Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4

REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić uz sudjelovanje Ivane
Barać zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja J. L. iz R.,
OIB: …, kojeg zastupa opunomoćenik I. M. odvjetnik u S.,
protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda
Split, Ispostave Š., Š., u predmetu obustave izvršenja
inspekcijskog rješenja, odlučujući o tužbi tužitelja od 13. siječnja 2022., izvanraspravno

5. srpnja 2022.,

r i j e š i o j e:

Tužba se odbacuje.

Obrazloženje

1. J. L. iz R. zastupan po opunomoćeniku, podnio je tužbu 13.
siječnja 2022., radi poništenja rješenja tuženika Državnog inspektorata, Područnog
ureda S., Ispostave Š., KLASA:UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-
21-21-9 od 7. prosinca 2021., kojim rješenjem je obustavljen postupak izvršenja
inspekcijskog rješenja KLASA:UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-21-21-2
od 28. srpnja 2021.

2. Citiranim rješenjem Državnog inspektorata, Područnog ureda S., Ispostave
u Š., Građevinske inspekcije, KLASA: UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-
02-03-21-21-2 od 28. srpnja 2021. naređeno je vlasniku D. L. iz R.,
OIB: …, uklanjanje izvedene rekonstrukcije iznad postojeće
prizemne stambene zgrade i to 1. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m x 10,88
m, prema projektu uklanjanja, u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj
u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-…, na k.č.zgr. …, … i … K.O.
R. u R., u roku od 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja.

2 Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4

3. Protiv osporavanog rješenja J. L., ovdje tužitelj, podnio je tužbu radi
poništenja osporavanog rješenja u bitnom navodeći da kao susjed međašnik te
prijavitelj nezakonitog građenja građevinskoj inspekciji radi zaštite svojih prava ili
pravnih interesa, a sukladno čl. 4. Zakona o općem upravnom postupku (NN 47/09,
110/21, dalje ZUP-a) ima pravo sudjelovati u postupku, ujedno navodeći da je čl. 17.
Zakona o upravnim sporovima određeno kako tužitelj može biti svaka fizička ili pravna
osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom odlukom,
postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja pojedinačne
odluke ili postupanja javnopravnog tijela u zakonom propisanom roku ili sklapanjem,
raskidom ili izvršavanjem upravnog ugovora.

4. Tužitelj u tužbi opisuje kronologiju predmetne upravne stvari te navodi da je
osporavanim rješenjem obustavljen postupak izvršenja inspekcijskog rješenja Klasa:
UP/I-362-02/21-02/643, URBROJ: 443-02-03-21-21-2 od 28. srpnja 2021. godine
kojim rješenjem je naređeno vlasniku D. L. iz R., OIB:
…, uklanjanje izvedene rekonstrukcije iznad postojeće prizemne stambene
zgrade i to I. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m x 10,88 m, prema projektu
uklanjanja, u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem Z-…, na kat. čest. zgr. …, … i …, k.o. R. u
R., u roku od 120 dana od dana zaprimanja tog rješenja. Da Rješenjem
Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Š., KLASA: UP/I-612-
08/21-09/0556, URBROJ: 532-05-02-14/7-21-1 od 26.08.2021. nije izdana suglasnost
na Projekt uklanjanja nezakonitog izgrađenog dijela građevine na kat. čest. zgr. …,
…, …, k.o. R., broj projekta: TD-…-…, koji je izradio „A. g.
p." d.o.o. iz Š. te da je slijedom navedenog a pozivom na čl.117. st. 7.
Zakona o državnom inspektoratu Viši građevinski inspektor Državnog inspektorata
obustavio postupak izvršenja inspekcijskog rješenja o uklanjanju.

