tijelo da navodi u svom rješenju da je tužitelj podneskom od 24. travnja

2020. tražio da ga se izvijesti o tijeku postupka jer da nema saznanja o istome, a to
tijelo da nije postupilo po predmetnom traženju i da nije tužitelju dostavilo materijale s
ročišta. Nadalje, iz osporenih rješenja da proizlazi kako se izvlaštenje provodi radi
rekonstrukcije Ulice poljičkih knezova, međutim iz raspravnog materijala da je razvidno
kako se ne radi o rekonstrukciji, već o gradnji i formiranju jedne cijele ulice, jer
nekretnine koje se izvlašćuje, nisu nikada predstavljale ulicu. Dakle, da je očito kako
se izvlaštenje provodi radi gradnje nove ulice, odnosno radi provođenja sasvim novog
prometnog rješenja, ujedno tužitelj da je tražio da se ovaj postupak prekine do
pravomoćnog okončanja upravnog spora, koji se vodi po njegovoj tužbi pokrenutoj
pred Upravnim sudom u Splitu, a radi poništenja lokacijske dozvole za predmetnu
cestu, klasa: UP/I-350-05/15-01/000023 od 6. studenog 2015. produženog važenja od

29. studenog 2017. izdane od nadležnog upravnog tijela, čija zakonitost da se
osporava u sporu koji se pred ovim sudom vodi pod brojem: UsIgr-193/19 koji spor da
nije pravomoćno okončan, što znači da lokacijska dozvola nije izvršna, o čemu da je
tužitelj obavijestio prvostupanjsko tijelo podneskom od 11. listopada 2019., u privitku
kojeg da je priložio primjerak tužbe, pa da je trebalo zastati s postupkom izvlaštenja
dok ne bude donesena pravomoćna odluka u upravnom sporu. Također, odluka o
zakonitosti lokacijske dozvole da predstavlja prethodno pitanje radi donošenja odluke
u postupku izvlaštenja, pa kako još nije donesena pravomoćna odluka da nije bilo
zakonskih uvjeta za donošenje osporenih rješenja. Isto tako, pobijano rješenje da je
nezakonito u onom dijelu u kojem je određena naknada, i to isplata naknade u novcu
jer niti procjembeni elaborat iz travnja 2019. izrađen od strane sudskog vještaka za
graditeljstvo I. B., ni procjembeni elaborat iz ožujka 2020. koji je izradio novi
vještak, ing. Č., da nisu dali pravilno i zakonito utvrđenu visinu tržišne vrijednosti
izvlaštene nekretnine, posebice iz razloga što nije prikazano najmanje 10 usporednih
vrijednosti susjednih nekretnina usporedivih s predmetnom nekretninom. Stoga da je

3 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

pobijano rješenje nezakonito iz razloga što je izostalo pravilno utvrđenje činjeničnog
stanja u odnosu na zahtjev tužitelja prema odredbi čl. 10. st. 2. Zakona o izvlaštenju i
određivanju naknade (Narodne novine 74/14, 69/17 i 98/19) jer iz osporenog rješenja
proizlazi, što da je i prvostupanjsko tijelo utvrdilo tijekom postupka, da je tužitelj tražio
da se izvrši zamjena nekretnina, odnosno dijela nekretnina koje u vlasništvu ima
korisnik izvlaštenja, s nekretninama koje su predmet izvlaštenja, dok da je odluka o
tom zahtjevu izostala, odnosno da nije sadržana u osporavanom rješenju, s tim da na
ove žalbene navode odgovor nije dalo ni drugostupanjsko tijelo u svom rješenju. Na
opisani način (zamjenom nekretnina) da se mogla izvršiti potpuna kompenzacija i
naknada štete za oduzete nekretnine, odnosno za umanjenje vrijednosti nekretnina
koje su ostale izvan izvlaštenja, ali prvostupanjsko tijelo da nije obrazložilo zašto
zahtjev žalitelja za zamjenu predmetnih nekretnina nije prihvaćen, u čemu da se očituje
bitna povreda odredaba postupka. Slijedom izloženog, tužitelj je tužbenim zahtjevom
predložio sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporena rješenja tuženika i
prvostupanjskog tijela.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi
i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju
osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu da odbije tužbeni zahtjev tužitelja.
3.Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu u bitnom je navela kako se u
cijelosti priklanja navodima tuženika iz osporavanog rješenja te potom ističe kako ne
odgovaraju istini navodi tužitelja da nije sudjelovao u postupku izvlaštenja jer da nije
imao opunomoćenika niti da su mu pismena uredno dostavljana. Naime, na usmenim
raspravama održanim u postupku izvlaštenja i to od dana 30. listopada 2019. i 11.
ožujka 2020. odvjetnik R. V. da je pristupao i predstavljao se kao privremeni
punomoćnik M. V., štoviše, opunomoćenik R. V. u tom svojstvu da
je dao i izjavu u ime tužitelja kako nije suglasan s procjenom vještaka Ž. Č. u
postupku osiguranja dokaza te je zatražio novo vještačenje. Nadalje, tužitelj da navodi
kako mu pismena nisu uredno dostavljena te da zadnjih 10 godina živi na adresi
premda je i dalje očito prijavljen na adresi prebivališta .,
P., no takav navod tužitelja da je neistinit jer je u postupku koji se vodio pred
Upravni odjelom za graditeljstvo i prostorno uređenje povodom lokacijske dozvole za
rekonstrukciju djela Ulice Poljičkih knezova u P. tužitelju, kao suvlasniku
čestice koja je bila obuhvaćena rekonstrukcijom, drugostupanjsko rješenje dostavljeno
na adresu, S., koju je tužitelj sam naveo u podnesku, odnosno žalbi.
Kasnije da je tužitelj tražio od Upravnog odjela da mu se drugostupanjsko rješenje
dostavi na adresu jer ga navodno nikada nije zaprimio na adresi
. Potom, zainteresirana osoba navodi kako je R.V., koji je
sudjelovao u postupku izvlaštenja i kao suvlasnik nekretnine i kao privremeni
punomoćnik tužitelja, ujedno i sin tužitelja pa da je očekivano, ali i životno logično da
je mogao i trebao obavijestiti tužitelja što se događa u postupku, odnosno da upravno
tijelo koje je vodilo postupak obavijesti o pravoj adresi tužitelja, kako bi mu kao
zastupnik, ali i srodnik omogućio da u postupku zastupa svoja prava. Upravni odjel za
imovinsko-pravne poslove pred kojim se vodio postupak izvlaštenja više puta da je
pozivao odvjetnika R. V. da dostavi punomoć za zastupanje, no on da se na
to oglušio znajući da ukoliko dostavi punomoć, će se njemu kao opunomoćeniku
ubuduće dostavljati pismena, pa da se M. V. neće moći pozivati na to da nije
uredno zaprimao ista. Stoga da je očito kako je manipulacija s adresama modus
operandi tužitelja da bi postigao svoj cilj koji nema uporište u zakonu, ujedno da je
neosnovano i traženje tužitelja da se prekine ovaj postupak do pravomoćnog
okončanja upravnog spora koji se vodi radi poništenja lokacijske dozvole budući da je

