Baza je ažurirana 31.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
ex. Vojarna Sveti Križ
Dračevac, Split

P 375/19

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužitelja
J. I., OIB: , iz J., ,
zastupanog po pun. T. J., odvj. u S. protiv tuženika O. D.
R., OIB: ., zastupanog po pun. V. S.,
odvj. u S., radi utvrđenja, nakon provedene glavne i javne rasprave zaključene
dana 11. ožujka 2022. g. u prisutnosti pun. tužitelja i zamjenice pun. tuženika, dana 25.
travnja 2022. g.,

p r e s u d i o j e

I.Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

''1.Utvrđuje se da je tužitelj J. I., OIB: , vlasnik na fizički
i geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, oznake čest. zem. 6803/1
z.u. 141 k.o. J. Z. odjela u O., (dio kat. čest. 4321/1) na
priloženoj skici lica mjesta broj 2 A. B., sudskog vještaka za geodeziju od 25.
ožujka 2021. g., lik definiran točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 u površini od 630 m2.

2.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude provesti parcelaciju čest. zem. 6803/1
z.u. 141 k.o. J. Z. odjela u O., (dio kat. čest. 4321/1) na
način da iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio
iste, pobliže označen i preciziran na priloženoj skici lica mjesta broj 2 A. B.,
sudskog vještaka za geodeziju od 25. ožujka 2021. g., lik definiran točkama 1-2-3-4-5-6-
7-8-9-1 u površini od 630 m2 i da navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta
s novim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o.
J..

3.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude i prijavnog lista temeljem kojeg će se
provesti parcelacija čest. zem. 6803/1 z.u. 141 k.o. J. Z. odjela u





2 P. 375/19

O., (dio kat. čest. 4321/1) u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime tužitelja za cijelo.

4.Utvrđuje se da je tužitelj J. I., OIB: , vlasnik na fizički i
geometrijski točno određenom realnom dijelu nekretnine, oznake čest. zem. 6803/2 z.u.
141 k.o. J. Z. odjela u O., (dio kat. čest. 4320) u priloženoj
skici lica mjesta broj 2 A. B., sudskog vještaka za geodeziju od 25. ožujka

2021. g., lik definiran točkama 10-11-12-13-14-15-16-10 u površini od 141 m2.

5.Ovlašćuje se tužitelj temeljem presude provesti parcelaciju čest. zem. 6803/2
z.u. 141 k.o. J. Z. odjela u O., (dio kat. čest. 4320), na način
da iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio iste,
pobliže označen i preciziran u priloženoj skici lica mjesta br.2 A. B., sudskog
vještaka za geodeziju od 25. ožujka 2021. g., lik definiran točkama 10-11-12-13-14-15-
16-10 u površini od 141 m2 i da navedeni dio formira kao samostalnu česticu zemljišta s
novim brojem, te provede navedenu parcelaciju u katastru i zemljišnoj knjizi za k.o.
J..

6.Ovlašćuje se tužitelj temeljem ove presude i prijavnog lista temeljem kojeg će
se provesti parcelacija čest. zem. 6803/2 z.u. 141 k.o. J. Z.
odjela u O., (dio kat. čest. 4320) u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu prava
vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime
tužitelja za cijelo.''.

II.Dužan je tužitelj u roku od 15 dan isplatiti tuženiku na ime parničnog troška iznos od 6.250,00 kn.

Obrazloženje

Tužitelj je ustao tužbom pred ovim sudom dana 30. siječnja 2019. g. u kojoj je
naveo da je na nekretninama označenim kao čest. zem. 6803/1, šuma, zgrada,
površine 760 m2, čest. zem. 6803/2 pašnjak, površine 212 m2 i čest. zem. 6803/3
pašnjak, površine 66 m2 z.u. 141 k.o. J. kao vlasnik za cijelo upisan M.
I., pok. J., J.. M. (M.) I. da je preminuo dana 2. ožujka

