1

Poslovni broj: 80 Gž-621/2019-3

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 80 Gž-621/2019-3

 

 

 

 

U  I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Gabrieli Topić Kordej, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice I. B. OIB:…, iz P., zastupane po punomoćniku Z. M., odvjetniku u S., protiv tuženika I. T., OIB:…, iz S., zastupanog po punomoćniku M. B., odvjetniku u S., radi naknade štete, rješavajući žalbu tuženika izjavljenu protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-438/17 od 19. studenog 2018., dana 23. lipnja 2022.

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I. Odbija se žalba tuženika kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-438/17 od 19. studenog 2018. pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice u visini 10.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom i pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u visini 2.512,74 kn s pripadajućom zateznom kamatom.

 

II. Preinačuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Pn-438/17 od 19. studenog 2018. tako da se odbija tužbeni zahtjev pod točkom I. izreke u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa u visini 20.000,00 kn s pripadajućom zateznom kamatom i pod točkom II. izreke u dijelu u kojem je tužiteljici dosuđen parnični trošak u visini 4.099,76 kn s pripadajućom zateznom kamatom.

 

III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja prihvaćen je tužbeni zahtjev tužiteljice radi naknade štete u visini 30.000,00 kn i troškova parničnog postupka u visini 6.612,50 kn, sve s pripadajućom zateznom kamatom.

 

2. Protiv presude žalbu je podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08 , 57/11, 148/11 ,25/13, 28/13, 89/14. i 70/19. - dalje: ZPP). Predlaže da se presuda preinači, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem pojedincem.

 

3. U odgovoru na žalbu tužiteljica predlaže odbiti žalbu tuženika i potvrditi prvostupanjsku presudu te traži naknadu troška odgovora na žalbu.

 

4. Žalba je djelomično osnovana.

 

5. Ispitujući presudu suda prvog stupnja i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da su počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, pazi po službenoj dužnosti.

 

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da joj tuženik naknadi štetu zbog povrede prava osobnosti i to zbog povrede časti i širenja neistinitih navoda i uvreda, a koja šteta joj je prouzročena tuženikovom e-mail prepiskom s M. T..

 

7. Činjenično stanje u prvostupanjskom postupku je pravilno i potpuno utvrđeno i nije dovedeno u sumnju navodima žalbe, pa je neosnovan i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

8. U prvostupanjskom postupku je utvrđeno:

- da je tuženik autor e-mail poruke upućene M. T. i tužiteljici u kojoj piše "… kao što se vidi iz samog teksta, prazne priče polupismene pravnice, koju nitko, pa ni njene vlastite kolege ne shvaćaju ozbiljno, stoga vjerojatno i potreba da čak i u privatnim e-mailovima sebe potpisuje s titulom kako bi pokazala da ima papir koji bi trebao dokazati kakvo takvo znanje, a što se u njenom slučaju ne može reći. Dotičnoj očito nije jasno da postoje normalni, pametni i pošteni ljudi, koje širenje zla koje ona očito ima u izobilju, ne zanima. Kao pravnici (ironično rečeno) dotičnoj bi trebalo biti jasno da se okolo ne šalju dijelovi nepravomoćnih predmeta, ali dobro to je ipak pravo i to zaista ne može svatko znati, posebno ne oni koji su doista jako loši pravnici. Ali ipak shvatimo ovu (trenutno) jako laskavu osobu koja se hvata za zadnje slamke spasa. Kao „vrsnoj" pravnici očito je da istu, kao i sve nas pravnike, brinu problemi zatvorskog sustava Republike Hrvatske, popunjenost istih, loša ishrana zatvorenika, kao i rapidno povećanje spolno prenosivih bolesti među zatvorenicima."

- da je tužiteljica nakon što je primila tuženikov e-mail bila toliko uzrujana i uplakana te ju je zaboljela glava te da je tešku situaciju u kojoj se našla nakon primitka ovog e-mail prebrodila uz obitelj, supruga i prijateljice, a dio mira da je našla i u vjeri

- da je zbog navedenog protiv tuženika tužiteljica podnijela privatnu tužbu u kaznenom postupku koja je odbačena nakon što se u tom postupku tuženik njoj ispričao.

 

9. Temeljem navedenog utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je prihvatio tužbeni zahtjev uz zaključak da je sadržaj e-mail prepiske i više nego uvredljiv zbog toga što tuženik u ovoj e-mail poruci tužiteljici poriče stručno znanje, ocjenjuje kao osobu koja širi zlo, ocjenjuje njezine postupke kao postupke doista jako loših pravnika, a potom joj aludirajući na supruga te činjenicu da se protiv njega vodi kazneni postupak, spočitava da je kao vrsnu pravnicu očito brinu problemi zatvorskog sustava RH, popunjenost istih, loša ishrana zatvorenika kao i rapidno povećanje spolno prenosivih bolesti među zaposlenicima, dakle, da iznosi grube uvrede koje su strogo osobne naravi i uz krajnje nepoštovanje tužiteljice kao osobe i kao pravnika. Stoga da je tuženik teško povrijedio tužiteljičino pravo osobnosti i bez obzira na to koliki broj ljudi je mogao vidjeti sve one uvrede i ružne riječi koje je tužiteljici uputio tuženik. Prvostupanjski sud smatra da su upućene riječi, opis tužiteljice od strane tuženika i njegovi zaključci o njezinoj profesionalnoj, psihičkoj i inoj sposobnosti doprle do tužiteljice i pogodile izravno cilj koji su imale, a to je da je tužiteljica nakon pročitanih tvrdnji osjećala šok, nevjericu, sram, zaboljela ju je glava, osjećala se poniženo te da upravo to zakonodavac traži da bi se nekome dosudila naknada štete zbog povrede prava osobnosti.