4 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

taj postupak već pravomoćno okončan rješenjem Visokog upravnog suda Republike
Hrvatske posl. br. Usž-1990/20-3 od 10. rujna 2021. kojim je odbijena žalba tužitelja i
potvrđeno rješenje Upravnog suda u Splitu posl. br. 19 UsIgr-193/19-8 od 22. listopada

2019., a kojim rješenjem je tužba odbačena kao nepravodobna. Također, u upravnom
sporu koji se vodio pod posl. br. 19 UsIgr-193/19 kod ovog suda, tužitelja M.
V. da je zastupao odvjetnik R. V., koji je u tužbi (podnesena 30. travnja

2019.) kao adresu tužitelja naveo, P.(dakle, ne u P. za koju tužitelj za potrebe ovog       upravnog spora navodi da je adresa na
kojoj prebiva zadnjih 10 godina, niti u S., koja dostavna adresa je
bila povod tužbi pod posl. brojem 19 Uslgr-193/19). Slijedom navedenog,
zainteresirana osoba predložila je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
4.U sporu su održane rasprave 26. svibnja 2022 i 13. srpnja 2022. godine čime
je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o
upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i
110/21. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet
ovog upravnog spora, a na koje su pristupili opunomoćenik, odnosno zamjenica
opunomoćenika tužitelja i opunomoćenica zainteresirane osobe, dok nije pristupio
uredno pozvani tuženik pa su rasprave održane u njegovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno s prilogom, odgovor na
tužbu tuženika, odgovor na tužbu zainteresirane osobe zajedno s prilozima koji su
priloženi u spis kao prilog zapisnika od 26. svibnja 2022., podnesak zainteresirane
osobe od 28. lipnja 2022. zajedno s prilogom, popis troškova tužitelja priložen u spis
od strane zamjenice opunomoćenika tužitelja na raspravi održanoj 13. srpnja 2022.
godine te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na
tužbu.

6.Sud je odbio dokazni prijedlog tužitelja i to da se u ovom sporu provede
grafološko vještačenje na okolnosti koje su precizirane na održanim raspravama kao
nepotreban i suvišan, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez
izvođenja predloženog dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu tuženika
dostavljenom uz odgovor na tužbu i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu
predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i
prvostupanjskog tijela.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo. 8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenih rješenja tuženika i prvostupanjskog tijela.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Splitsko-dalmatinske županije,
Upravnog odjela za imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP-I-943-04/19-01/00122,
URBROJ: 2181/1-13/569-20-13 od 15. listopada 2020., točkom 1. utvrđen je interes
Republike Hrvatske za predmetno potpuno izvlaštenje - rekonstrukciju dionice ulice
Poljičkih knezova u P. (nerazvrstana cesta) na temelju članka 105. Zakona o
cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), točkom 2.
prihvaćen je prijedlog Općine P. za potpuno izvlaštenje nekretnine dijela k.č.br.
2104 pod novom oznakom k.č.br. 2104/2 površine 20 m2 i dio k.č.br. 2014 pod novom
oznakom k.č.br. 2104/3 površine 10 m2, obje upisane u zk. ul. 669 k.o. D.
P., uknjiženog prava vlasništva V. M. pok. F.u 43/96 dijela i
V. R. sina M.u 53/96 dijela, točkom 3. obvezan je korisnik izvlaštenja
Općina P. suvlasnicima M. V. i R. V. isplatiti naknadu za
izvlašteno zemljište u ukupnom iznosu 53.700,00 kn u roku od 15 dana od dana
pravomoćnosti rješenja, s tim da zakonske zatezne kamate teku od 30. dana od dana