1893. g. te se ne vodi u evidencijama MUP-a prebivališta i boravišta građana. Pok. M.
I. nije imao nasljednika te iza njegove smrti nije proveden ostavinski postupak.
Slijedom toga da se ima smatrati da su predmetne nekretnine ex lege i to prema
odredbi čl. 20. st. 1. ZN-a prešle u vlasništvo tuženika kao općine na kojoj se nalaze.
Premetne nekretnine da odgovaraju kat. čest. broj 4321/1 i 4321/2 k.o. J. P.
1480 k.o. J. u koji su kao posjednici upisani tužitelj i njegov brat F.
I., svaki za ½ dijela. Nekretnine su međusobnim sporazumom pripale tužitelju.
Tužitelj i njegovi prednici da koriste predmetne nekretnine više od 100 godina.
Predloženo je donošenje presude kojom će se utvrditi da je tužitelj vlasnik nekretnina
označenih kao čest. zem. 6803/1, šuma, zgrada površine 760 m2, čest. zem. 6803/2
pašnjak površine 212 m2 i čest. zem. 6803/3 pašnjak površine 66 m2 z.u. 141 k.o.
J. za cijelo te naložiti tuženiku ispustiti ispravu podobnu za upis prava vlasništva
tužitelja u zemljišnim knjigama uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika koju
će u protivnom zamijeniti presuda.



3 P 375/19

U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Detaljnije
očitovanje tuženik je dao u podnesku od 8. travnja 2020. g. u kojem je naveo da tužitelj
nije dokazao činjenicu da se iza upisanog vlasnika M. I., pok. J. nije vodio
ostavinski postupak te se tuženik nikako ne može smatrati nasljednikom, odnosno da bi
se radilo o ošasnoj imovini.

U postupku su izvedeni dokazi pregledom izvatka iz zemljišne knjige za z.u. 141
k.o. J., smrtnog lista M. O. za godinu 1893. broj 0007, prijepisa
posjedovnog lista 1480 k.o. J., potvrde PP O. od 7. siječnja

2019. g., primke ovog suda od 10. siječnja 2019. g., povijesti promjena na katastarskim
česticama od 20. veljače 2019. g., identifikacije čestica PU za katastar
S., I. O. od 5. i 6. rujna 2019. g., kopije
katastarskog plana od 12. svibnja 2016. g. i arhivske dokumentacije PU S. I. O. od 20. veljače 2018. g. Sud je izveo dokaz
saslušanjem tužitelja i svjedoka I. T., A. E. i F. I. i
dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika A. B. koji je
izradio pisani nalaz i mišljenje od 25. ožujka 2021. g.

Tužbeni zahtjev konačno je uređen u podnesku od 25. veljače 2022. g. te je
tužitelj zatražio utvrđenje da je vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog
dijela nekretnine označene kao čest. zem. 6803/1 z.u. 141 k.o. J. (dio kat. čest.
4321/1) koja na skici lica mjesta broj 2 sudskog vještaka A. B. od 25. ožujka

2021. g. predstavlja lik definiran točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 u površini od 630 m2,
ovlaštenje temeljem presude provesti parcelaciju navedene čest. zem. na način da iz
navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio i formira ga
kao samostalnu česticu zemljišta s novim brojem, te provede navedenu parcelaciju u
katastru i zemljišnoj knjizi za k.o. J. te ovlaštenje temeljem presude i prijavnog
lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija u zemljišnim knjigama izvršiti uknjižbu
prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta nastaloj tim prijavnim listom na ime
tužitelja za cijelo. Isti zahtjev postavljen je i za realni dio nekretnine označene kao čest.
zem. 6803/2 z.u. 141 k.o. J. (dio kat. čest. 4320) koji u skici lica mjesta broj 2
sudskog vještaka A. B. od 25. ožujka 2021. g. predstavlja lik definiran
točkama 10-11-12-13-14-15-16-10 u površini od 141 m2.

