REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B

Broj: Rev 731/2022-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc.
Jadranka Juga, predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja,
Branka Medančića, Damira Kontreca i Gordane Jalšovečki, članova vijeća, u pravnoj
stvari tužitelja Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje iz Zagreba, Mihanovićeva 3,
OIB 84397956623, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada
Vukovara 282, OIB 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Franjo Šenjug,
odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade
štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike
Hrvatske poslovnog broja Pž 3569/2020-3 od 31. ožujka 2021. kojom je potvrđena
presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-435/20 od 21. srpnja 2020., u
sjednici održanoj 6. srpnja 2022.,

r i j e š i o j e:

I. Prihvaća se revizija tuženika i ukida se presuda Visokog trgovačkog suda
Republike Hrvatske poslovnog broja Pž 3569/2020-3 od 31. ožujka 2021. i presuda
Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-435/20 od 21. srpnja 2020. i predmet se
vraća sudu prvoga stupnja na ponovno odlučivanje.

II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom je presudom naloženo tuženiku isplatiti tužitelju 66.099,85 kuna za zateznom kamatom, a odbijen je zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

- 2 - Rev 731/2022-2

2. Drugostupanjskom je presudom potvrđena prvostupanjska presuda.

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-4523/2021od 26. listopada 2021. dopustio
izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog slijedećih pitanja:

„1. Je li za utvrđenje visine štete u postupcima u kojima Zavod za mirovinsko
osiguranje od osiguravajućeg društva potražuje naknadu isplaćenih mirovina
oštećenicima iz prometnih nesreća, a koje mirovine su isplaćene u vrijeme kada je na
snazi bio Zakon o obveznim osiguranjima u prometu, mjerodavna odredba čl.27. st.3.
Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ili se primjenjuju isključivo odredbe
Zakona o mirovinskom osiguranju?

2. Je li za odluku o sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan
Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete
Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kad su izvršene
isplate mirovine, ili Zakon o mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme
nastanka samog štetnog događaja i u vrijeme isplata te je li shvaćanje na kojemu se
temelji pobijana drugostupanjska presuda da se sukladno odredbi čl.164. st.5. Zakona
o mirovinskom osiguranju na odnos između stranaka ne primjenjuje odredba čl.27.
st.3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu u pogledu obračuna visine
potraživanja tužitelja, u opreci s pravnim shvaćanjem revizijskog suda u odlukama
Rev-x 388/2018 od 25.08.2020., Rev-x 837/2018 od 14.04.2021., Rev- 2320/2015-2
od 21.05.2019. i Rev-1067/2012 od 05.12.2017. o tome da se na odnos između
stranaka primjenjuje odredba čl.27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u
prometu?“.

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene drugostupanjske presude
tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku
("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih
pitanja zbog kojeg je dopuštena.

5. Odgovor na reviziju nije podnesen.

6. Revizija je osnovana.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu iznosa obiteljskih mirovina koje je tužitelj
isplatio u razdoblju od 2017. do 2019. godine supruzi i djeci svoga osiguranika, koji je
poginuo u prometnoj nezgodi koju je skrivio osiguranik tuženika.

8. Sud je u pobijanoj odluci izrazio (u bitnom) pravno shvaćanje da:

„tužitelj sukladno odredbama članka 161. stavaka 1. i 2. točke 1. Zakona o
mirovinskom osiguranju ima pravo potraživati od tuženika naknadu štete za novčana
davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih
davanja i to u svoti novčanih davanja isplaćenih na osnovi priznatog prava na mirovinu

- 3 - Rev 731/2022-2

u punom iznosu. Slijedom navedenog, budući da je tužitelj u razdoblju nakon stupanja
na snagu novog Zakona o mirovinskom osiguranju (od 1. travnja 2017. do 28. veljače

2019.) vršio isplate na ime obiteljske mirovine (…) to je tuženik dužan naknaditi tužitelju
svu štetu na ime isplaćene mirovine, a ne u razmjernom iznosu. (…) Slijedom
navedenog, svaka tužiteljeva isplata mirovine predstavlja novu štetu zbog čega su u
odnosu na naknadu štete koja je nastala tužitelju isplatom obiteljskih mirovina u
razdoblju od 1. travnja 2017. do 28. veljače 2019. mjerodavne odredbe Zakona o
mirovinskom osiguranju koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. jer se taj Zakon
primjenjuje u vrijeme nastanka štete tužitelju, a ne odredbe ranijeg Zakona o
mirovinskom osiguranju koji je bio na snazi u vrijeme štetnog događaja i u vrijeme
donošenja tužiteljevog rješenja o priznanju prava na obiteljsku mirovinu.

Nadalje, pogrešno je pravno shvaćanje žalitelja da bi u konkretnom predmetu
trebalo primijeniti (i) odredbu članka 27. stavka 3. Zakona o obveznim osiguranjima u
prometu, a ne odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju (koji je stupio na snagu 1.
siječnja 2014.). Naime, premda i odredbe članka 27. stavaka 1., 2. i 3. Zakona o
obveznim odnosima reguliraju predmetnu materiju kao i odredbe članka 161. stavaka

1. i 2. točke 1., članka 162. stavka 1., članka 164. stavaka 1. i 5. Zakona o mirovinskom
osiguranju, u konkretnom predmetu valja primijeniti odredbe (novog) Zakona o
mirovinskom osiguranju, a što pravilno smatra i prvostupanjski sud. (…)“.

9. Citirano materijalnopravno shvaćanje nižestupanjskih sudova je pogrešno.

10. Naime, revizijski je sud u nizu svojih odluka (tako npr. u recentnijoj - Rev 3660/2018
od 12. siječnja 2022., ali i prije toga u Rev 1067/12 od 5. prosinca 2017., Rev
5292/2019-2 od 16. lipnja 2020. etc.) zauzeo pravno shvaćanje da je za odluku o sporu
koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje protiv osiguratelja štetnika radi
povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima
u prometu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete Hrvatskom zavodu za
mirovinsko osiguranje, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.

11. Ovaj sud i u ovoj odluci reafirmira izraženo pravno shvaćanje, ostaje kod njega i
slijedom toga ocjenjuje da je revizija u ovom predmetu, sukladno odredbi čl. 382. st. 2.
toč. 2. ZPP-a, osnovana.

12. S obzirom na to da u postupku koji je prethodio reviziji zbog pogrešnog pravnog
pristupa nižestupanjskih sudova prilikom odlučivanja o visini naknade štete nije
pravilno utvrđeno činjenično stanje - visina štete nije obračunata temeljem odredbe čl.

27. st. 3. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine", broj 151/05
i dr.), to nema uvjeta za preinaku nižestupanjskih presuda.

13. Iz tih je razloga valjalo prihvatiti reviziju, na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP-a
ukinuti nižestupanjske odluke i predmet vratiti na ponovno suđenje.

14. U ponovljenom će postupku nižestupanjski sudovi, vezani pravnim shvaćanjem ovoga suda, donijeti novu, zakonitu odluku.

- 4 - Rev 731/2022-2

15. Odluka o troškovima povodom revizije utemeljena je na čl. 166. st. 3. ZPP-a.

Zagreb, 6. srpnja 2022.

Predsjednik vijeća: dr. sc. Jadranko Jug

Broj zapisa: eb30e-99011

Kontrolni broj: 0b687-acd1a-66ed9

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=JADRANKO JUG, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.