1

Poslovni broj: 81 Gž-1069/2022-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 81 Gž-1069/2022-2

 

 

 

 

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vlasti Mrzljak, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja zavoda, Z., OIB: …, protiv tuženika C. o. d.d., Z., OIB: …, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja podnesenoj protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1874/2020-18 od 8. veljače 2022., dana 15. srpnja 2022.

 

 

p r e s u d i o j e

 

              Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P-1874/2020-18 od 8. veljače 2022.

 

 

Obrazloženje

 

1.Presudom suda prvog stupnja je presuđeno:

 

              „Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

              Nalaže se tuženiku C. o. d.d. iz Z., isplatiti tužitelju zavodu, iz Z., svotu od 50.086,82 kn uz pripadajuću zateznu kamatu koja teče od podizanja tužbe do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, u roku od 15 dana.“

 

2.Protiv citirane presude žali se tužitelj iz žalbenih razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači sukladno žalbenim navodima ili ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

3.Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4.Žalba tužitelja je neosnovana.

 

5.Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti, ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19– dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. ZPP te da nije pogrešno primijenjeno materijalno pravo.

 

6.Pobijana presuda je sastavljena sukladno odredbi čl. 338. ZPP, izreka je jasna i razumljiva, ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, navedeni su razlozi o svim odlučnim činjenicama koji nisu nejasni niti proturječni tako da je istu moguće ispitati.

 

7.Činjenično stanje je u potpunosti i pravilno utvrđeno, a svi dokazi su ocijenjeni savjesno i brižljivo, sukladno odredbi čl. 8. ZPP.

 

8.Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu isplaćenog iznosa obiteljske mirovine u razdoblju od 1. prosinca 2017. do 30. studenog 2019. u iznosu od 50.086,82 kuna, koji je tužitelj isplatio J. R., udovici pok. osiguranika tužitelja, koji je smrtno stradao u prometnoj nezgodi koju je prouzročio osiguranik tuženika.

 

9.Tijekom postupka pred sudom prvog stupnja utvrđene su slijedeće odlučne činjenice:

 

              - da je 31. prosinca 1980. osiguranik tužitelja smrtno stradao u prometnoj nesreći za koju je odgovoran osiguranik tuženika,

 

              - da je uvidom u rješenje tužitelja broj MO-301480 od 11. veljače 1980. utvrđeno kako se J., A., K. i M. R. priznaje pravo na obiteljsku mirovinu iza pok. osiguranika tužitelja M. R. počevši od 31. prosinca 1980. nadalje u iznosu od 3.386,25 dinara mjesečno. Pregledom izračuna isplaćenog iznosa i ispisa banke podataka doznačenih mirovinskih primanja utvrđeno je kako je tužitelj na ime obiteljske mirovine J. R. isplatio kako slijedi:

- iznos od 1.367,99 kuna na ime mirovine za studeni 2017.,

- iznos od 1.367,99 kuna na ime mirovine za prosinac 2017.,

- iznos od 1.367,99 kuna na ime mirovine za siječanj 2018.,

- iznos od 1.367,99 kuna na ime mirovine za veljaču 2018.,

- iznos od 1.380,75 kuna na ime mirovine za ožujak 2018.,

- iznos od 1.380,75 kuna na ime mirovine za travanj 2018.,

- iznos od 1.380,75 kuna na ime mirovine za svibanj 2018.,

- iznos od 1.380,75 kuna na ime mirovine za lipanj 2018.,

- iznos od 1.380,75 kuna na ime mirovine za srpanj 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za kolovoz 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za rujan 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za listopad 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za studeni 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za prosinac 2018.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za siječanj 2019.,