5. Tužitelj navodi da pozivom na odredbu članka 106. st. 5. Zakona o državnom
inspektoratu te sukladno članku 3. stavku 1. točka 1., a vezano uz odredbu članka 12.
stavak 2. točka 1. Zakona o upravnim sporovima, tužitelj u zakonskom roku podiže
tužbu protiv citiranog rješenja i pokreće upravni spor jer smatra da pobijano Rješenje
nije zasnovano na zakonu budući da se u postupku koji je prethodio osporavanom
rješenju nije postupalo prema pravilima postupka, da činjenično stanje nije pravilno
utvrđeno, te da je na takvo pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjeno
materijalno pravo. Da je u provedbi inspekcijskog nadzora kontrole zakonitosti
građenja u kulturno-povijesnoj cjelini naselja R. upisanoj u Registar kulturnih
dobara RH pod brojem Z-…, na kat. čest. zgr. …, … i …, k.o. R. koji je
prethodio donošenju pobijanog rješenja, utvrđeno kako izvedena rekonstrukcija iznad
postojeće prizemne stambene zgrade i to I. kata i potkrovlja tlocrtne dimenzije 4,76 m
x 10,88 m, nije zakonita jer da vlasnik D. L., OIB: …, R. nije ishodio akt o građenju, odnosno građevinsku dozvolu te da je nakon
tako provedenog inspekcijskog nadzora nesporno utvrđeno kako je tako izgrađena
rekonstrukcija nezakonita. Međutim, s obzirom na činjenicu da se predmetna
građevina nalazi u kulturno povijesnoj cjelini naselja R. za provođenje odluke
o uklanjanju navedene rekonstrukcije da je bilo potrebno pribaviti suglasnost
Konzervatorskog odjela u Š.. Da predmetna suglasnost nije dana, i to
Rješenjem Ministarstva kulture i medija, Konzervatorskog odjela u Š., KLASA:
UP/I-612-08/ 21-09/ 0556, UR. BROJ:532-05-02-14/7-21-1 od 26.08.2021. slijedom
čega da se nije niti moglo provesti inspekcijsko rješenje o uklanjanju rekonstruiranog
objekta unatoč činjenici što je isto bez građevinske dozvole. Stoga, uzimajući u obzir
sveukupnost navedenih činjenica i okolnosti provedenih upravnih postupaka te

3 Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4

evidentne propuste i nepravilnosti koju su pritom počinjene, da jasno proizlazi da je
rješenje doneseno kao puko zadovoljavanje formalizma pri kojem da su grubo
zanemarena prava tužitelja te da mu je u značajnoj mjeri smanjena mogućnost
ravnopravnog sudjelovanja slijedom čega da je pobijano rješenje nezakonito i
arbitrarno te nedostatno obrazloženo budući da tužitelju nikako nije jasno kako je
Konzervatorski odjel u Š. mogao donijeti odluku kojom ne daje suglasnost na
uklanjanje nezakonito izgrađenog objekta. Pored navedenog, tužitelj ističe da
predmetno Rješenje Konzervatorskog odjela u Š. koje je odbilo dati suglasnost
na uklanjanje nezakonitog objekta nikada nije zaprimio, niti dobio na uvid po svom
traženju te s tim u vezi izražava sumnju u zakonitost spomenutog Rješenja
Konzervatorskog odjela u Š., posljedično i zakonitost pobijanog Rješenja. Stoga
da je nesporno kako je povrijeđeno načelo jednakosti oružja u smislu pravične
ravnoteže među strankama (fair balance) kao jedan od konstitutivnih elemenata prava
na pravično suđenje, a koje načelo da nužno obuhvaća razumnu mogućnost stranaka
da izlože činjenice i podupru ih svojim dokazima na način da niti jednu od stranaka ne
stavljaju u bitno lošiji položaj u odnosu na suprotnu stranku (presuda P. protiv
Hrvatske od 27. ožujka 2008., zahtjev broj: 34499/06).

6. Ističe da pokreće upravni spor radi zaštite svojih prava i pravnih interesa
budući da se cijeli postupak vodio na način koji je nepravičan za tužitelja te da je kao
takav doveo i do povreda zajamčenih ustavnih prava i konvencijskih jamstava
zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i to
članka 6. stavak 1. koji definira pravo na pošteno suđenje, da je navedenim
postupanjem upravnih tijela odnosno tuženika, na štetu tužitelja povrijeđeno ustavno
načelo jednakosti, koje se u procesnom smislu manifestira kao pravo na jednakost
oružja stranaka u postupcima pred državnim i drugim javnim tijelima, da je cijeli
postupak na temelju kojeg je doneseno osporavano rješenje u cijelosti proveden na
nezakonit način kršenjem prava stranaka u postupku, na nezakonito provedenim
radnjama, a sve bez mogućnosti ulaganje žalbe. Stoga predlaže da Sud tužbu uvaži
te poništi osporavano rješenje tuženika, te da tuženiku naloži da tužitelju naknadi
troškove upravnog spora.

7. Tuženik je u svom odgovoru na tužbu od 16. svibnja 2022. naveo da u cijelosti
ustraje u navodima iz osporavanog rješenja predlažući da Sud odbije tužbu i tužbeni
zahtjev tužitelja kao neosnovan.

8. Prema odredbi članka 17. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne
novine, broj. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17. - dalje: ZUS-a) tužitelj je fizička
ili pravna osoba koja smatra da su joj prava i pravni interesi povrijeđeni pojedinačnom
odlukom, postupanjem javnopravnog tijela, odnosno propuštanjem donošenja
pojedinačne odluke.

9. Članak 19. stavak 1. ZUS-a određuje da je zainteresirana osoba svaka osoba
kojoj bi poništavanje, izmjena ili donošenje pojedinačne odluke, postupanje ili
propuštanje postupanja javnopravnog tijela, sklapanje, raskid ili izvršavanje upravnog
ugovora, povrijedilo njezino pravo ili pravni interes.

