Broj: Gž Ovr-683/2019-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Bjelovaru kao drugostupanjski sud, po sutkinji Sonji Celovec Trivanović kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja A. B. d.d.Z., OIB:..., zastupanog po punomoćnici N. M., odvjetnici u P., protiv ovršenice D. V., OIB:..., iz Z., zastupane po punomoćniku I. M., odvjetniku u Z., radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika, protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1009/2019 od 8. travnja 2019., 26. studenog 2019.,

r i j e š i o   j e

Odbija se žalba ovršenice kao neosnovana i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Ovr-1009/2019 od 8. travnja 2019.

O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud konačnom odlukom.

Obrazloženje

Pobijanim prvostupanjskim rješenjem o ovrsi na temelju ovršnog javnobilježničkog akta i to Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine, koji Sporazum je potvrđen solemniziran od strane javnog bilježnika I. L. iz Z. poslovni broj Ov-23398/2008 od 8. prosinca 2008., određena je ovrha radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu glavnice 92.855,37 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF A. B. d.d. na dan plaćanja zajedno sa zakonskom kamatom tekućom od 25. 8. 2017. pa do isplate, redovne kamate 7.539,62 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju CHF A.B. d.d. na dan plaćanja i zatezne kamate u iznosu od 35.402,16 CHF u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju za CHF A. B. d.d. na dan plaćanja, na ime zatezne kamate na troškove od 48,54 kn i troškova ovršnog postupka u iznosu od 11.125,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na taj iznos od dana donošenja rješenja o ovrsi do konačne isplate, ovrha na nekretninama u vlasništvu ovršenice i to 94/10000 dijela nekretnine uključujući suvlasnički dio zemljišta, te zajedničke dijelove i uređaje zgrade, nalazeće na čk.br.... k.o. Grad Z., u naravi stambena zgrada br...., i dvorište ukupne površine ... m2, koja je upisana kod Općinskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, u zk. ul. br. ... k.o. Grad Z., te na tom suvlasničkom dijelu uspostavljenom i s njim povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo, E-...,),što u naravi predstavlja stan B... na prvom katu, u površini od ... m2, balkon u površini od ... m2, ukupne površine ... m2 u nacrtu etažiranja označen plavom bojom u vlasništvu ovršenice i to zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi utvrđenjem vrijednosti nekretnine i prodajom predmetne nekretnine, te namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom.

Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenica zbog svih žalbenih razloga propisanih temeljem odredbe čl. 50. st. 1. toč. 6., 7., 9. i 10. Ovršnog zakona, s prijedlogom da se pobijano rješenje stavi van snage i ovršni prijedlog odbaci, podredno odbije kao neosnovan.

U odgovoru na žalbu ovršenice, ovrhovoditelj se protivi žalbenim navodima, navodeći da je sklopljeni Ugovor o kreditu u skladu s važećim odredbama čl. 172. i čl. 173. Zakona o bankama, te u cijelosti da se je ovrhovoditelj pridržavao i odredaba Zakona o zaštiti potrošača. Ističe da odredba o kamatnoj stopi iz Ugovora o kreditu predstavlja dopuštenu i odredivu kamatu, sukladno čl. 269. st. 2. i čl. 272. Zakona o obveznim odnosima.

Žalba nije osnovana.

Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148/11-pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 – dalje: ZPP), a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – dalje: OZ), ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povredu odredaba parničnog postupka.

Prvostupanjski sud određuje ovrhu temeljem ovršne isprave prema odredbi čl. 22. OZ-a, a između ostalog ovršna isprava i prema odredbi čl. 23. toč. 5. OZ-a predstavlja i ovršna javnobilježnička isprava.

Ovrha je određena temeljem solemniziranog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine uz Ugovor o kreditu broj ... od ..., od strane javnog bilježnika I. L. iz Z. poslovni broj ..., a koji je postao ovršan dana 2. 8. 2013.

U navedenom ovršnom predmetu prileži Izvod iz poslovnih knjiga ovrhovoditelja u kojem je predmetna tražbina iskazana u visini u kojoj je određena ovrha. U žalbi ovršenica prije svega ističe prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije, obzirom da ovrhovoditelj nije dokazao pravno sljedništvo iza H.-A.-A. B. d.d., s kojom je ovršenica sklopila predmetni Ugovor. Nadalje, ovršenica se poziva na posebne uvjete iz čl. 80.b OZ-a za određivanje ovrhe na nekretnini, te njezino ispunjenje, budući da ovrhovoditelj nije dokazao da se pokušao bezuspješno naplatiti od ovršenice na drugim predmetima ovrhe, uzimajući u obzir brojne instrumente osiguranja iz čl. 9. Ugovora o kreditu – izjavu o zapljeni primanja korisnika, bianko mjenicu s klauzulom "bez protesta", zadužnicu i policu životnog osiguranja. Nadalje, u žalbi ističe da se radi o jedinoj nekretnini ovršenice koja u stanu živi sama i služi joj za stanovanje i zadovoljenje osnovnih životnih potreba, pa je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja.