- iznos od 1.417,92 kuna na ime mirovine za veljaču 2019.,

- iznos od 1.434,13 kuna na ime mirovine za ožujak 2019.,

- iznos od 1.434,13 kuna na ime mirovine za travanj 2019.,

- iznos od 1.434,13 kuna na ime mirovine za svibanj 2019.,

- iznos od 1.434,13 kuna na ime mirovine za lipanj 2019.,

- iznos od 1.434,13 kuna na ime mirovine za srpanj 2019.,

- iznos od 1.469,15 kuna na ime mirovine za kolovoz 2019.,

- iznos od 1.469,15 kuna na ime mirovine za rujan 2019.,

- iznos od 1.469,15 kuna na ime mirovine za listopad 2019.,

- iznos od 1.469,15 kuna na ime mirovine za studeni 2019. i

- iznos od 1.469,15 kuna na ime mirovine za prosinac 2019.,

odnosno kako slijedi:

- iznos od 2.008,71 kuna za razdoblje od 1. prosinca 2017. do 31. prosinca 2017.,

- iznos od 12.164,70 kuna za razdoblje od 1. siječnja 2018. do 30. lipnja 2018.,

- iznos od 12.492,18 kuna za razdoblje od 1. srpnja 2018. do 31. prosinca 2018.,

- iznos od 12.634,98 kuna za razdoblje 1. siječnja 2019. do 30. lipnja 2019. i

- iznos od 10.786,25 kuna za razdoblje 1. srpnja 2019. do 30. studenog 2019., dakle ukupno iznos od 50.086,82 kuna u razdoblju od 1. prosinca 2017. do 30. studenog 2019., koji iznos je tužitelj potražuje predmetnom tužbom.

 

10.Polazeći od naprijed navedenog činjeničnog utvrđenja, pravilan je zaključak suda prvog stupnja da se u konkretnom slučaju ima primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14- dalje: ZOOP), a ne Zakon o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13, 151/14, 33/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19), slijedom čega je pravilno i zakonito tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

 

11.Dakle, prema pravnom shvaćanju ovog suda koje je izraženo i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-66/2022. od 1. veljače 2022. za odluku u ovom sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan je ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete HZMO, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, a ne zakon koji je bio na snazi u vrijeme nastanka samog štetnog događaja - prometne nezgode.

 

12.Prije svega treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalim i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, odnosno u konkretnom slučaju je riječ o obveznom osiguranju u prometu, a koja materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti je uređena Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu, zbog čega se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, u ovome slučaju ZOOP.

 

13.Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika se ne nalazi u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu temeljem kojega Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Osiguravajuća društva nisu štetnici nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti je uređen posebnim zakonom i to Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu. Člankom 8. st. 1. ZOOP reguliran je „Ugovor o obveznom osiguranju i njegov učinak“, a ta odredba glasi:

 

„Društvo za osiguranje dužno je sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja.“

 

14.Dakle, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju sukladno odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, a kojim odredbama Zakona je i uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se sukladno načelu razmjernosti i naplaćuje/obračunava premija osiguranja.

 

15.Slijedom navedenog, u ovoj pravnoj stvari trebalo je odlučiti primjenom odredbi ZOOP i to čl. 27. ZOOP koji uređuje „subrogacijske zahtjeve nositelja socijalnog osiguranja“.

 

Sadržaj odredbe čl. 27. ZOOP glasi:

 

(1) Društvo za osiguranje obvezno je zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju.

(2) Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji.

(3) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

(4) Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja.

(5) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje.

 

16.Kako iz dokumentacije priložene spisu, koju stranke u postupku nisu osporile ne proizlazi razlika koja bi za tužitelja predstavljela štetu sukladno odredbi čl. 27. st. 3. ZOOP, to je pravilan zaključak suda prvog stupnja da tužitelj nije dokazao visinu svog potraživanja.

 

17.Slijedom svega navedenoga valjalo je na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odlučiti kao u izreci ove presude.

 

U Zagrebu 15. srpnja 2022.

                                                                                                                                                   Sutkinja

                                                                                                                                            Vlasta Mrzljak, v.r.