10. Pravo i pravni interes mora biti konkretno označen te opravdavati
osnovanost tužbenog zahtjeva, na način da traži pravnu zaštitu određenog sadržaja
jer je njegovo subjektivno pravo ugroženo, i da bi usvajanje tužbenog zahtjeva za
tužitelja predstavljalo ostvarenje određenog prava, pravnog interesa ili pravne koristi,
koju bez povoljne sudske odluke ne bi mogao ostvariti.

11. Nadalje, odredbom članka 105. Zakona o državnom inspektoratu (Narodne
novine, broj: 115/18 i 117/21, dalje: ZDI), koji je lexspecialis za provođenje
inspekcijskog nadzora, propisano je da stranke u postupku inspekcijskog nadzora

4 Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4

mogu biti sudionici u gradnji, vlasnik građevine, vlasnik zemljišta na kojemu se gradi ili
je izgrađena građevina i nositelj drugih stvarnih prava na tom zemljištu odnosno
građevini.

12. U skladu s odredbom sadržanom u članku 58. stavku 1. ZDI-a inspektor
provodi inspekcijski nadzor i pokreće postupak po službenoj dužnosti, a iznimno na
zahtjev stranke, kada je to propisano posebnim zakonom.

13. Pored navedenog, valja istaći i da je ranijom odredbom članka 18. Zakona
o građevinskoj inspekciji (Narodne novine, broj 153/13) bilo propisano da prijavitelj
bespravne gradnje u postupku inspekcijskog nadzora nije stranka u tom postupku.
14. Istovremeno, tužitelju se napominje da se u konkretnom slučaju primjenjuju
odredbe Zakona o državnom inspektoratu koji zakon je - lex specialis u odnosu na
Zakon o općem upravnom postupku, pa je i u tom smislu tužiteljevo pozivanje na
odredbu čl. 4. ZUP-a da tužitelj kao susjed međašnik te prijavitelj nezakonitog građenja
građevinskoj inspekciji radi zaštite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo
sudjelovati u postupku, u cijelosti neosnovano.

15. U konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nespornim proizlazi da
predmetni postupak koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja nije pokrenuo
tužitelj kao podnositelj prijave već je upravni postupak vođen ex offo.

16. Slijedom naprijed navedenih nespornih utvrđenja, tužitelj kao podnositelj
prijave ne spada u krug osoba koje ex lege imaju status stranke, a koje pravno
shvaćanje je izraženo u recentnoj upravno sudskoj praksi, pa tako primjerice i u presudi
Upravnog suda u Splitu poslovni broj UsIgr-411/19-4 od 23. ožujka 2020. koja je
potvrđena presudom Visokog upravnog suda RH poslovni broj Usž-3841/20-2 od 10.
prosinca 2020, a s kojim shvaćanjem je suglasan i Ustavni sud RH koji je svojom
Odlukom broj: U-III/2446/2021 od 20. siječnja 2022. odbio ustavnu tužbu koja je bila
podnesena upravo protiv presude Visokog upravnog suda RH poslovni broj Usž-
3841/20-2 od 10. prosinca 2020. Ustavni sud je u svojoj Odluci, između ostalog,
smatrao potrebnim istaknuti kako blizina življenja kraj građevine koja je objekt
inspekcijskog nadzora, sama po sebi, ne može biti pravna osnova za stjecanje statusa
stranke u postupku inspekcijskog nadzora.

17. S obzirom da tužitelj nije u krugu osoba kojima prethodno citirana odredba
daje svojstvo stranke u postupku, tužitelj nema svojstvo stranke u postupku donošenja
rješenja o uklanjanju građevine, pa to rješenje, kao ni rješenje o obustavi postupka
izvršenja tog rješenja, tužitelj ne može osporavati tužbom u upravnom sporu.
18. Odredbom članka 30. stavkom 1. toč. 2. je propisano da će Sud odbaciti
tužbu jer ne postoje pretpostavke za vođenje spora ako utvrdi da se pojedinačnom
odlukom, postupanjem ili pravnim ugovorom ne dira u pravo ili pravni interes tužitelja.
19. Slijedom svega naprijed navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka

30. stavka 1. točke 2. Zakona o upravnim sporovima odbaciti tužbu tužitelja te riješiti
kao u izreci.

U Splitu 5. srpnja 2022.

S U D A C

Leandra Mojtić, v. r.

5 Poslovni broj: 3 UsI-77/22-4

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog
otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem
ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunom. tužitelja - tuženiku

- tuženiku povrat spisa tuženog tijela, po pravomoćnosti
- po pravomoćnosti pozvati tužitelja na uplatu pristojbe za tužbu u iznosu od 400,00 kn
i pristojbe za žalbu u iznosu od 500,00 kn

- spis kal. do 31.08.2022.