Stranke su popisale parnični trošak.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev kojim je tužitelj zatražio utvrđenje
svog prava vlasništva za cijelo odvojenog dijela čest. zem. 6803/1 z.u. 141 k.o.
J. i to dijela označenog na skici stalnog sudskog vještaka A. B. od 25.
ožujka 2021. g. točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 u površini od 630 m2 i dijela čest. zem.
6803/2 z.u. 141 k.o. J. označenog na skici stalnog sudskog vještaka A.
B. od 25. ožujka 2021. g. točkama 10-11-12-13-14-15-16-10 u površini od 141
m2 te ovlaštenje temeljem presude formirati zasebnu česticu u katastru i zemljišnoj
knjizi i postići uknjižbu tog vlasničkog prava za cijelo uz istodobno brisanje tog prava s
imena tuženika.

Tuženik je, prije svega, istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije
navodeći da tužitelj nije dokazao da je upisani vlasnik čest. zem. 6803/1 i 6803/2 z.u.



4 P 375/19

141 k.o. J. M. I., pok. J. umro bez nasljednika te da se radi o imovini
koja bi prešla u vlasništvo općine.

U ovoj pravnoj stvari trebalo je primijeniti odredbe Zakon o nasljeđivanju
(Službeni list FNRJ 1955. broj 20) iako su u vrijeme smrti uknjiženog vlasnika (1893. g.)
na snazi bila pravna pravila OGZ-a koja su u paragrafima od 531. do 824. uređivala
pravo nasljedstva. Zakon o nasljeđivanju koji je, naime, stupio na snagu 11. srpnja

1955. g. je u prijelaznim i završnim odredbama i to u odredbi čl. 242. propisao da se
primjenjuje na sva nasljedstva o kojima do dana njegovog objavljivanja (11. svibnja

1955. g.) nije donesena pravomoćna odluka o nasljedstvu ili nasljedstvo nije
sporazumom, diobom ili na drugi način konačno uređeno, čime je ustanovljeno povratno
(retroaktivno) djelovanje tog Zakona.

Prema odredbi čl. 8. Zakona o nasljeđivanju iz 1955. g. ostavina bez nasljednika
postaje općenarodna imovina, odnosno prelazi ex lege u vlasništvo države.

To bi odmah na početku obrazloženja ove odluke značilo da je tužitelj promašio
pasivnu legitimaciju jer bi tuženik bio pasivno legitimiran, pod uvjetom da je tužitelj
dokazao da je upisani vlasnik umro bez nasljednika, jedino uz primjenu novog Zakona o
nasljeđivanju (Narodne novine broj 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15 i 14/19, dalje
ZN) jer prema odredbi čl. 6. tog Zakona smrću ostavitelja koji nema nasljednika
ostavina prelazi na općinu odnosno grad određene tim Zakonom, koji time dobivaju
jednak položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se oni ne mogu odreći. To znači
da je prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika osnovan ali iz drugih razloga.

Ukoliko se ne bi prihvatilo zaključivanje ovog suda o primjeni odredbe čl. 8.
Zakona o nasljeđivanju iz 1955. g. treba navesti da sud smatra kako je, i u slučaju da
dolazi u obzir primjena novog ZN-a,prigovor promašene pasivne legitimacije koji je
istakao tuženik osnovan jer tužitelj nije s uspjehom dokazao da je upisani vlasnik M.
I., pok. J. umro bez nasljednika te da se nije provodio ostavinski postupak
nakon njegove smrti. Tužitelj je, naime, kao dokaz da se ostavinski postupak nije
proveo dostavio primku ovog suda od 10. siječnja 2019. g., a nakon što je iz arhive
suda zatražio predmet formiran iza smrti M. (M.) I., pok. J., umrlog 2.
ožujka 1893. g. Na primci je, naime, samo zabilježeno da se u arhivi nalaze imenici od

1898. g., što ne znači da se iza smrti osoba umrlih prije 1898. g. nisu vodili ostavinski
postupci, a kako je to pravilno primijetio i tuženik.