Nisu osnovani žalbeni navodi ovršenice da ovrhovoditelj ne bi bio aktivno legitimiran za vođenje ovog ovršnog postupka, obzirom na činjenicu da iz sudskog registra Trgovačkog suda u Zagrebu broj ... proizlazi pravno sljedništvo ovrhovoditelja iza H.- A.-A. B. d.d. Ujedno, i bez obzira na brojne instrumente osiguranja iz čl. 9. predmetnog Ugovora o kreditu, koji je solemniziran kod javnog bilježnika, ovrhovoditelj ima pravo, a da bi namirio svoju tražbinu, odrediti na kojim sredstvima ili predmetima ovrhe će se provesti ovrha, pa u konkretnom slučaju, kako je istim Ugovorom zasnovano založno pravo na nekretnini ovršenice, to je ovrhovoditelj izabrao ovrhu na nekretninama ovršenice radi naplate svog potraživanja.

U žalbi ovršenica ističe kako je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu odredbe čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ-a.

Odredbom čl. 80.b st. 2. OZ-a propisano je kako sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako glavnica tražbine prelazi iznos od 20.000,00 kn, ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

Odredbom čl. 80.b st. 3. OZ-a propisano je kako će sud, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz st. 2. čl. 80.b OZ-a uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

-je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu,

-je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri,

-služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika, te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji,

-ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitog uzdržavanja ili drugih važnih razloga,

-je li se ovršenik, izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi, izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

Sukladno žalbenim navodima ovršenice isti žalbeni navodi nisu od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.

Odredba čl. 75. st. 5. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/2012, 25/13, 93/14 – dalje: OZ/14) izmijenjena je odredbom čl. 12. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 73/17) tako da se smatra da je jedina nekretnina u kojoj stanuje ovršenik koji ne obavlja registriranu djelatnost nužna za zadovoljenje osnovnih životnih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati, osim ako je ovršenik u trenutku sklapanja pravnog posla kojim preuzima obvezu izjavio da je suglasan da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na njegovoj jedinoj nekretnini.

Suglasnost da se radi namirenja ovrhovoditeljeve tražbine ovrha može provesti na jedinoj nekretnini ovršenika daje se u pisanom obliku i ima učinak ako je potpis ovršenika ovjerio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima. Suglasnost iz ovoga članka vrijedi ako dođe do promjene vjerovnika ili ako ovršenik stekne novu nekretninu.

U odnosu na žalbene navode ovršenice u kojoj ona ističe da se ovrha provodi na nekretnini koja je jedina nekretnina ovršenice, treba reći da je iz odredbe čl. 44. st. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 73/17 – dalje: ZIDOZ/17) razvidno da se ta izmjena primjenjuje samo na pravne poslove koji nastanu nakon stupanja na snagu toga Zakona, odnosno 3. kolovoza 2017., što ovdje nije konkretan slučaj, jer je ovršenica tražila ovrhu temeljem ovršne isprave javnobilježničkog akta koji je solemniziran sa danom 8. prosinca 2008.

Ujedno, iz stanja spisa proizlazi da je ovršenica člankom 5. Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine suglasna da ovrhovoditelj može nakon dospijeća zatražiti provedbu ovrhe na nekretnini ovršenice, a radi potpune naplate tražbine iz predmetnog ugovora.

Nadalje, žalbenim navodima ovršenica ističe da je navedenom ovrhom narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja prema odredbi čl. 80. st. 2. i 3. OZ-a. Uzimajući u obzir vrijednost dospjele tražbine, te činjenicu da je ovršenica korisnica zajamčene minimalne naknade u iznosu od 800,00 kn mjesečno prema rješenju Centra Z. – Podružnica P. od 29. 10. 2018., a koji joj se isplaćuje na račun otvoren kod ovrhovoditelja, što ukazuje na nemogućnost namirenja tražbine iz novčanih sredstava, te činjenicu da je isprava na temelju koje je ovrha predložena postala ovršna sa danom 2. kolovoza 2013., a ovrha je pokrenuta dana 12. kolovoza 2019., u konkretnom slučaju nema dokaza da bi bila narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

Vezano za žalbene navode ovršenice prema odredbi čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 10. OZ-a, prema odredbi čl. 52. st. 1. OZ-a o istim žalbenim navodima odlučit će prvostupanjski sud.

Nije osnovan žalbeni navod prema odredbi čl. 50. st. 1. toč. 6. OZ-a da bi ovrha na navedenom predmetu, odnosno stanu ovršenice bila izuzeta od ovrhe, odnosno da bi bila ograničena mogućnost ovrhe zbog naprijed navedenih razloga, pa je u tom dijelu valjalo odbiti žalbene navode ovršenice.

Kako je u ovom postupku utvrđeno da nisu ostvareni žalbeni navodi ovršenice na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a prema odredbi čl. 50. st. 1. toč. 1., 3. i 5. OZ-a, te na pravilnu primjenu materijalnog prava, to je valjalo odbiti žalbu ovršenice i riješiti kao u izreci prema odredbi čl. 380. st. 1. toč. 2. ZPP-a, a koji se primjenjuje u ovom ovršnom postupku prema odredbi čl. 21. OZ-a.

Bjelovar, 26. studenog 2019.