1                 Poslovni broj: 10 Gž-337/2021-5.

 

                                                

 

 

 

 

          REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

      Tome Skalice 2, Slavonski Brod

                                                    

Poslovni broj: 10 Gž-337/2021-5.

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca Irene Dikanović Terzić, predsjednice vijeća, Dubravke Šimić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Draženke Ilak, članice vijeća, u pravnoj stvari I. tužiteljice I. G., V. B. 69 (OIB: …), II. tužiteljice M. P., M., K. M. 17 (OIB: …), zastupane po punomoćniku J. K., odvjetniku iz M., protiv I. tuženice R. P., M., K. P. K. IV, 44/1, II. tuženice M. L., T., B. 57, III. tuženice O. B., K. 99, IV. tuženice N. V., V. B. 87 (IV. tuženica u svoje ime, te zajedno sa tuženicima od I do III. kao nasljednice iza A. R. pok. M. udate V.), V. tuženice M. G., M., B. 5 (u svoje ime, te zajedno sa svim tužiteljima i tuženicima od I do IV. kao nasljednica iza R. M. žene V. rođ. R. pok. M.), zastupana po punomoćniku S. P. L., odvjetniku iz M., VI. tuženice F. R., M., S. 5, rješavajući žalbu tuženice M. G. protiv presude Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, 7. siječnja 2021., poslovni broj: 2 P-1114/2019-26., 3. svibnja 2022.,              

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Prihvaća se žalba tuženice M. G., ukida presuda Općinskog suda u Makarskoj, Stalna služba u Imotskom, od 7. siječnja 2021., poslovni broj: 2 P-1114/2019-26. u odnosu na tu tuženicu i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u odnosu na tuženicu M. G.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

 

"I. Utvrđuje se da su tužiteljice suvlasnice č. zem. 586/1 zk.ul.1360 K.O. V. B., i to svaka za ½ dijela prava vlasništva, pa su iste ovlaštene temeljem ove presude i po pravomoćnosti iste, zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenoj nekretnini, svaka od tužiteljica za 1/2 dijela prava vlasništva uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena tuženika odnosno njihovih označenih pravnih prednika za cijelo.

 

II. Dužna je tužena ad/5 M. G. ž. J. u roku od 15 dana, nadoknaditi tužiteljicama parnični trošak u iznosu od 22.237,50 kuna, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, koja na taj iznos teče od dana presuđenja po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanjem za tri postotna poene, pa sve do isplate."

 

2. Protiv presude žalbu je pravovremeno podnijela V. tuženica M. G. (dalje u tekstu: tuženica) zbog razloga navedenih u članku 353. stavku 1. točki 1-3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, dalje u tekstu: ZPP). Predlaže da se presuda preinači i tužbeni zahtjev odbije, uz obvezu  tužitelja da joj naknade parnični trošak, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. Traži trošak sastava žalbe.

 

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Osnovani su žalbeni navodi da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa  člankom 193. ZPP-a.

 

6. Iz stanja prvostupanjskog spisa vidljivo je da su 8. studenog 2017. tužbu u ovoj pravnoj stvari podnijele, I. G., M. P,, R. Š. i T. K., da je na raspravnom ročištu 15. srpnja 2020. punomoćnica tužiteljice „precizirala tužbeni zahtjev u subjektivnom smislu“ i kao tužiteljice u daljnjem tijeku postupka označila I. G. kao I. tužiteljicu i M. P. kao II. tužiteljicu, da je tuženica na tom ročištu zatražila od prvostupanjskog suda „da donese rješenje o povlačenju tužbe jer se postupanje tužiteljica ne može smatrati subjektivnim preinačenjem tužbe“, da prvostupanjski sud nije donio nikakvu odluku o tom zahtjevu tuženice, a u obrazloženju presude navodi da se u ovom slučaju ne radi o povlačenju tužbe, niti o subjektivnoj preinaci tužbe, već o ispravku tužbe, za koji nije potreban pristanak tuženica i pobijanom presudom kao tužiteljice je označio I. G. i R. Š.

