Broj: Gž Ovr-1143/2019-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sucu ovog suda mr.sc. Dražanu Penjaku, kao sucu pojedincu, u ovršnom postupku ovrhovoditelja-protuovršenika J., R., OIB: ..., zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V., J., Š., S., J. & J. protiv ovršenika-protuovrhovoditelja T. l. S. d.d., S., OIB: ..., radi protuovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-3119/2017 od 3. rujna 2019., 2. prosinca 2019.,

r i j e š i o   j e

Prihvaća se žalba ovrhovoditelja-protuovršenika te se preinačuje rješenje Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Ovr-3119/2017 od 3. rujna 2019. i rješava:

"Odbacuje se prijedlog ovršenika-protuovrhovoditelja za protuovrhu od 11. veljače 2019. kao nepravovremen."

Obrazloženje

Prvostupanjskim rješenjem naloženo je ovrhovoditelju-protuovršeniku da vrati ovršeniku-protuovrhovoditelju novčani iznos od 15.360,38 kuna zajedno sa zateznim kamatama kako je precizirano pod točkom I. izreke, dok je za više zatraženu kamatnu stopu  prijedlog odbijen kao neosnovan, odnosno riješeno je ka pod točkom II. izreke.

Protiv navedene odluke žali se ovrhovoditelj-protuovršenik pozivajući se na žalbene razloge iz odredbe članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (dalje: ZPP - "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13, 89/14) u svezi s odredbom članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona (“Narodne novine”, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, dalje: OZ-a) predlažući preinaku pobijanog rješenja.

Odgovoru na žalbu nije podnesen.

Žalba  je osnovana.

U skladu s odredbom članka 62. stavka 1. OZ-a nakon što je ovrha već provedena, ovršenik može u istom ovršnom postupku zatražiti od suda da naloži ovrhovoditelju da mu vrati ono što je ovrhom dobio:

1. ako je ovršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena, poništena, stavljena izvan snage ili je na drugi način utvrđeno da je bez učinka,
2. ako je tijekom ovršnog postupka namirio ovrhovoditelju tražbinu mimo suda tako da                     je ovrhovoditelj dvostruko namiren,
3. ako je rješenje o ovrsi pravomoćno ukinuto i prijedlog za ovrhu odbačen ili odbijen, odnosno ako je rješenje o ovrsi pravomoćno preinačeno,
4. ako je ovrha koja je provedena na određenom predmetu ovrhe proglašena nedopuštenom.

Stavkom 5. istog članka propisano je da se prijedlog za protuovrhu može podnijeti u roku od tri mjeseca od dana kada je ovršenik saznao za razlog za protuovrhu, a najkasnije u roku od jedne godine od dana dovršetka ovršnog postupka.

Iz stanja spisa, u bitnom, proizlazi:

- da je temeljem rješenja o ovrsi prvostupanjskog suda broj Ovr-3119/17 od 11. srpnja 2017. s računa ovršenika-protuovrhovoditelja naplaćen ukupan iznos od 15.360,36 kuna,

- da je citirano rješenje o ovrsi ukinuto kao i sve provedene radnje, a prijedlog ovrhovoditelja odbačen kao nedopušten i to rješenjem ovog drugostupanjskog suda od 22. studenog 2018., poslovni broj Gž Ovr-1736/2017-2. Navedeno rješenje ovog suda dostavljeno je ovršeniku-protuovrhovoditelju 20. prosinca 2018., 

- da je 11. veljače 2019. ovršenik-protuovrhovoditelj predložio da sud naloži ovrhovoditelju da mu vrati navedeni iznos zajedno sa zateznim kamatama,

- da se ovrhovoditelj-protuovršenik usprotivio prijedlogu za protuovrhu, osporio sve navode iz prijedloga te istakao kako je isti nepravovremen.

Na temelju takvog stanja u spisu prvostupanjski sud zaključuje da je ispunjen razlog iz članka 62. stavka 1. točke 3. OZ-a i da je prijedlog za protuovrhu pravovremen, podnesen u roku od 3 mjeseca, a počeo je teći 20. prosinca 2018. kada je ovršeniku-protuovrhovoditelju dostavljeno drugostupanjsko rješenje. Stoga je donio pobijano rješenje.

Ovrhovoditelj-protuovršenik u žalbi ističe da je dan dovršetka ovrhe – dan provedbe i prijenosa sredstava na račun ovrhovoditelja-protuovršenika ( 19. i 29. rujna 2017. ) relevantan za računanje roka za podnošenje prijedloga za protuovrhu. Smatra da prijedlog valja odbaciti jer je podnesen izvan roka od 1 godine od dovršetka ovrhe.

Kod ovrhe na novčanoj tražbini, sukladno odredbi članka 174. stavka 1. OZ-a ovrha na novčanoj tražbini provodi se pljenidbom i prijenosom. Dakle, radnja kojom se ovrha smatra dovršenom je prijenos novčanih sredstava, u konkretnom slučaju 19. i 29. rujna 2017. Pri tom nije od utjecaja činjenica što dovršetak ovrhe nije deklariran posebnim rješenjem prvostupanjskog suda pozivom na odredbu članka 73. stavka 2. OZ-a, a sve u smislu odredbe članka 73. stavka 1. OZ-a kojim je propisano da se postupak ovrhe smatra dovršenim i provedbom ovršne radnje kojom se ovrha dovršava ili obustavom ovrhe.

Naime, početak računanja objektivnog roka ovisi o objektivnoj činjenici – kada je ovrha provedena. Neovisno o tome što nije protekao subjektivni rok (kada je ovršenik-protuovrhovoditelj saznao za razlog iz članka 62. stavka 1. točke 3. OZ-a), objektivni rok nesumnjivo je prošao 29. rujna 2018.

Kada istekne objektivni rok prijedlog za ovrhu više se ne može podnijeti, odnosno, isti će biti nepravovremen.

Prema tome, pravilnom primjenom materijalnog prava,  trebalo je prihvatiti žalbu i pozivom na odredbu članka 380. toče 3. ZPP-a, u vezi s odredbom članka 21. stavak 1. OZ-a, riješiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Splitu 2. prosinca 2019.