Osim toga, tvrdnja tužitelja da se nakon smrti upisanog vlasnika nije vodio
ostavinski postupak jer nije imao nasljednika kontradiktorna je navodima samog tužitelja
iz njegovog iskaza jer je na posebno pitanje suda zna li tko je bio upisani vlasnik
odgovorio da zaista ne zna tko je ta osoba, i to niti nakon istraživanja u splitskoj arhivi
na G.. Stoga tužitelj nikako ne može tvrditi da je osoba za koju ne zna tko je nije
imala nasljednika i da se iza njene smrti nije proveo ostavinski postupak jer to tužitelj
može samo nagađati, pretpostavljati ili sumnjati, što nikako nije dovoljno ovom sudu za
zaključak da je riječ o osobi koja je umrla bez nasljednika.

Stoga je tužbeni zahtjev trebalo u cijelosti odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u
izreci presude pod točkom I.



5 P 375/19

Ukoliko bi se, pak, prihvatila tvrdnja tužitelja da je upisani vlasnik osoba koja je
umrla bez nasljednika i da je u primjeni odredba čl. 6. ZN-a odnosno da je tuženik
pasivno legitimiran za podnošenje tužbe u ovoj pravnoj stvari sud je odlučio samo
ukratko reproducirati provedene dokaze u ključnim dijelovima, radi eventualne drugačije
odluke prema stanju provedenih dokaza:

-prema iskazu tužitelja nekretnine koje su predmet postupka u naravi su obično
brdo i šuma sa stijenama i borovima odnosno potpuno neprohodan teren, kuća u
neposrednoj blizini uz cestu koja ima drugu z.k. oznaku da je izgrađena 1910. g.,
sporne nekretnine nisu nikada bile ograđene odnosno nisu postojali suhozidi, a na
pitanje suda kako onda zna dokle je ono što tvrdi da je njegovo vlasništvo naveo je da
su vršena mjerenja radi građevinske dozvole. Nadalje, da je u posjedu prije njega i
njegovog brata bila baba T. I., a i neki stričevi od oca, da se s bratom
F. podijelio na način da mu pripadne kuća koja je nekad bila uljara te sva zemlja
oko kuće koja i predstavlja sporne nekretnine, zemljište oko kuće da je u vlasništvu
njegove obitelji još od kad je sagrađena kuća koju su sagradili stričevi od oca, odnosno
braća od njegovog djeda: M., J. i A. I., zemljište uz kuću da se moglo
koristiti samo za odlaganje stvari jer se radi o vrlo strmom i nepristupačnom terenu te su
se i sjekli borovi koji su se nadvijali nad kuću i čistila trava,

-svjedok I. T., susjed tužitelja, o predmetu spora kazao je da samo zna
da se iza kuće tužitelja nalazi kanal za odvod vode i da je ''sve gore'' zemlja I.,
ali kojeg od njih da mu nije poznato. T. ''gore'' da je jedan brijeg s borovinom koji se ne
obrađuje. Ni ovaj svjedok nije imao saznanja tko je bio upisani vlasnik M. I.,
pok. J. jer za njega nije nikad čuo. Svjedok A. E., isto susjed tužitelja,
naveo je sudu da se radi o zemljištu gdje je kuća I. kojima da pripada i dio
šume do S. što u naravi predstavlja neograđenu uzbrdicu gdje je viđao oca i majku
tužitelja kako čiste i ruše borove koji su bili blizu kuće. Za upisanog vlasnika da nije
nikad čuo. Svjedok F. I., brat tužitelja naveo je sudu da je predmet
postupka zemljište iza stare kuće i da je to zemljište u posjedu članova njegove obitelji
od davnina, u naravi da se radio o strmom zemljištu s borovima koje nije ograđeno gdje
je njegova obitelj držala prasce i kokoši i odlagala drva. Za M. I., pok. J.
koji je bio upisani vlasnik da nije nikad čuo,

-sud je na uviđaju na licu mjesta opisao predmet spora iza kuće tužitelja koja je
uz J. magistralu, utvrdio da se na niti jednoj od utuženih čestica ne nalaze
objekti, već se u naravi radi o strmo položenom terenu s borovinom i zapuštenim
grmljem,