 

7. Pravilno je stajalište prvostupanjskog suda da se postupanje tužiteljica na raspravnom ročištu 15. srpnja 2020. ne može smatrati subjektivnim preinačenjem tužbe, jer do subjektivnog preinačenja dolazi kada tužitelj umjesto prvobitnog tuženika tuži drugu osobu, odnosno kada u  parnicu umjesto tužitelja stupa novi tužitelj, što ovdje nije slučaj, međutim, osnovano se iznosi u žalbi da je pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da se radi o ispravci tužbe, za koju nije potreban pristanak tuženika.

 

7.1. Kada su nakon raspravnog ročišta 15. srpnja 2020., kao tužiteljice označene samo I. i II. tužiteljica, a ne više i III. i IV. tužiteljica, ne radi se o ispravci tužbe, već o povlačenju tužbe III. i IV. tužiteljica, za koje povlačenje je, sukladno članku 193. stavak 2. ZPP-a, bio potreban pristanak tuženice.

 

8. Zbog pogrešnog pravnog stava prvostupanjski sud nije primijenio odredbe članka 193. ZPP-a o povlačenju tužbe, čime je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 193. ZPP-a, na koju se osnovano ukazuje žalbom.

 

9. Osnovani su i žalbeni navodi da je u prvostupanjskom postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 299. ZPP-a.

 

9.1. Naime, prvostupanjski sud je zaključio da je u upravnom postupku, koji je vodio D. R., i u kojem je dobio lokacijsku dozvolu od 8. svibnja 2005., za izgradnju obiteljske kuće, koja je izdana sa situacijom na terenu, prikazana čestica 586/1, kao vlasništvo prednika tužiteljica, te da tuženica nije imala primjedbi, što ukazuje da tuženica nikada ranije nije polagala pravo na kčbr. 586/1.

 

10. Odredbom članka 299. stavka 1. ZPP-a je propisano da su stranke dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelji svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke (stavak 1.); da stranke mogu tijekom glavne rasprave iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti prije zaključenja prethodnog postupka (stavak 2.); da nove činjenice i nove dokaze koje su stranke iznijele, odnosno predložile tijekom glavne rasprave protivno stavku 2. ovog članka, sud neće uzet u obzir (stavak 3.).

 

11. Iz stanja prvostupanjskog spisa vidljivo je da tužiteljice nisu u tužbi, a niti na pripremnim ročištima koja su održana 27. ožujka 2018. i 7. svibnja 2018., na kojima je i zaključen prethodni postupak, predložile provođenje dokaza uvidom u lokacijsku dozvolu od 8. svibnja 2005., kojom se D. R. odobrava izgradnja obiteljske kuće, već su uz podnesak od 12. svibnja 2020. dostavile lokacijsku dozvolu i predložile provođenje dokaza uvidom u istu.

 

12. Stoga, kada su tužiteljice predložile izvođenje dokaza nakon zaključenog prethodnog postupka, te kada je provođenjem tog dokaza prvostupanjski sud utvrdio činjenice na kojima se zasniva prvostupanjska presuda, a u odnosu na koji nije utvrđeno da ga tužiteljice nisu mogle bez svoje krivnje iznijeti, odnosno predložiti ranije, počinjena je relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 299. ZPP-a.

 

13. Prvostupanjska presuda ne sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, a navedeni razlozi nisu dovoljno jasni, pa ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, čime je u prvostupanjskom postupku počinjena i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točka 11. ZPP-a, na koju se također osnovano ukazuje žalbom.

 

14. Predmet spora je zahtjev tužiteljica, pravnih slijednica iza pokojnog oca A. G., radi utvrđenja da su suvlasnice, svaka u ½ dijela, kčbr. 586/1, upisanoj u zemljišnoknjižnom ulošku broj 1360. k.o. V. B.

