1                                          Broj:Ppž-3548/2021                                                   

 

                              

 

 

                                U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

                                          P R E S U D A I   R J E Š E N J E

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Nediljka Bobana, članova vijeća,    uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenog J.J., zbog prekršaja iz članka 47. stavka 2. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.), rješavajući o žalbi okrivljenika, po branitelju V.T., odvjetniku iz Odvjetničkog društva xx, u Z., protiv presude Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku broj: PpP-1243/2019 od 2. listopada 2020., u sjednici vijeća održanoj 18. svibnja 2022.

 

 

                                                       r i j e š i o    j e

 

             

              U povodu žalbe okr. J.J., a po službenoj dužnosti, ukida se prvostupanjska presuda u točki 1) zbog djela iz članka 47. stavka 2. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i predmet u tom dijelu dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovni postupak i odluku.

 

 

                                                  p r e s u d i o   j e

 

 

I              Uslijed prethodnog rješenja, a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijana presuda u odluci o kazni, tako da se okr. J.J. za djelo činjenično opisano u toč. 2. izreke pobijane presude, pravno označeno prekršajem iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, izriče novčana kazna prihvaćanjem po prvostupanjskom sudu odmjerene kazne u iznosu od 10.000,00 (desettisuća) kuna, koje kaznu je dužan platiti u roku od 180 (stoosamdeset) dana po primitku ove presude, pa ako u tom roku plati dvije trećine izrečene kazne smatrat će se da je kazna u cjelini plaćena. 

 

II                Žalba okr. J.J. odbija se kao neosnovana te se, u pobijanom a neukinutom i nepreinačenom dijelu, prvostupanjska presuda potvrđuje.

 

III               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu od 300,00 (tristo) kuna, u roku trideset dana od primitka ove presude.

 

                                                      Obrazloženje

             

 

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku okr. J.J. proglašen je krivim da je, na način činjenično opisan u izreci počinio prekršaj iz članka 47. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. i članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te mu je na temelju cit. propisa za svako pojedino djelo utvrđena novčana kazna u iznosu od 1.300,00 i 10.000,00 kuna, a potom izrečena ukupna novčana kazna u iznosu od 11.300,00 kuna.

 

1.1.   Okrivljeniku je nadalje na temelju članka 58. Prekršajnog zakona izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od 1 mjeseca.

        

1.2.              Istom presudom okrivljenik je obvezan na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 180,00 kuna.

 

2.              Protiv te presude okrivljenik je podnio pravodobnu žalbu zbog odluke o kazni i zaštitnoj mjeri.

2.1.              Žalitelj predlaže da se prihvaćanjem navoda žalbe, pobijana presuda preinači.

 

3.              Žalba nije osnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona (NN 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske (dalje: Suda) je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 7., 9. i 10. tog Zakona, da u premetu nisu počinjene povrede materijalnog prekršajnoga prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, međutim, u točki 1) izreke te presude prekoračen je optužni prijedlog i time počinjena bitna povreda odredaba prekršajnog postupka iz odredbe članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju pazi po službenoj dužnosti.

             

4.1. Naime, okrivljenik je u točki 1) izreke pobijane presude proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom u iznosu od 1.300,00 kuna zbog prekršaja iz članka 47. stavka 2. i 3. uz primjenu članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

 

4.2.   Iz stanja prvostupanjskog predmeta proizlazi da je ovlašteni tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova RH, PU krapinsko-zagorska, PP Zlatar Bistrica podnio optužni prijedlog broj: 511-17-10/05-5-54-1/2019 od 9. listopada 2019. kojim se okrivljeniku stavlja na teret da bi dana 28. rujna 2019. oko 19,15 sati u mjestu Poznanovec, ulica Zagorskih brigada kod kbr. 46, općina Bedekovčina na kolniku Državne ceste, DC 24, došlo do prometne nesreće u kojoj je sudjelovao J.J. upravljajući automobilom reg. oznaka xx iz smjera mjesta Zlatar Bistrica u smjeru mjesta Bedekovčina, te V.N. upravljajući automobilom reg. oznaka xx krećući se kolnikom navedene ceste iz smjera mjesta Bedekovčina u smjeru mjesta Zlatar Bistrica te B.T. upravljajući automobilom njemačkih nacionalnih oznaka broja xx krećući se kolnikom navedene ceste iz smjera Bedekovčina u smjeru Zlatar Bistrica iza prethodno navedenog osobnog automobila reg. oznaka xx. Do prometne nesreće došlo je na način što se J.J. u kretanju automobilom nije držao što bliže desnom rubu kolnika već je istim djelomično prešao na kolnički trak namijenjen za kretanje automobila iz suprotnog smjera te je tom prilikom prednjim lijevim dijelom automobila registarskih oznaka xx udario u prednji lijevi dio osobnog automobila reg. oznaka  xx. Nakon udara osobni automobil reg. oznaka xx nastavio se kretati lijevom kolničkom trakom navedene ceste te tom prilikom prednjim lijevim dijelom udario u osobni automobil njemačkih nacionalnih oznaka broja xx kojim je upravljao B.T.. Izvršenim alkotestiranjem kod J.J. utvrđena je prisutnost alkohola u krvi u koncentraciji od 2,18 g/kg. U prometnoj nesreći nije bilo ozlijeđenih osoba.

