Poslovni broj: I Kž-Us-69/2022-5

Poslovni broj: I Kž-Us-69/2022-5

 

 

 

R E P U B L I K A H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Željka Horvatovića, predsjednika vijeća te Marije Balenović i mr.sc. Marijana Bitange, članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Bilušić, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. P. i drugih, zbog kaznenog djela iz članka 246. stavak 2. i drugih Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21., dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi optuženog H. S. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu od 14. travnja 2022. broj Kv I-Us-51/2022. (K-Us-3/2019.), u sjednici održanoj 12. srpnja 2022.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

Odbija se žalba optuženog H. S. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 14. travnja 2022. broj Kv I-Us-51/2022. (K-Us-3/2019.), pod točkom I. izreke na temelju članka 557.a stavka 2. u vezi stavka 1. točke a) Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.), a na prijedlog Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta u Zagrebu (dalje: USKOK) od 30. ožujka 2022. broj: KO-US-149/20., određena privremena mjera osiguranja oduzimanja protupravne imovinske koristi kojima se: optuženom A. P., OIB: ….., s prebivalištem u Z., …, zabranjuje otuđenje ili opterećenje ½ stana na III-trećem katu koji se sastoji od šest i pol soba i ostalih prostorija u površini od 193,03 čm, položen u stambenoj zgradi …, Z., sagrađena na čest.br. … i dr., po novoj izmjeri čest. br. …. k.o. C., upisanog u poduložak: 41800/zk.uložak: 3238, knjiga PU: Grad Zagreb, kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižnog odjela; a optuženom H. S., OIB: …., s prebivalištem u …., S. N., zabranjuje otuđenje ili opterećenje suvlasničkog udjela redni broj: 1 koji predstavlja ½ nekretnine označene kao zkč.br. …, u naravi kuća broj .. K. površine 166 m2, dvorište površine 1026 m2 i nadstrešnica površine 31 m2, ukupne površine 1223 m2, upisane u zk.ul.br. …., k.o. S. N., kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Samobor.

 

1.1. Pod točkom II. na temelju odredbe članka 557.c stavka 1. ZKP/08. naloženo je Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu, provesti upis zabilježbe privremene mjere navedene u točki I./a) izreke, u zemljišnim knjigama. Pod točkom III na temelju odredbe članka 557.c stavka 1. ZKP/08, naloženo je Općinskom sudu u Novom Zagrebu, Zemljišnoknjižnom odjelu Samobor, provesti upis zabilježbe privremene mjere navedene u točki I./b) izreke, u zemljišnim knjigama.

 

1.2. Pod točkom IV. određeno je na temelju odredbe članka 557.e stavka 2. ZKP/08. da privremene mjere mogu trajati najdulje šezdeset dana od dana dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist, a pod točkom V. da se ove privremene mjere određuju u korist Republike Hrvatske.

 

2. Protiv tog rješenja žalbu je podnio optuženi H. S. putem branitelja, odvjetnika I. S. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Iz sadržaja žalbe proizlazi da pobija prvostupanjsko rješenje samo u dijelu kojem je ovom optuženiku određena privremena mjera radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi. Predlaže Visokom kaznenom sudu Republike Hrvatske ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu.

 

3. Spis je u skladu s člankom 495. u vezi s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Suprotno navodima žalbe, pravilno je prvostupanjski sud utvrdio i valjano obrazložio da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za određivanje u točki I. izreke opisane privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi u odnosu na optuženog H. S. Prvostupanjski sud je za svoju odluku dao jasne, određene i dostatne razloge o odlučnim činjenicama o kojima ovisi primjena privremene mjere. Određena privremena mjera je u skladu s općim interesom i postoji razuman odnos razmjernosti između korištenih sredstava i cilja koji se želi ostvariti, a to je zabrana otuđenja ili opterećenja suvlasničkog udjela na ½ dijela nekretnine u vlasništvu žalitelja, a vezano za buduće odlučivanje suda, ako optuženi H. S. bude pravomoćno proglašen krivim, o oduzimanju imovinske koristi.

 

5.1. Tako pravilno i na zakonu osnovano sud prvog stupnja, razmatranjem stanja spisa, zaključuje da u odnosu na optuženog H. S. postoji osnovana sumnja da je počinio kaznena djela za koja se tereti potvrđenom optužnicom, da slijedom činjeničnog opisa inkriminacije visina pretpostavljene protupravno pribavljene imovinske koristi u odnosu na njega iznosi 446.550,50 kuna, te nadalje daje razloge o usporedbi vrijednosti opterećene nekretnine, odnosno opsega imovine obuhvaćene određenom privremenom mjerom osiguranja i iznosa terećenim djelom protupravno stečene imovinske koristi.

 

5.2. Stoga nisu osnovani žalbeni navodi optuženog H. S. da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08.

 

6. Sud nije dužan obrazlagati postojanje opasnosti da tražbina R. H. u odnosu na oduzimanje imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom neće moći biti ostvarena ili da će njeno ostvarenje biti otežano ako privremena mjera ne bude određena, jer se ta opasnost prema članku 557.b stavku 1. ZKP/08. presumira. Stoga, nisu od značaja žalbeni navodi kojima žalitelj osporava postojanje te opasnosti jer za donošenje privremene mjere navedenu opasnost nije trebalo dokazivati ili učiniti vjerojatnom niti posebno obrazlagati i optuženik odnosno protivnik osiguranja ne može osporavati niti dokazivati nepostojanje takve opasnosti, upravo zbog ranije navedenog presumiranja iste.