 

10. Žalitelj tvrdi da uvreda sama za sebe bez obzira na sadržaj nije dovoljna da bi se nekome dosudila naknada štete te tvrdi da tužiteljica nije dokazala nastanak štete osim svojim osobnim iskazom. I prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, sporni navodi sadržani u e-mail poruci tuženika predstavljaju u svojoj osnovi uvredu kojom se pred drugom osobom grubo vrijeđa čast i ugled tužiteljice u vidu omalovažavanja njezine profesionalne i psihičke sposobnosti. Suprotno žalbenom navodu, prvostupanjski sud je u mogućnosti o postojanju duševnih boli zbog iznošenja uvreda, donijeti ocjenu i na temelju samog saslušanja stranke, tj. i bez provođenja drugih dokaza. Naime, sama činjenica da je prvostupanjski sud utvrdio da su sporne riječi koje je tuženik napisao u e-mail poruci, uvredljive za tužiteljicu, te posljedično tome iskaz tužiteljice da je upravo zbog tih riječi pretrpjela povredu svog prava osobnosti u vidu šoka, ljutnje, srama i poniženja, razlog su da se barem djelomično usvoji tužbeni zahtjev tužiteljice, za naknadu štete, jer izgovorene riječi tuženika i po mišljenju ovog drugostupanjskog suda predstavljanju za tužiteljicu uvredu koja izaziva duševnu bol.

 

11. Prvostupanjski sud smatra da je tužiteljici bilo opravdano dosuditi pravičnu naknadu u iznosu od 30.000,00 kn, pritom imajući u vidu da je naknada neimovinske štete način da se djelomično umanje nastale posljedice duševnih patnji, a da nisu ekvivalent za povrijeđeno dobro, a ujedno djeluju i prevencijski i to na način da će tuženik ubuduće i te kako paziti kada bude komunicirao s drugim ljudima u iznošenju svojih stavova. Uz iznos dosuđene pravične novčane naknade sud je tužiteljici priznao i zakonske zatezne kamate koje na dosuđeni iznos teku od dana podnošenja tužbe temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a.

 

12. Navedeni zaključak prvostupanjskog suda o visini naknade štete ne može se prihvatiti jer po mišljenju ovog drugostupanjskog suda, a imajući u vidu s jedne stranu težinu izrečenih uvreda tuženika u odnosu na tužiteljicu, te s druge strane okolnosti pod kojima su uvrede izrečene, nisu ispunjene pretpostavke za naknadu štete u visini preko 10.000,00 kn.

 

13. U konkretnom slučaju riječ je o materijalnopravnom pitanju jesu li ili nisu ispunjene materijalnopravne pretpostavke odštetne odgovornosti tuženice u primjeni odredbe čl. 19. st. 2. mjerodavnog Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine“ broj 35/05, 41/08 i 125/11 - dalje: ZOO/05) te čl. 1100. ZOO/05.

 

14. Naime, prema članku 1100. ZOO-a, a kojim je uređen institut naknade neimovinske štete, u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu.

 

15. Imajući u vidu sve okolnosti slučaja, kao i kriterije iz odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo kada je tužiteljici dosudio naknadu štete preko iznosa od 10.000,00 kn.

 

16. Naime, prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilnom primjenom materijalnog prava iz odredbe čl. 1100. i čl. 19. ZOO-a je tužiteljici valjalo dosuditi naknadu štete za naznačene povredu prava osobnosti iznos od 10.000,00 kn, dok je u preostalom dijelu u visini od 20.000,00 kn valjalo zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan.

 

17. Zbog navedenog je temeljem odredbe čl. 368 st. 1. ZPP-a valjalo odbiti žalbu tuženika i potvrditi pobijanu presudu u dijelu u kojem je prihvaćen zahtjev za naknadu štete u visini 10.000,00 kn, te osnovom odredbe čl. 373. t. 3. ZPP-a preinačiti prvostupanjsku odluku i odbiti zahtjev tužiteljice za iznos od 20.000,00 kn.

 

18. Ujedno, a s obzirom na izmijenjen uspjeh stranaka u ovom postupku, temeljem propisa iz članka 154. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud je priznao zatražene troškove tužiteljici, ali razmjerno uspjehu u sporu i to u omjeru od 33,5 %, što iznosi 2.512,74 kn.

 

19. Zahtjev tužiteljice za naknadu troška odgovora na žalbu je odbijen jer ta radnja nije bila potrebna za ovaj postupak (čl. 155. st. 1. ZPP-a).

 

 

U Zagrebu 23. lipnja 2022.

 

Sutkinja:

Gabriela Topić Kordej, v.r.