5 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

donošenja rješenja do isplate, točkom 4. određeno je da Općina P. stječe
pravo na posjed izvlaštenih nekretnina danom pravomoćnosti rješenja, ako je do tada
isplatila naknadu, u protivnom danom isplate naknade, točkom 5. određena je
zemljišnoknjižna provedba rješenja na način da se izvlaštene nekretnine upišu kao
vlasništvo Općine P. te u katastru kao posjednik, uz istovremeno brisanje
dosadašnjih vlasnika i posjednika, točkom 6. određen je upis zabilježbe zabrane
raspolaganja izvlaštenom nekretninom u zemljišnoj knjizi, točkom 7. određeno je da
troškove postupka snosi korisnik izvlaštenja, izuzev troška žalbe vlasnika koja nije
usvojena, a koje snosi vlasnik nekretnine, dok je točkom 8. odbijen zahtjev M.
V. za prekidom upravnog postupka, to u bitnom iz razloga što je prvostupanjsko
tijelo smatralo da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za potpunim
izvlaštenjem predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine
prometnog sustava, odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P.
u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, te je
predmetno rješenje doneseno pozivom na odredbu čl. 37. st. 1. Zakona o izvlaštenju i
određivanju naknade („Narodne novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave
Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-
943-04/20-01/333, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-21-03 od 23. prosinca 2021.,
postupajući između ostalih i po žalbi tužitelja iz ovog spora njegova žalba je odbijena
te je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, u bitnom iz identičnih razloga
na koje se pozvalo i prvostupanjsko tijelu u svom rješenju, odnosno što je i tuženik
smatrao da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za potpunim
izvlaštenjem predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine
prometnog sustava, odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P.
u smislu mjerodavnih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, slijedom
čega je tuženik to rješenje ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li u konkretnom
slučaju u provedenom upravnom postupku izvlaštenja došlo do procesnih povreda na
štetu tužitelja u smislu njegovog sudjelovanja u postupku koje bi bile od utjecaja na
zakonitost osporenih rješenja, kao i je li naknada za predmetne izvlaštene nekretnine
pravilno i zakonito utvrđena, odnosno je li u tom pogledu činjenično stanje potpuno i
pravilno utvrđeno i potom na isto pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo,
kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenih rješenja tuženika i
prvostupanjskog tijela u cijelosti.

13.Odredbom čl. 9. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne
novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da nekretnina se može izvlastiti nakon
što je na način propisan ovim Zakonom utvrđen interes Republike Hrvatske za
izgradnju građevine ili izvođenje radova.

Stavkom 2. da izgradnja građevine ili izvođenje radova iz stavka 1. ovog članka mora biti u skladu s pravomoćnom lokacijskom dozvolom.

Odredbom čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne
novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da naknada za potpuno izvlaštenu
nekretninu određuje se u novcu u visini tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje
u vrijeme donošenja prvostupanjskog rješenja o izvlaštenju ili u vrijeme sklapanja
nagodbe prema ovom Zakonu, uzimanjem u obzir uporabnog svojstva nekretnine koju
je imala prije promjene namjene koja je povod izvlaštenja.

Stavkom 2. da iznimno, naknada za potpuno izvlaštenu nekretninu određuje se
davanjem u vlasništvo druge odgovarajuće nekretnine čija vrijednost odgovara visini
tržišne vrijednosti nekretnine koja se izvlašćuje, u istoj općini ili gradu, kojom se

6 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

prijašnjem vlasniku nekretnine koja se izvlašćuje omogućavaju isti životni uvjeti i uvjeti
korištenja kakve je imao koristeći tu nekretninu, kada korisnik izvlaštenja s takvom
nekretninom raspolaže.

Odredbom čl. 47. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne
novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da tržišna vrijednost nekretnine je
vrijednost nekretnine koja se izražava sukladno članku 25. stavku 2. ovog Zakona.
Odredbom čl. 25. st. 2. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade („Narodne
novine“, br. 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da vrijednost nekretnine za koju se
predlaže izvlaštenje izražava se u novcu na temelju procjembenog elaborata stalnog
sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili stalnog sudskog procjenitelja, izrađenog
primjenom zakona kojim je uređena procjena vrijednosti nekretnina, kao tržišna
vrijednost nekretnine u vrijeme izrade tog elaborata.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i
pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio između ostalih i žalbu tužitelja
izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, ovo stoga što i ovaj sud nalazi kako su u
konkretnom slučaju bile ispunjene sve pretpostavke za potpunim izvlaštenjem
predmetnih nekretnina radi izgradnje infrastrukturne građevine prometnog sustava,
odnosno rekonstrukcije dionice ulice Poljičkih knezova u P. u smislu
mjerodavnih naprijed citiranih odredbi Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, pa
ovaj sud cijeni kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje u
cijelosti pravilnima i zakonitima, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu
tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz spisa upravnog tijela proizlazi
da je Općina P. 2. kolovoza 2019. podnijela prijedlog za potpuno izvlaštenje
nekretnina u svrhu rekonstrukcije prometnice ulice Poljičkih knezova u P.-
nerazvrstane ceste, između ostalih i za dio predmetne k.č.br. 2104 pod novom
oznakom kč.br. 21042 površine 20 m2 i pod novom oznakom k.č.br. 2104/3 površine
10 m2, obje upisane u zk. ul. 669 k.o. D. P., uknjiženog prava vlasništva
V. M. pok. F. u 43/96 dijela i V. R. sina M.u 53/96 dijela,
te su uz prijedlog za izvlaštenje priloženi svi dokazi iz članka 30. stavak 1. Zakona o
izvlaštenju i određivanju naknade i to ponuda vlasnicima nekretnina (između ostalih i
M. V.i R. V.) kao dokaz da je korisnik izvlaštenja prethodno s
vlasnicima nekretnina pokušao sporazumno riješiti pitanje stjecanja prava vlasništva,
procjembeni elaborat stalnog sudskog vještaka za procjenu nekretnina I. B. iz
S. D. od 4. travnja 2019. izrađen na temelju članka 25. stavak 2. Zakona o
izvlaštenju i određivanju naknade i stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu dr. sc.
L. B. iz ožujka 2019. (procjembeni elaborati iz postupka osiguranja dokaza),
KLASA: UP/I-943-04/18-01/132, izvadak iz zemljišne knjige i posjedovnih listova,
preslik parcelacijskog elaborata u k.o. P. ovjerenog od Državne geodetske
uprave, Područnog ureda za katastar Split, KLASA: 932-06/16-02/748, URBROJ: 541-
26-01/1-16-3 od 18. listopada 2016., pravomoćnu lokacijsku dozvolu Splitsko-
dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, KLASA:
UP/I-350-05/15-01/000023, URBROJ: 2181/1-00-00/07-15-0004 od 6. studenoga

2016., pravomoćno rješenje Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za
graditeljstvo i prostorno uređenje o produženju važenja lokacijske dozvole, KLASA:
UP/I-350-05/17-01/000043, URBROJ: 2181/1-11-00-00/07-17-0002 od 29. studenoga

2017., potvrdu OTP banke d.d. Split od 21. kolovoza 2019. da je Općina P.
deponirala iznos od 344.080,97 kn za izvlaštenje zemljišta troškove postupka kao
dokaz o osiguranim sredstvima.

7 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

16.Kod izloženog stanja stvari, i ovaj sud je stajališta da su isprave priložene uz
prijedlog za izvlaštenje, kao i isprave dostavljene tijekom postupka one isprave na
temelju kojih je prvostupanjsko tijelo nakon provedenog postupka moglo usvojiti
prijedlog za izvlaštenje i donijeti rješenje o izvlaštenju u odnosu i na tužitelja M.
V. i za dio predmetne k.č.br. 2104 pod novom oznakom k.č.br. 2104/2 površine
20 m2 i pod novom oznakom k.č.br. 2104/3 površine 10 m2, obje upisane u zk. ul. 669
k.o. D. P., uknjiženog prava vlasništva V. M. pok. F. u 43/96
dijela i V. R. sina M. u 53/96 dijela.

17.Naime, predmetne nekretnine izvlašćuje se za rekonstrukciju ulice Poljičkih
knezova u P. koja je prema klasifikaciji cesta nerazvrstana cesta, dok prema
članku 98. stavak 1. Zakona o cestama nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za
promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima
određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste
u smislu ovoga Zakona i to posebice: - pristupne ceste do stambenih, poslovnih,
gospodarskih i drugih građevina, a odredbom čl. 101. st. 1. propisano je da je
nerazvrstana cesta javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne
samouprave na čijem se području nalazi, st. 2. da se nerazvrstana cesta ne može
otuđiti iz vlasništva jedinice lokalne samouprave niti se na njoj mogu stjecati stvarna
prava osim prava služnosti i prava gradanja radi građenja građevina sukladno odluci
izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave, pod uvjetom da ne ometaju odvijanje
prometa održavanje nerazvrstane ceste, st. 3. da se dio nerazvrstane ceste namijenjen
pješacima (nogostup i slično) može dati u zakup sukladno posebnim propisima, ako
se time ne ometa odvijanje prometa, sigurnost kretanja pješaka i održavanje
nerazvrstane ceste, te st. 4. da nekretnina koja je izvlaštenjem, pravnim poslom ili na
drugi način postala vlasništvo jedinice lokalne samouprave, a lokacijskom dozvolom je
predvedena za građenje nerazvrstane ceste, ne može se otuđiti.

18.Stoga, u konkretnom slučaju predmet izvlaštenja je zemljište u vlasništvu
tužitelja koje prema prijedlogu za izvlaštenje, a koji se temelji na pravomoćnoj
lokacijskoj dozvoli treba izvlastiti za izgradnju nerazvrstane ceste - rekonstrukcije ulice
Poljičkih knezova u P., tj. za objekt komunalne infrastrukture u vlasništvu
jedinice lokalne samouprave Općine P., koja je korisnik izvlaštenja.

19.U odnosu na tužbene prigovore u kojima tužitelj ističe da su u provedenom
postupku počinjene procesne povrede jer da on nije bio uredno pozvan na održane
rasprave, kao i da mu nije omogućeno očitovanje o svim relevantnim činjenicama i
okolnostima bitnim za rješavanje konkretne uporabne stvari, za kazati je kako sud
ovakve prigovore ne nalazi osnovanima. Naime, iz spisa proizlazi da je prvostupanjsko
tijelo već u postupku osiguranja dokaza imalo poteškoća u dostavi pismena na ime
tužitelja M. V. te je od korisnika izvlaštenja zatražilo dostavu podataka od
MUP-a o prijavljenom prebivalištu dotičnog, nakon čega je korisnik izvlaštenja od PU
Splitsko-dalmatinske, Sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove ishodilo
potvrdu o prebivalištu M. V. broj: … TK od 10. travnja

2019., u kojoj je navedeno da M. V., rođ. ... ima prebivalište
u P., S. D., , pa je korisnik izvlaštenja na navedenu
adresu, koja je ujedno službeno prijavljeno prebivalište M. V. istome
dostavio ponudu za sporazumno rješavanje pitanja stjecanja vlasništva (dopis Općine
P., KLASA: 943-01/18-01/11, URBROJ: 2181/02-02-1-19-18 od 27. lipnja

2019.), a na priloženoj dostavnici vidljivo je da je isto pismeno zaprimljeno 2. srpnja

2019. i vlastoručno potpisano od primatelja M. V., na kojoj dostavnici nije
navedeno da je pismeno uručeno odraslom članu domaćinstva pa se ima smatrati da

8 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

je pismeno neposredno uručeno primatelju, s tim da se dostavnica smatra javnom ispravom pa se kao takva uzima kao vjerodostojna.

20.Nadalje, u postupku izvlaštenja koji je uslijedio nakon postupka osiguranja
dokaza prvostupanjsko tijelo je donijelo zaključak od 2. rujna 2019. o zakazivanju
usmene rasprave za 26. rujna 2019., te je isti dostavilo M. V.na prijavljeno
prebivalište u P., , te je ovaj zaključak prema priloženoj
dostavnici zaprimljen 9. rujna 2019. i na istoj se nalazi potpis primatelja: V., dok iz
dostavnice za R. V. proizlazi da je navedeni zaključak on zaprimio 5. rujna

2019. Iz zapisnika s usmene rasprave od 26. rujna 2019, proizlazi da se M. V.
i R. V. nisu odazvali na usmenu raspravu, iako je dostava poziva po ocjeni
prvostupanjskog tijela bila uredna, nakon čega je prvostupanjsko tijelo zapisnik s
usmene rasprave od 26. rujna 2019. dostavilo M. V. na adresu prijavljenog
prebivališta, koji je prema potpisu na priloženoj dostavnici 7. listopada 2019, zaprimila
S. V., odrasli član domaćinstva tužitelja, dok je prema priloženoj i potpisanoj
dostavnici R. V. zapisnik zaprimio 3. listopada 2019.

21.Potom, zaključkom prvostupanjskog tijela od 26. rujna 2019, određena je
usmena rasprava za 29. listopada 2019., koja je uz suglasnost svih stranaka odgođena
za 30. listopada 2019., a iz zapisnika s usmene rasprave od 30. listopada 2019.
proizlazi da je dostava poziva za M. V.uredna te da je za njega pristupio
privremeni punomoćnik R. V., odvjetnik iz S., a R. V. pristupio je i
kao pozvana stranka, suvlasnik predmetnih nekretnina. Navedeni privremeni
punomoćnik svog oca, ujedno i suvlasnik predmetnih nekretnina izjavio je da se on i
njegova stranka, otac M. V. ne slažu s procjenama vještaka iz postupka
osiguranja dokaza te da traže provođenje novog vještačenja po drugom vještaku
građevinske struke, pa je prvostupanjsko tijelo raspravnim zaključkom usvojilo
prijedlog za provođenje novog vještačenja, da će se o imenovanju vještaka odlučiti
posebnim aktom, da će se nova usmena rasprava odrediti po zaprimanju novog
procjembenog elaborata te je odvjetniku R. V. naloženo dostaviti punomoć za
zastupanje M. V.u roku od 8 dana. Isto tako, zaključkom prvostupanjskog
tijela od 8. siječnja 2020. određeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku Ž.Č. , procjenitelju iz tvrtke S. d.o.o. S., koji je dostavljen strankama u
postupku, tj. i M. V.na adresu prijavljenog prebivališta, a prema priloženoj
dostavnici zaprimljen je 12. siječnja 2020. i na istoj se nalazi potpis primatelja: V..
22.Nakon zaprimanja procjembenog elaborata sudskog vještaka Ž. Č.,
prvostupanjsko tijelo je zaključkom od 26. veljače 2020. zakazalo usmenu raspravu za

11. ožujka 2020., a taj zaključak je prema priloženim dostavnicama dostavljen svim
strankama u postupku i vještaku, s tim da je na ime M.V. dostavljen na adresu
prijavljenog prebivališta te je zaprimljen 4. ožujka 2020. i na istome je potpis primatelja:
V., a isti zaključak je dostavljen i na adresu privremenog punomoćnika, odvjetnika
R. V. koji je ujedno i stranka u postupku, a na posebnoj dostavnici nalazi se
potpis od strane odvjetnika R. V. koji ga je zaprimio 5. ožujka 2020. Iz
zapisnika s usmene rasprave od 11. ožujka 2020. proizlazi da M. V. nije
pristupio, iako je dostava poziva bila uredna na njegovu prijavljenu adresu prebivališta,
ali je pristupio njegov sin, odvjetnik R.V., opet kao privremeni punomoćnik, bez
priložene punomoći, iako je na dostavu uredne punomoći bio upozoren raspravnim
zaključkom od 30. listopada 2019. te ujedno kao stranaka u postupku, suvlasnik
predmetnih nekretnina. Privremeni punomoćnik i suvlasnik je tada izjavio da nije
suglasan s dostavljenom procjenom vještaka Ž. Č. te da traži treće vještačenje
u ovom predmetu. Također, izjavio je da je iz telefonskog kontakta s ocem saznao da
nije zaprimio zaključke iz predmetnog postupka te priložene procjene, da stranka živi

9 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

na adresi stan …, te da mu od strane člana obitelji nisu uručena
predmetna pismena, a da na to ročište nije mogao pristupiti zbog kratkoće vremena i
lošijeg zdravstvenog stanja budući se radi o starijoj osobi. Prvostupanjsko tijelo je
nakon protivljenja Općine P. za provođenje trećeg vještačenja raspravnim
zaključkom odbilo prijedlog za provođenje trećeg vještačenja, naložilo korisniku
izvlaštenja dostaviti podatke MUP-a o prijavljenom prebivalištu M. V., da će
se po zaprimanju podataka o adresi M. V. istome dostaviti zapisnik s usmene
rasprave uz rok za očitovanje od 8 dana te je ponovno naloženo odvjetniku R.
V.. dostaviti punomoć za zastupanje njegovog oca M. V. u roku od 8
dana, te su ovaj zapisnik stranke vlastoručno potpisale i izjavile da nemaju primjedbe
na njegov sadržaj.

23.Prvostupanjsko tijelo je zatim zapisnik s usmene rasprave od 11. ožujka

2020. dostavilo M. V. na adresu prijavljenog prebivališta, a iz dostavnice koja
je priložena uz zapisnik od 29. travnja 2020, proizlazi da je na istoj potpis primatelja:
V. uz nečitko ime, a sukladno zaključku s usmene rasprave od 11. ožujka 2020.
Općina P. je prvostupanjskom tijelu uz dopis od 11. ožujka 2020. koji je
zaprimljen 13. ožujka 2020. dostavila potvrdu PU Splitsko-dalmatinske, Sektora za
imigraciju, državljanstvo i upravne poslove, broj: 511-12-19-6044/19 TK od 10. travnja

2019. o prebivalištu M. V., u kojoj je navedeno da M. V., rod. … ima prebivalište u P.,            S. D., a R. V. u S.,. Također, privremeni opunomoćenik
odvjetnik R.V. nije dostavio punomoć za zastupanje svoga oca M. V.
u roku od 8 dana kako mu je bilo naloženo raspravnim zaključkom od 11. ožujka 2020.,
ali se prvostupanjskom tijelu podneskom od 24. travnja 2020, obratio M.V. u
kojem je u bitnom naveo da do sada nije zaprimio nikakve materijale s ročišta, niti zna
dokle se došlo s postupkom, da s obzirom na trenutne prilike (pandemija Covid-19)
očigledno se moraju pričekati zdravija vremena za rješenje problema uređenja puta u
ulici Poljičkih Knezova, ključni element dogovora je zamjena predmetne nekretnine s
nekretninom oznake k.č.br. 66/1, također u S., da je rješenje ovog problema u
javnom i privatnom interesu jer općini treba put, a vlasnicima treba proširenje parkinga
na k.č.br. 2266/1 da bi mogli funkcionirati u turizmu i ponuditi gostima kvalitetan
parkirališni prostor, moli dostavu dosadašnjih zapisnika i preslik nalaza i mišljenja
vještaka, budući da ih nema, dok se Općina P. u vezi navoda iz tog podneska
za davanje naknade u zamjenskom zemljištu očitovala dopisom od 14. listopada 2020.
u kojem je navedeno da će naknadu za potpuno izvlaštenu nekretninu ispatiti u novcu.
Konačno, prvostupanjsko tijelo je nakon zaključenja usmene rasprave od 11. ožujka

