Broj: Gž Ovr-36/2020-2

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

              Županijski sud u Varaždinu, po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Zvonimira Biškupa, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja J. d.o.o., OIB: …, V., kojeg zastupa punomoćnik R. L., odvjetnik u J., protiv ovršenika A. Ć., OIB: …, iz G., radi ovrhe, povodom žalbe ovršenika podnesene protiv rješenja Općinskog suda u Splitu-Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj: Povrv-740/2019 od 24. svibnja 2019., dana 27. siječnja 2020.

r i j e š i o   j e

              Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu-Stalne službe u Starom Gradu poslovni broj: Povrv-740/2019 od 24. svibnja 2019.

Obrazloženje

Prvostupanjski sud donio je rješenje čija izreka u cijelosti glasi:

„1. Stavlja se izvan snage rješenje o ovrsi  na temelju vjerodostojne isprave javne bilježnice  J. P. iz S. G., pod poslovnim brojem Ovrv-49/2019 od 26. travnja 2019., u dijelu u kojem je određena ovrha, te se ukidaju provedene radnje.

2. Postupak će se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.“

U obrazloženju navedenog rješenja prvostupanjski sud navodi da je protiv rješenja o ovrsi ovršenik podnio prigovor pa je slijedom toga sud odlučio u smislu čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona.

Pravodobno podnesenom žalbom navedeno rješenje pobija ovršenik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, uz prijedlog drugostupanjskom sudu da isto ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.

Na žalbu nije odgovoreno.

              Žalba je neosnovana.

Ovršenik u žalbi prigovara ovlasti T. D. da zastupa ovrhovoditelja. Time neosnovano upućuje da je ostvarena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 – nastavno: ZPP) u vezi sa čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17 – nastavno: OZ) jer, prema čl. 354. st. 3. ZPP, zbog toga što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik, odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku – žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču, što znači da ovršenik nije ovlašten u žalbi problematizirati valjanost zastupanja ovrhovoditelja (a upravo to predmetnom žalbom čini) čak niti ako zakonski zastupnik ovrhovoditelja nema potrebno ovlaštenje za vođenje parnice, a u tom kontekstu nema pravo osporavati niti valjanost zastupanja ovrhovoditelja po punomoćniku odvjetniku.

Što se tiče ovlasti sudske savjetnice Ane Mustapić za poduzimanje radnji u prvostupanjskom postupku i tvrdnje ovršenika da do pisanja žalbe vrijednost predmeta spora nije konačno utvrđena iz razloga što je, po njegovu stavu, na iznos duga trebalo obračunavati zatezne kamate i iste pripisivati glavnici, valja reći da se vrijednost predmeta spora utvrđuje uzimanjem u obzir samo vrijednosti glavnog zahtjeva (čl. 35. st. 1. ZPP), dok se kamate u ovom slučaju ne uzimaju u obzir jer ne čine glavni zahtjev (čl. 35. st. 2. ZPP). U ovom postupku predmet glavnog zahtjeva je iznos od 4.338,48 kn pa je sudska savjetnica ovlaštena provoditi parnični postupak (koji će uslijediti pravomoćnošću pobijanog rješenja) i predlagati sucu odluku (čl. 13. st. 3. ZPP).

Odredbom čl. 282. st. 3. OZ propisano je da će javni bilježnik kojem je podnesen pravodoban, dopušten i obrazložen prigovor protiv rješenja koje je izdao proslijediti spis radi provedbe postupka u povodu prigovora nadležnom sudu, koji će u povodu takva prigovora donijeti odluke iz čl. 57. i 58. OZ.

Odredbom čl. 58. st. 3. OZ propisano je da će sud kojemu je prigovor podnesen, ako se rješenje o ovrsi pobija u cijelosti ili samo u dijelu kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu, staviti izvan snage rješenje o ovrsi u dijelu kojim je određena ovrha i ukinuti provedene radnje, a postupak će nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga, a ako za to nije mjesno nadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu.

Iz navedenih zakonskih odredaba vidljivo je da je prvostupanjski sud postupio pravilno, s obzirom na prigovor ovršenika i u skladu s mjerodavnim pravom. Pojašnjenja radi treba reći da se radi o specifičnom postupku koji započinje prijedlogom za ovrhu o kojem odlučuje javni bilježnik, a u slučaju kada ovršenik podnese pravodoban i dopušten prigovor protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika o tom prigovoru odlučuje sud pa je, ako ovršenik rješenju o ovrsi prigovori u cijelosti, kao što je ovdje slučaj, prvostupanjski sud – slijedom izričite i potpuno jasne zakonske odredbe – dužan odlučiti da će se postupak nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnoga naloga.

Pobijano rješenje je, stoga, u cijelosti zakonito i pravilno, a u nastavku postupka, koji će se nastaviti kao parnični postupak, tuženik će biti u mogućnosti dokazati svoje navode odnosno osporiti zahtjev ovrhovoditelja (koji će u nastavku biti u procesnom položaju tužitelja, dok će ovršenik biti u položaju tuženika).

Budući da, kraj navedenog, nije ostvaren niti koji od žalbenih razloga na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je u konačnici žalbu ovršenika odbiti kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje, sve primjenom čl. 380. toč. 2. ZPP u vezi sa čl. 21. st. 1. OZ.

U Varaždinu 27. siječnja 2020.