 

6.1. Žalitelj u žalbi aludira da nitko nije ispitivao razmjer njegovih zakonitih primanja i imovine. Zato je potrebno istaknuti da u konkretnom slučaju u odnosu na optuženog H. S. nije riječ o primjeni instituta proširenog oduzimanja imovinske koristi iz članka 78. KZ/11., kada bi bilo potrebno utvrditi zakonitost stjecanja imovine, odnosno razmjernost ukupne imovine u vlasništvu sa zakonitim prihodima kroz vrijeme stjecanja iste. U ovom postupku riječ je o privremenoj mjeri kojom se osigurava ostvarenje tražbine R. H. s osnove oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, a opasnost da ona neće moći biti ostvarena ili da će njezino ostvarenje biti otežano bez određivanja privremene mjere se, kao što je već navedeno, sukladno članku 557.b stavku 1. ZKP/08., pretpostavlja.

 

7. Protivno žalbenim navodima, prvostupanjski je sud proveo odgovarajuću procjenu razmjernosti vrijednosti obuhvaćene privremenom mjerom i pretpostavljene imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom za koje se žalitelj tereti, u skladu sa zahtjevom pravične ravnoteže sadržanom u stavku 2. članku 1. Protokola broj 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine" - Međunarodni ugovori broj 18/97., 6/99.-pročišćeni tekst, 8/99.-ispravak, 14/02., 1/06. i 2/10.) utvrdivši da je vrijednost opterećene imovine manja od vrijednosti terećene imovinske koristi.

 

8. U odnosu na žalbene navode da je povrijeđeno ustavno jamstvo prava vlasništva drugostupanjski sud nalazi da ni načelo razmjernosti u ovom slučaju nije povrijeđeno, jer određivanje predmetne privremene mjere ne predstavlja prekomjeran teret u odnosu na zajamčeno pravo mirnog uživanja vlasništva na predmetnoj nekretnini (u ½ suvlasničkog dijela). Žalitelj propušta uočiti da podaci iz javno dostupnih online oglasnika upućuju da se vrijednost predmetne kuće s okućnicom (za cijelo) kreće 160.000,00-218.000,00 eura-a, a zanemaruje da je njegov suvlasnički dio te nekretnine opterećen založnim pravom u korist treće osobe i to u iznosu 85.000,00 eur-a, što znatno umanjuje vrijednost predmetne ½ suvlasničkog dijela nekretnine.

 

8.1. Točno je da vrijednost blokirane imovine ne smije značajno nadmašiti vrijednost pretpostavljene imovinske koristi naznačene u optužnici, jer bi to narušilo pravičnu ravnotežu između poduzete mjere zadiranja u pravo vlasništva i cilja koji se primjenom te mjere želi ostvariti. No, imajući u vidu dodatno umanjenje vrijednosti suvlasničkog dijela predmetne nekretnine načelo razmjernosti, kako je već rečeno, nije povrijeđeno te egzistiraju sve zakonske pretpostavke da se na opisani način optereti imovina žalitelja. S obzirom da sam žalitelj navodi da je ovo jedina imovina koju ima, bez obzira na ograničenja kojima je izložen, ova privremena mjera ne može se smatrati pretjeranom i nepotrebnom. Stoga nije u pravu žalitelj da je prvostupanjski sud odstupio od pravih standarda pri procjeni ispunjenja pretpostavki za određivanje privremene mjere.

 

9. Na više mjesta se u žalbi citiraju odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Europskog suda za ljudska prava, no osim što se sve te odluke odnose na primjenu privremene mjere radi osiguranja imovinske koristi, niti jedna od tih odluka ne podupire žalbene navode o nedostacima pobijanog rješenja, kako je to prethodno obrazloženo.

 

10. Nije u pravu žalitelj kada tvrdi da je ponovno određivanje privremene mjere protiv njega, nakon što je ista prethodno ukinuta zbog isteka roka od dvije godine do podizanja optužnice, neosnovano i "čudno". Nasuprot tome, prvostupanjski je sud osnovano donio rješenje o određivanju privremene mjere protiv optuženog H. S. Potvrđivanjem optužnice protiv njega, kojom je utvrđen veći stupanj osnovane sumnje o učinu kaznenih djela, ovaj kazneni postupak je ušao u novi stadij, a sukladno tome primjenjuju se i novi rokovi propisani u članku 557e. stavak 2. ZKP/08., tj. privremene mjere mogu trajati najdulje 60 dana od dostave državnom odvjetniku obavijesti o pravomoćnosti odluke kojom je oduzeta imovinska korist (kao što je pravilno navedeno u točki IV. izreke pobijane odluke). Bez značaja su za pravilnost i zakonitost pobijanog dijela rješenja žalbeni navodi kojima žalitelj polemizira zašto ponovno određivanje privremene mjere nije zatraženo ranije, odnosno čija je odgovornost što optužnica nije u roku od dvije godine od podizanja potvrđena.

 

11. S obzirom da žalbeni navodi nisu osnovani, a niti ispitivanjem pobijanog rješenja, sukladno članku 494. stavak 4. ZKP/08., nisu utvrđene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, to je na temelju članka 494. stavak 3. točke 2. ZKP/08. trebalo odlučiti kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 12. srpnja 2022.