-prema nalazu i mišljenju vještaka mjernika predmetne nekretnine čest. zem.
6803/1 i čest. zem. 6803/2 u naravi predstavljaju jednu cjelinu, riječ je većim dijelom o
nepristupačnoj velikoj padini i vododerini (potoku), sve obraslo visokom borovom
šumom. U krajnjem južnom dijelu čestica 6803/1 je dio ruševine (točke 4 i 5). Međe obje
čestice u naravi su jedino jasno vidljive između točaka 2-3-4 (rub podzida i rub zgrade).
Ostatak međa u naravi nije jasno vidljiv i rekonstruiran je iz dostupnih arhivskih
podataka. Nadalje, čest. zem. 6803/1 (dio kat. čest. 4321/1) na skici lica mjesta broj 2.
definirana je točkama 1-2-3-4-5-6-7-8-9-1 u površini od 630 m2, čest. zem. 6803/2 na
skici lica mjesta broj 2. definirana je točkama 6-7-8-9-10-16-15-14-13-6 u površini od
100 m2, dio čest. zem. 6803/2 definiran točkama 6-7-8-9-10-11-12-13-6 nalazi se na
dijelu kat. čest. 4320 u površini od 59 m2 i u naravi je riječ o vododerini (potoku), a dio



6 P 375/19

čest. zem. 6803/2 definiran točkama 10-11-12-13-14-15-16-10 nalazi se na dijelu kat.
čest. 4320 u površini od 141 m2 i u naravi je riječ o borovoj šumi na padini,

-prema povijesti promjena na katastarskim česticama i arhivskoj dokumentaciji
PU S, I. O. od 20. veljače 2018. g. na kat. čest.
4321 u posjedovnom listu broj 133 od osnivanja novog katastarskog operata 28. ožujka

1980. g. upisana je T. I., ud. J., unosom katastarskog operata u
elektronički oblik 1991. g. predmetne nekretnine upisane su u posjedovni list 207 na ime
T. I., ud. J. za cijelo, promjenom od 25. ožujka 2002. g. kat. čest. 4321
se u popisnom listu 207 briše s imena T. I., ud. J. i upisuje u popisni
list 1480 na ime J. i F. I., B. po ½ dijela te se konačno 28. lipnja

2002. g. parcelira u novonastale kat. čest. 4321/1 i 4321/2.

Odluka o troškovima postupka donesena je temeljem odredbe čl. 154. st. 1.
Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i
70/19, dalje ZPP) jer je tužitelj izgubio spor pa ga je trebalo obvezati na isplatu
parničnog troška kojem je bio izložen tuženik sudjelujući u parnici.

Tuženiku je, tako, valjalo priznati trošak sastava odgovora na tužbu i zastupanja
na ročištima od 17. rujna 2019. g., 21. siječnja i 6. studenog 2020. g. po 100 bodova
(ukupno 400 bodova) i trošak zastupanja na ročištima od 16. travnja 2019. g. i 1. veljače
i 11. ožujka 2022. g. i za sastav podneska od 6. travnja 2020. g. po 25 bodova (ukupno
100 bodova).

Ukupan broj bodova od 500 trebalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 50.
Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12,
103/14, 118/14 i 107/15). Iznos koji se dobije na opisani način (5.000,00 kn) trebalo je
uvećati za zatraženi PDV te tako dobiti iznos od 6.250,00 kn koji predstavlja trošak
kojem je bio izložen tuženik sudjelujući u ovom sporu i kako je trebala glasiti odluka o
troškovima postupka iz točke II. izreke presude.

Tuženiku nije priznat trošak sudske pristojbe jer njegov zahtjev u tom dijelu nije
bio postavljen na određeni način, a kako propisuje odredba čl. 164. st. 1. ZPP-a, niti
trošak sastava podneska od 9. ožujka 2022. g. jer taj trošak nije bio potreban radi
vođenja parnice (odredba čl. 155. st. 1. ZPP-a).

U Splitu, 25. travnja 2022. g.

S U D A C:

SANDI PETRIČIĆ,v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može
podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi
nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja
je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava



7 P 375/19

presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.
Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje
smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl.

335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).



 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu