Baza je ažurirana 17.07.2025.
zaključno sa NN 78/25
EU 2024/2679
REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd 987/2021-3
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate
Šantek predsjednice vijeća, Željka Šarića člana vijeća i suca izvjestitelja i Željka
Pajalića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO
OSIGURANJE, OIB 84397956623, Zagreb, Mihanovićeva 3, protiv tuženika
ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB 94472454976, Zagreb, Listopadska 5, radi
isplate 5.476,50 kn, odlučujući o tuženikovom prijedlogu za dopuštenje revizije protiv
presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-898/2019-2
od 27. listopada 2020., kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu
poslovni broj P-3205/2016-23 od 15. siječnja 2019., u sjednici održanoj 15. lipnja
2022.,
r i j e š i o j e:
Dopušta se tuženiku podnošenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog
suda Republike Hrvatske Pž-898/2019-2 od 27. listopada 2020. zbog pravnog
pitanja:
"Je li za odluku u sporu koji pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine
mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme
nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Zakon o mirovinskom
osiguranju?"
Obrazloženje
1. Pobijanom drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda i
naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 5.476,50 kn sa zakonskom zateznom
kamatom od 22. svibnja 2013. do isplate.
2. Protiv drugostupanjske presude prijedlog za dopuštenje revizije je, pozivom na
odredbe čl. 385. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92,
112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11 i 148/11 – pročišćeni tekst,
25/13, 70/19 - dalje ZPP), podnio tuženik zbog sljedećih pravnih pitanja za koje drži
da su važna i za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kao i za razvoj prava kroz sudsku praksu:
- Je li za odluku o sporu koje pokreće Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
protiv osiguratelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine
mjerodavan Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme
nastanka štete Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje ili Zakon o mirovinskom
osiguranju?
- U situaciji kad tuženik ospori da je invalidnost tužiteljevog osiguranika
nastupila kao izravna posljedica ozljede zbog prometne nezgode, da li je na tužitelju
teret predlaganja adekvatnih dokaza u vidu vještačenja po vještaku medicine rada na
okolnost postojanja uzročno-posljedične veze između ozljeda osiguranika tužitelja
zadobivenih u prometnoj nezgodi s njegovim umirovljenjem, unatoč postojanju
odluke upravnog tijela o priznavanju prava na mirovinu?
- Da li obračun isplate mirovine kao jednostrana isprava tužitelja kojim se
potvrđuje da je izvršeno plaćanje predstavlja javnu ispravu ili se radi o internoj
dokumentaciji tužitelja za koju ne vrijedi presumpcija istinitosti sadržaja koji je u njoj
utvrđen?
3. Tužitelj je naknadno priložio odgovor na prijedlog za dopuštenje revizije.
4. Predmet spora je regresni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 5.476,50 kn s
osnove invalidske mirovine koju je tužitelj isplatio svom osiguraniku zbog umirovljenja
uzrokovanog ozljedama koje je njegov osiguranik zadobio u prometnoj nezgodi za
koju je 70% odgovoran osiguranik tuženika.
5. Postupajući sukladno odredbama čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, revizijski sud je ocijenio
da su ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredaba čl. 385.a st.
1. ali. 1. ZPP zbog pravnog pitanja navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o
pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i
ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6. Naime, u odnosu na prvo pitanje zbog kojeg je dopuštena revizija (primjenjuje li se
na konkretan pravni odnos kao mjerodavan propis Zakon o mirovinskom osiguranju
ili Zakon o obveznim osiguranjima u prometu koji je bio na snazi u vrijeme kada je
tužitelju nastala šteta), pobijana odluka odstupa od prakse revizijskog suda
(primjerice odluke Rev-x 388/2018-2 od 25. kolovoza 2020.).
7. Drugo pitanje, međutim, nije važno za odluku u sporu jer drugostupanjski sud
pobijanu odluku nije utemeljio na pravilu o teretu dokazivanja što proizlazi iz
sljedećeg, zaključnog dijela obrazloženja drugostupanjske presude: ''S obzirom na to
da je u konkretnom sporu tuženik odustao od izvođenja dokaza medicinskim
vještačenjem po vještaku specijaliste medicine rada o uzrocima umirovljenja
osiguranika tužitelja, to on nije uspješno osporio vjerodostojnost dostavljenog nalaza
i mišljenja vještaka dr. Eve Budimir, odnosno tužitelj je dokazao postojanje uzročne
veze između zadobivenih ozljeda i umirovljenja osiguranika tužitelja.''
8. Niti treće pitanje nije važno za odluku u sporu jer polazi od pogrešne postavke da je drugostupanjski sud u pobijanoj odluci naveo kako obračun isplate mirovine kao
jednostrana isprava tužitelja kojim se potvrđuje da je izvršeno plaćanje predstavlja
javnu ispravu. Iz obrazloženja drugostupanjske presude to ne proizlazi.
9. Zato je, na temelju čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, odlučeno kao u izreci.
Zagreb, 15. lipnja 2022.
Predsjednica vijeća:
Renata Šantek
Kontrolni broj: 0f855-07e74-ee340
Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=RENATA ŠANTEK, L=ZAGREB, O=VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, C=HR
Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/
unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.
Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.
Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Vrhovni sud Republike Hrvatske potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.