 

4.3.               Usporedbom izreke pobijane presude u točki 1) s optužnim prijedlogom utvrđeno je da iz činjeničnog opisa radnje prekršaja sadržane u optužnom aktu ne proizlaze zakonom propisana obilježja djela iz članka 47. stavka 2. i 3. u svezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Naime, iz činjeničnog opisa djela u optužnom aktu ne proizlazi da bi kao posljedica okrivljenikovog postupanja protivno odrede članka 47. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama bila izazvana materijalna šteta, jer je izostala svaka naznaka i opis materijalne štete, a odredba članka 293. stavka 1. cit. Zakona propisuje da ukoliko je prekršajem izazvana prometna nesreća s materijalnom štetom, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom propisanom za taj prekršaj uvećanom za iznos od 1.000,00 kuna.

 

4.4. Imajući na umu činjenični opis djela iz optužnog akta i uspoređujući ga sa činjeničnim opisom djela u izreci pobijane presude u točki 1) proizlazi da je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud u činjenični opis djela prekršaja dodao odlučne činjenice iz odredbe članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje nisu sadržane u optužnom aktu i na taj način kreirao drugačiji činjenični opis od navedenog u optužnom aktu te okrivljenika proglasio krivim za drugačije činjenično stanje nego je izloženo u optužnom prijedlogu.

 

4.5.              Ovisno o rezultatu dokaznog postupka, prvostupanjski sud može u izreku presude unijeti utvrđenja koja se mogu razlikovati u odnosu na tvrdnje iz optužbe, ali pod uvjetom da se time okrivljenik ne proglašava krivim za neki drugi prekršaj od onog koji mu je stavljen na teret ili da se ne proglašava krivim za nešto više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret. Prvostupanjski sud je dodajući u činjenični opis „zbog čega je na osobnim vozilima nastala materijalna šteta“ okrivljenika proglasio krivim za više od onoga što mu je optužbom stavljeno na teret.

 

4.6.   Prvostupanjski sud nije ovlašten samoinicijativno, bez intervencije ovlaštenog tužitelja, dodavati u činjenični opis djela odlučne činjenice koje nisu sadržane u optužnom aktu, a koje predstavljaju konstitutivne elemente bića prekršajnog djela. 

 

4.7. Stoga je prvostupanjski sud prekoračio optužni prijedlog i time počinio bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6. Prekršajnog zakona, na koju ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

4.8.              Zbog navedenih razloga, u povodu žalbe okrivljenika trebalo je pobijanu presudu ukinuti u točki 1) i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu koji će na odgovarajući način otkloniti istaknutu bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka i kao osnovu za daljnji postupak cijeniti postojeći optužni akt, te donijeti novu, valjano obrazloženu i na zakonu osnovanu odluku.

 

4.9.              Slijedom navedenog, na temelju članka 206. stavka 3. Prekršajnog zakona, riješeno kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

5.              Uslijed prethodnog rješenja, ovaj drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti preinačio odluku o kazni, tako da je za preostali prekršaj iz članka 199. stavka 2. i 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama okrivljeniku izrekao kaznu, prihvaćanjem mjere kazne utvrđene po prvostupanjskom sudu, kako je to i označeno u točki I ove presude.

 

6.              Razmatrajući odluku o kazni u pogledu navoda žalbe ovaj Sud smatra da je izrečena novčana kazna u granicama zakona, primjerena težini i značaju počinjenog prekršaja te svim okolnostima konkretnog slučaja mjerodavnim za vrstu i mjeru kazne u smislu članka 36. Prekršajnog zakona, te suprotno tvrdnji žalitelja, nije prestrogo odmjerena. Naime, prvostupanjski sud je za djelo u točki 2) izreke pobijane presude odmjerio novčanu kaznu u posebnim zakonom minimalno propisanom iznosu, već pravilno vrednujući olakotne okolnosti na koje upire žalitelj, pa tako i njegove materijalne i obiteljske prilike, kao i raniju nekažnjavanost, ne nalazeći naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim blaže kažnjavanje, niti takve okolnosti ističe i dokumentira žalitelj u žalbi, pa nisu ostvareni uvjeti za preinačenje odluke o kazni, primjenom instituta ublažavanja kazne.

   

7.               Treba istaknuti da će se, u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati u cjelini plaćenom, ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.               

 

8.              Ispitujući u pogledu navoda žalbe odluku o zaštitnoj mjeri zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 mjeseca, ovaj Sud je mišljenja da je ista utemeljena na odredbi članka 58. Prekršajnog zakona. Značaj i težina počinjenog prekršaja, koji proizlazi iz visokog stupnja koncentracije alkohola te prilike i predstavlja teško kršenje prometnih propisa, opravdavaju izricanje zaštitne mjere, jer je žalitelj u velikoj mjeri ugrožavao druge sudionike u prometu i njihovu imovinu. Stoga je i ovaj Sud mišljena da je potrebno na određeno vrijeme otkloniti uvjete koji omogućavaju ponovno činjenje takvih prekršaja, pri čemu je zaštitna mjera već određena u minimalno zakonom propisanom trajanju (od jednog mjeseca do dvije godine) s obzirom na ranije primjereno ponašanje u prometu i osobine ličnosti žalitelja, dok paušalni (i ne dokumentirani) navodi o potrebi raspolaganja vozačkom dozvolom za posao, ne dovode u pitanje osnovanost i duljinu trajanja zaštitne mjere.

 

9.               Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi čl. 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tog postupka odmjeren u okvirima određenim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, s obzirom na složenost i trajanje drugostupanjskog postupka. 

 

10.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 207. i članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                                            U Zagrebu 18. svibnja 2022.

 

           ZAPISNIČARKA                                                                      PREDSJEDNICA VIJEĆA

 

           Nada Horvatović, v. r.                                                            Renata Popović, v. r.

 

 

           Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Zlataru u 5 otpravaka: za spis, okrivljenika, branitelja i tužitelja.