 

15. Tvrdnja tužiteljica je da je tu nekretninu njihovom pokojnom ocu oporukom od 28. prosinca 1976., ostavila R. R., teta pokojnog oca, koja je i teta tuženice, a da je tuženici istom oporukom ostavila nekretninu zvanu "Na požare" na kojoj je zasađeno 12 stabala maslina, da je greškom u ostavinskom postupku i u rješenju o nasljeđivanju iza pok. R. R., nekretnina koja je oporukom ostavljena tuženici označena kao 586/1, a u stvari se radi o nekretnini 586/3, koja i nosi naziv "Na Požare", i na kojoj je tuženica izgradila obiteljsku kuću.

 

16. Prvostupanjski sud je prihvatio te tvrdnje tužiteljica kao istinite temeljem slijedećih utvrđenja:

- da je R. R. sačinila oporuku 28. prosinca 1976. kojom svojoj nećakinji M. G. ostavlja česticu zemlje zvanu "Na požare" na kojoj ima 12 stabala maslina, u isključivo vlasništvo, a svu ostalu imovinu, bilo pokretnu ili nepokretnu, koja se zatekne u času njezine smrti ostavlja svom nećaku A. G.,

- da je u ostavinskom predmetu Općinskog suda u Makarskoj, broj: O-186/93., u ostavinskom postupku iza pok. R. R., na zapisniku od 26. listopada 1993. konstatirano da je A. G. obavijestio telefonskim putem suca da on i njegova sestra M. G. žele sklopiti sporazum o nasljeđivanju te da će shodno tome identificirati nekretninu u katastru koja bi trebala pripasti M. G.,

- da su dana 1. veljače 1994. u predmetu O-186/93 A. G. i M. G. sklopili Sporazum o nasljeđivanju u kojem navode da "nasljednici sporazumno utanačuju da nekretnine označene kao čestice zemlje 2184/4 i 586/1, na kojima je nasljednica M. G. već ranije dobila i na istim sagradila kuću, pripadaju za cijelo M. G., dok ostale nekretnine idu po oporuci, odnosno A. G.",

- da je rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj: O-186/93., od 1. veljače 1994. č.zem. 586/3 pripadala A. G., a č. zem. 586/1 M. G.,

- da je tuženica 28. ožujka 2017. podnijela tužbu radi utvrđenja prava vlasništva, u kojoj navodi da je isključiva i jedina vlasnica i posjednica dijela č. zem. 586/3 u površini 224 m2, da je joj je tu nekretninu darovala 1977. teta R. R., a da je na istoj 1978. sagradila kuću.

 

16.1.  Prvostupanjski sud zaključuje da je ostaviteljica R. R. tuženici oporukom ostavila č. zem. 586/3, a ne č. zem. 586/1, jer je tuženica na č. zem. 586/3 izgradila kuću, kod prvostupanjskog suda je podnijela tužbu radi utvrđenja da je vlasnica kčbr. 586/3, u kojoj je navela da joj je tu česticu darovala R. R., u Sporazumu o nasljeđivanju, kojim su čestice 2184/4 i 586/1 pripale tuženici, navedeno je da je te nekretnine ranije dobila i da je na njima sagradila kuću, pa je očito došlo do pogrešne identifikacije nekretnina u ostavinskom postupku, odnosno greškom službenika Ureda za katastar, A. G. dobio je krivu oznaku čestice zemlje, koja je navedena u Sporazumu o nasljeđivanju, a poslije i u rješenju o nasljeđivanju, kao vlasništvo tuženice.

 

17. Osnovano se ukazuje žalbom da su navedeni razlozi za usvajanje tužbenog zahtjeva nejasni (posebno zaključak da je greškom službenika Ureda za katastar A. G. dobio krivu oznaku čestice zemlje) i suprotni ispravama u spisu.

 

18. Nesporno je da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju Općinskog suda u Makarskoj kčbr. 586/1 utvrđena kao vlasništvo ostaviteljice R. R. od 1/30 + 1/5 dijela, te da je tuženica proglašena nasljednicom na toj čestici.

 

19. Iz nalaza geodetskog vještaka proizlazi da je kčbr. 586/1 površine 579 m2, da je u katastru kao posjednik upisana tuženica, te da u naravi predstavlja maslinik na kojem je 14 stabala maslina, 3 stabla smokve i 1 stablo badema, što bi, obzirom da je rješenje o nasljeđivanju doneseno 1994., moglo ukazivati da je upravo ta nekretnina opisana u oporuci ostaviteljice R. R. "nekretnina na kojoj je zasađeno 12 stabala".

 

20. Tuženica je tijekom postupka tvrdila, što ponavlja i u žalbi, da je darovanjem od R. R. dobila zemljište na kojima je izgradila kuću (kčbr. 586/3), a da joj je oporukom R. R. ostavila u vlasništvu kčbr. 586/1.

 

20.1. Istovjetno je navela i u tužbi koju je podnijela radi utvrđenja prava vlasništva na dijelu kčbr. 586/3 (na površini od 244 m2), na koju se poziva prvostupanjski sud kao dokaz za zaključak da je tuženici oporukom ostavljena upravo kčbr.586/3.

 

20.2. Iz z.k. izvatka vidljivo je da kčbr. 586/3 ima površinu od 1991 m2, dok tuženica navedenom tužbom traži utvrđenje da je vlasnica dijela kčbr. 586/3, što se ukazuje nelogičnim ako se prihvati zaključak prvostupanjskog suda da joj je oporukom ostavljena u vlasništvo u cijelosti kčbr. 586/3, a prvostupanjski sud ne obrazlaže tu nelogičnost, a niti navodi kakav je ishod postupka po predmetnoj tužbi.

 

21. Nadalje, tuženica je istaknula u prvostupanjskom postupku prigovor presuđene stvari, obzirom da je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju proglašena nasljednicom na kčbr. 586/1, kao i da je u tom postupku sudjelovao i prednik tužiteljica, pa tužiteljice ne mogu u ovom postupku obarati istinitost sadržaja pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju, jer to rješenje veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku u kojem je doneseno. Istaknula je i da je prednik tužiteljica bio nepošten posjednik, kao i prigovor zastare.

 

22. Prvostupanjski sud u pobijanoj presudi te prigovore nije ocijenio, odnosno nije obrazložio osnovanost ili neosnovanost istaknutih prigovora, pa presuda ne sadrži sve razloge o odlučnim činjenicama, na što se osnovano ukazuje žalbom.

 

23. Kako prvostupanjski sud zaključuje da tuženica kčbr. 586/1 nije dobila oporukom, a suprotno proizlazi iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju i Sporazuma tuženice i A. G., a ne navodi jasne razloge zbog čega, unatoč pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju, koje obvezuje, utvrđuje da su tužiteljice vlasnice predmetne nekretnine, presuda se ne može ispitati.

 

24. Zbog navedenog, žalba je prihvaćena i prvostupanjska presuda ukinuta u odnosu na tuženicu, sukladno članku 369. stavka 1. ZPP-a i predmet je u tom dijelu vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

25. U nastavku postupka prvostupanjski sud će otkloniti navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka, te će nakon toga donijeti novu odluku o tužbenom zahtjevu.

 

26. Obzirom da I. do IV. tuženice nisu izjavile žalbu protiv prvostupanjske presude, u odnosu na njih prvostupanjska presuda ostaje neizmijenjena, jer suvlasnici nekretnina u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva nisu jedinstveni i nužni suparničari, pa se žalba tuženice ne proteže i na I. do IV. tuženice.

 

27. U novoj odluci, odlučit će o troškovima postupka.

 

 

Slavonski Brod, 3. svibnja 2022.

 

 

                                                                                             Predsjednica vijeća

 

                                                                                             Irena Dikanović Terzić