2020. i zaprimljene potvrde o prebivalištu M. V., očitovanja Općine
P. da će naknadu za potpuno izvlaštenu nekretninu ispatiti u novcu, te proteka
roka za dostavu punomoći za više od 6 mjeseci, dana 15. listopada 2020. donijelo
rješenje kojim je prihvaćen prijedlog za izvlaštenje te je naknada za izvlaštene
nekretnine određena u iznosu od 53.700,00 kn sukladno procjembenom elaboratu
vještaka Ž. Č..

24.Uzimajući u obzir sve prethodno navedeno, a glede tužbenih prigovora koji
se odnose na procesne povrede koje tužitelj problematizira u tužbi, i ovaj sud je
stajališta kako su takvi prigovori u cijelosti neutemeljeni, s obzirom da iz prethodno
kronološki opisanog slijeda postupanja tijela prvog stupnja proizlazi potpuno suprotno.
Naime, iz stanja spisa jasno proizlazi kako je tužitelj prije samog pokretanja postupka
izvlaštenja na adresi svog prijavljenog prebivališta u MUP-u, P., , zaprimio ponudu       korisnika izvlaštenja za sporazuman otkup zemljišta koju nije
prihvatio, nakon čega je u postupku izvlaštenja na adresi prijavljenog prebivališta

10 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

zaprimio sve pozive za usmene rasprave, zapisnike s usmenih rasprava, zaključke o
određivanju vještačenja i procjene vještaka, na koji način mu je nesumnjivo sukladno
članku 30. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku omogućeno sudjelovanje u
postupku i izjašnjavanje o svim činjenicama, okolnostima i dokazima od značaja za
predmetni postupak, čemu u prilog govore i podaci iz zapisnika s usmenih rasprava od

30. listopada 2019. i 11. ožujka 2020, na kojima je M. V. po svom privremenom
opunomoćeniku, sinu i odvjetniku R. V. iz S., osporio dostavljene
procjembene elaborate, a iste procjembene elaborate iz postupka osiguranja dokaza,
osporio je i R. V. kao stranka u postupku i predložio provođenje novog
vještačenja, nakon čega je udovoljeno njegovom prijedlogu i određeno novo
vještačenje po drugom vještaku, a zatim je na usmenoj raspravi 11. ožujka 2020.
osporio i procjenu drugog vještaka te tražio novo, treće vještačenje, koji zahtjev je
prvostupanjsko tijelo odbilo.

25.Ujedno, za kazati je kako su tužitelju sva pismena dostavljana upravo na
adresu njegovog prijavljenog prebivališta, s čim u vezi je za istaknuti kako ukoliko je
tužitelj doista promijenio adresu svog prebivališta, tada je upravo on bio u obvezu takvu
okolnost najprije prijaviti MUP-u, a potom i prvostupanjskom tijelu, na koji način on
prema podacima spisa nije postupio, uslijed čega sud ne nalazi da bi slanjem pismena
tužitelja na adresu njegovog prijavljenog prebivališta došlo do bilo kakvih procesnih
povreda koje bi bile od utjecaja na zakonitost osporenih rješenja. Pored toga, i ovaj
sud primjećuje kako ponašanje tužitelja u provedenom upravnom postupku, kao i
njegovog sina R. V., inače odvjetnika, zapravo predstavlja zlouporabu
procesnih ovlaštenja, to pak stoga što odvjetnik R. V., unatoč prvom izričitom i
ponovnom izričitom traženju prvostupanjskog tijela nije dostavio traženu punomoć za
zastupanje njegovog oca, iako je prema članku 32. stavak 1. Zakona o općem
upravnom postupku, opunomoćenik dužan podnijeti dokaz o ovlasti za zastupanje
stranke (pismenu punomoć), što definitivno upućuje na zaključak kako su oni postupali
u dogovoru, te da su nastojali dovesti u zabludu tijelo prvog stupnja u vezi sa
prijavljenim prebivalištem, primanjem pismena, s ovlaštenjem opunomoćenika, i uopće
u svezi sudjelovanja M. V. kao stranke u postupku, kako bi se postupak
izvlaštenja, koji je inače hitne naravi, bezrazložno odugovlačio i što bi u konačnici
trebalo rezultirati povredama postupka radi kojih bi rješenje o izvlaštenju bilo
nezakonito, što je potpuno pravno neprihvatljivo.

26.No, unatoč opisanom procesnom postupanju tužitelja i njegovog sina
odvjetnika R. V., po shvaćanju ovog suda prvostupanjsko tijelo je zakonito i
pravilno provelo postupak u kojem je tužitelju omogućeno aktivno sudjelovanje u
postupku dostavom svih pismena na službeno prijavljenu adresu prebivališta,
omogućeno mu je da osobno i putem opunomoćenika sudjeluje na usmenim
raspravama, kao i osporavanje dostavljenih procjena vještaka te mu je prije donošenja
rješenja omogućeno izjašnjavanje o svim bitnim činjenicama, okolnostima i dokazima
u postupku na kojima se temelji rješenje te ni na koji način nije povrijeđeno pravo
stranke da ravnopravno sudjeluje u postupku s korisnikom izvlaštenja. S druge pak
strane tužitelj do donošenja prvostupanjskog rješenja nije u pisanom obliku ili usmeno
na zapisnik opozvao pojedine ili sve radnje opunomoćenika u postupku, koja
mogućnost je propisana člankom 36. stavak 5. Zakona o općem upravnom postupku
pa prvostupanjsko tijelo nije ni imalo razloga sumnjati u tužiteljevu neformalno danu
punomoć svom sinu koji je ujedno odvjetnik, te stoga nije ni imalo razloga uskratiti
sudjelovanje opunomoćeniku u postupku, koji je i sam bio stranka u postupku i koji je
kao odvjetnik ovlašten za pružanje pravne pomoći jer se uskrata zastupanja sukladno
članku 36. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku određuje rješenjem osobi

11 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

koja se bavi nadripisarstvom, što ovdje nije slučaj budući da odvjetnik nedvojbeno nije
nadripisar, zbog čega je prvostupanjsko tijelo u smislu odredbe članka 36. stavak 3.
Zakona o općem upravnom postupku pravilno ocijenilo da radnje koje je u postupku
poduzeo opunomoćenik stranke, imaju pravni učinak kao da ih je poduzela i sama
stranka.

27.Glede tužbenih prigovora koji se odnose na vrstu zahvata u prostoru,
odnosno na tvrdnju da se u konkretnom slučaju ne radi o rekonstrukciji nerazvrstane
ceste, već o izgradnji nove u punom profilu, prije svega je za navesti kako je interes
Republike Hrvatske za predmetno potpuno izvlaštenje - rekonstrukciju dionice ulice
Poljičkih knezova u P., koja je po klasifikaciji nerazvrstana cesta, utvrđen na
temelju članka 105. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13,
148/13 i 92/14) kojim je propisano da je izgradnja, rekonstrukcija i održavanje
nerazvrstanih cesta u interesu Republike Hrvatske, uslijed čega prigovori koji se
odnose na vrstu, odnosno naziv zahvata i to da se ne radi o rekonstrukciji, već o gradnji
i formiranju cijele ulice, tj. da se radi o sasvim novom prometnom rješenju nije osnovan,
to iz razloga što je svaki od navedenih zahvata nesumnjivo u interesu Republike
Hrvatske.

28.Također, neutemeljen je i prigovor da je postupak izvlaštenja trebalo
prekinuti do okončanja upravnog spora koji je pod brojem: UsIgr-193/19 pokrenut pred
Upravnim sudom u Splitu, radi poništenja lokacijske dozvole za predmetnu cestu, s
obzirom da su uz prijedlog za izvlaštenje priloženi pravomoćna lokacijska dozvola i
pravomoćno rješenje o produljenju važenja lokacijske dozvole, s tim da se u postupku
izvlaštenja ne odlučuje o zakonitosti izdane lokacijske dozvole pa pitanje važenja
lokacijske dozvole nije prethodno pitanje u postupku izvlaštenja, niti je razlog za prekid
postupka izvlaštenja, dok eventualna pravomoćna odluka suda o poništenju lokacijske
dozvole predstavlja razlog za obnovu postupka izvlaštenja, pa ukoliko bi tužitelj uspio
u tom upravnom sporu, na temelju pravomoćne presude o poništenju lokacijske
dozvole imao bi na dispoziciji predložiti obnovu postupka sukladno odredbama Zakona
o općem upravnom postupku o obnovi upravnog postupka, međutim prema podacima
e-spisa, razvidno je kako je taj spor već pravomoćno okončan donošenjem rješenjem
Visokog upravnog suda Republike Hrvatske posl. br. Usž-1990/20-3 od 10. rujna 2021.
kojim je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno rješenje Upravnog suda u Splitu posl. br.
19 UsIgr-193/19-8 od 22. listopada 2019., a kojim rješenjem je tužba tužitelja
odbačena kao nepravodobna, pa su ovakvi prigovori tužitelja u cijelosti bespredmetni.
29.Nadalje, prema članku 50. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina
pri procjeni naknade za izvlaštenu nekretninu potrebno je utvrditi: 1. uporabno svojstvo
nekretnine radi procjene naknade za gubitak prava na nekretnini prema utvrđenom
uporabnom svojstvu nekretnine (u daljnjem tekstu: naknada za gubitak prava). 2.
životne uvjete korištenja kakve je vlasnik nekretnine koja se izvlašćuje imao koristeći
se uporabnim svojstvima nekretnine radi procjene: - povećanja naknade za posljedične
gubitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu: posljedični gubitci), - smanjenja
naknade za posljedične dobitke koji nastaju zbog izvlaštenja (u daljnjem tekstu:
posljedični dobitci). Stavkom 2. je propisano da dvostruko uzimanje u obzir istih
uporabnih svojstava nije dopušteno, a stavkom 4. je propisano da se iznos naknade
za potpuno izvlaštenu nekretninu dobiva kao zbroj naknade za gubitak prava i
posljedičnih gubitaka, od čega se oduzimaju posljedični dobitci i ne može biti manji od
vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.

Člankom 51. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da
se naknada za gubitak prava na nekretnini utvrđuje u visini tržišne vrijednosti predmeta
izvlaštenja. Mjerodavna je tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo za izvlaštenje

12 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja) prema utvrđenom uporabnom svojstvu nekretnine.

Člankom 5. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da
je procjembeni elaborat dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i
transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga
sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja.
Prema stavku 2. ako se procjembeni elaborat izrađuje za procjenu vrijednosti naknade
za potpuno izvlaštenu nekretninu ili za djelomično izvlaštenu nekretninu, za procjenu
naknade za ustanovljenje zakupa i za procjenu naknade za ustanovljenje služnosti, za
svaku će se nekretninu koja je predmet tog pravnog posla izraditi zasebni procjembeni
elaborat. Procjena vrijednosti nekretnine izrađuje se na temelju vrijednosnih odnosa
na tržištu nekretnina na dan vrednovanja stanja nekretnine na dan kakvoće.
Člankom 57. stavak 1. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina propisano je da
se za procjenu vrijednosti nekretnina i izvođenje nužnih podataka koriste kupoprodajne
cijene i drugi podatci kao što su najamnine, zakupnine, troškovi gospodarenja, i skup
obilježja nekretnine, koji nisu pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti.
Stavkom 2. propisano je da je prilikom izrade procjene vrijednosti nekretnina osim
navedenih podataka u stavku 1. ovoga članka, procjenitelj je dužan navesti i datum
kada je sklopljen kupoprodajni ugovor, broj katastarske čestice, naziv katastarske
općine, površinu katastarske čestice, te podatke koji se odnose na kakvoću i obilježja
nekretnine.

30.Uzimajući u obzir naprijed citirane odredbe Zakona o procjeni vrijednosti
nekretnina, neosnovani su i tužbeni prigovori tužitelja koji se odnose na to da
procjembenim elaboratom novog vještaka Z. Č. iz ožujka 2020. nije pravilno
i zakonito utvrđena visina tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine iz razloga što nije
prikazano najmanje deset usporednih susjednih nekretnina, to pak iz razloga jer se u
procjembenom elaboratu sukladno članku 9. i 35. Pravilnika o metodama procjene
vrijednosti nekretnina kod utvrđivanja vrijednosti zemljišta primjenom poredbene
metode mora koristiti najmanje tri kupoprodajne cijene poredbenih nekretnina iz svake
pojedine kategorije zemljišta, koji uvjet prihvaćeni procjembeni elaborat nedvojbeno
ispunjava. Takva činjenica proizlazi iz prihvaćenog procjembenog elaborata
građevinskog vještaka Ž. Č., prema kojem je procjena tržišne vrijednosti
predmetnog zemljišta izvršena usporednom metodom (navedeno 5 usporednih
nekretnina u k.o. D. P., sve građevinsko zemljište, s tim da je iz procjene
isključena poredbena nekretnina broj 3 jer prelazi odstupanja od prosjeka za 0,45, što
je više od dva-sigma). Stoga, kao usporedne nekretnine poslužile su 4 nekretnine,
čime je zadovoljen zakonski uvjet od najmanje tri usporedne nekretnine iste kategorije,
dok je procjembeni elaborat izrađen na temelju Zakona o procjeni vrijednosti
nekretnina (Narodne novine, broj 78/15) i Pravilnika o metodama procjene vrijednosti
nekretnina (Narodne novine, broj 105/15) prema kojim propisima tržišna vrijednost
nekretnine se određuje prema uporabnom svojstvu nekretnine neposredno prije
promjene namjene koja je povod izvlaštenja (dan kakvoće), odnosno prema ranijem
uporabnom svojstvu koje je zemljište imalo prije izvlaštenja (načelo tzv. prethodnog
učinka).

31.Zaključno, neosnovano tužitelj ističe i da bi osporena rješenja bila nezakonita
jer da ne bi bilo odlučeno o njegovom zahtjevu u smislu odredbe čl. 10. Zakona o
izvlaštenju i određivanju naknade, to pak stoga što tužitelj do donošenja
prvostupanjskog rješenja nije postavio zahtjev za izvlaštenje preostalog dijela, tj. nije
naznačio ni konkretizirao o kojem se preostalom dijelu radi da bi se o tome uopće
moglo odlučiti (primjerice broj z.k. čestice, površinu i zk. ul.). Ujedno, potpuno

13 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

neutemeljeno tužitelj navodi kako je on tijekom upravnog postupka tražio zamjenu
nekretnina sa nekretninom u vlasništvu korisnika izvlaštenja i da odluka o tom zahtjevu
nije donesena, odnosno da nije sadržana u prvostupanjskom rješenju, s čim u vezi je
za navesti kako je u smislu odredbe čl. 46. st. 1. Zakona o izvlaštenju i određivanju
naknade primaran oblik naknada u novcu, a st. 2. ovog članka iznimno je propisano
davanje naknade u zamjenskoj nekretnini, ako s takvom nekretninom korisnik
izvlaštenja raspolaže, pa s obzirom da se korisnik izvlaštenja prije donošenja
prvostupanjskog rješenja izričito izjasnio da ne raspolaže zamjenskom nekretninom,
rješenjem tijela prvog stupnja naknada je pravilno određena u novcu, uslijed čega su i
ovakvi prigovori bespredmetni.

32.Slijedom navedenog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i
procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako
osporenim rješenjem tuženika, kao niti onim prvostupanjskog tijela nije povrijeđen
zakon na štetu tužitelja, pa kako tužitelj u ovom sporu ne iznosi pravno relevantne
prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove
za usvajanje njegove tužbe.

33.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno
utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno
materijalno pravo zbog čega je zakonito prvostupanjsko rješenje, kod kojeg stanja
stvari je i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužitelja
izjavljenu protiv tog rješenja, uslijed čega tužbeni prigovori tužitelja nisu osnovani te
nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

34.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanih rješenja na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 31. stavak 2. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi
čega je valjalo pozivom na odredbu članka 57. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev
tužitelja kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

35.Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 79. st. 4. ZUS-a stranka koja
izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev
tužitelja, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njegov zahtjev za naknadom
troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci
rješenja.

U Splitu, 21. srpnja 2022. godine

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba
u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog
suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje
Visoki Upravni sud Republike Hrvatske (čl. 66. u svezi čl. 70. ZUS-a).

DNA:

14 Poslovni broj: 15 UsI-394/22-11

- opunomoćeniku tužitelja Z. I., odvjetniku u S., Put, uz zapisnik o objavi,

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Upravi za
građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica Grada Vukovara 49, uz zapisnik
od 13. srpnja 2022., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,
- zainteresiranoj osobi Općini P., sa sjedištem u P., 3, uz zapisnik o objavi,

- u spis.

Rj./- Naplatiti sudsku pristojbu (VPS neprocjenjiva).
- Spis u kalendar 30 dana.