Poslovni broj: 15 Gž Ovr-109/2022-2

1

 

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E NJ E

 

 

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja B. L. iz z., …, OIB: …, koga zastupa punomoćnica Z. Z. B., odvjetnica u Z., …, protiv protivnika osiguranja B. L. iz Š., …, OIB: …, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-288/22-3 od 8. veljače 2022., dana 5. travnja 2022.,

r i j e š i o   j e             

Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja B. L. i preinačuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-288/22-3 od 8. veljače 2022., tako da se rješava:

Radi osiguranja prava predlagatelja određuje se privremena mjera i:

1. Zabranjuje protivniku osiguranja prodaja, kao i svako drugo otuđenje, raspolaganje i opterećenje nekretnine oznake zk.čest.br. … k.o. R., koja je upisana u zk.ul.br. … k.o. R..
2. Zabranjuje protivniku osiguranja prodaja, kao i svako drugo otuđenje, raspolaganje i opterećenje nekretnine oznake zk.čest.br. … k.o. Š., koja je upisana u zk.ul.br. … k.o. Š..
3. Protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja za svu štetu koju bi mu nanio time što bi nakon dostave zabrane postupio protivno zabrani.
4. Ako se protivnik osiguranja nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno navedenoj obvezi, sud zaprečuje novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kuna.

 

5.  Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

6. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti pred nadležnim općinskim građanskim sudom u roku od 30 dana radi utvrđenja prava temeljem naknadno pronađene oporuke ili do drugačije odluke suda.

 

7. Određuje se zabilježba zabrane prodaje, raspolaganja, otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk.ul.br. … k.o. R. i zk.ul.br. … k.o. Š., a koju zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu i zemljišnoknjižni odjel Ilok, Općinskog suda u Vukovaru.

 

8.  Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnim odjelima nadležnih sudova.

 

Obrazloženje

1.              Uvodno označenim prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"I. Odbija se kao neosnovan prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja podnesen ovom sudu 24. siječnja 2022., koji glasi:

„Radi osiguranja prava predlagatelja određuje se privremena mjera i:

1. Zabranjuje protivniku osiguranja prodaja, kao i svako drugo otuđenje, raspolaganje i opterećenje nekretnine oznake zk.čest.br. … k.o. R., koja je upisana u zk.ul.br. … k.o. R..

2. Zabranjuje protivniku osiguranja prodaja, kao i svako drugo otuđenje, raspolaganje i opterećenje nekretnine oznake zk.čest.br. … k.o. Š., koja je upisana u zk.ul.br. … k.o. Š..

3. Protivnik osiguranja odgovara predlagatelju osiguranja za svu štetu koju bi mu nanio time što bi nakon dostave zabrane postupio protivno zabrani.

4.  Ako se protivnik osiguranja nakon donošenja ovog rješenja bude ponašao suprotno navedenoj obvezi, sud zaprečuje novčanom kaznom u iznosu od 30.000,00 kuna.

5.  Žalba ne odgađa provedbu ove privremene mjere.

6. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će predlagatelj osiguranja pokrenuti pred nadležnim općinskim građanskim sudom radi utvrđenja prava temeljem naknadno pronađene oporuke ili do drugačije odluke suda.

7. Određuje se zabilježba zabrane prodaje, raspolaganja, otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk.ul.br. … k.o. R. i zk.ul.br. … k.o. Š., a koju zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Općinskog građanskog suda u Zagrebu i zemljišnoknjižni odjel Ilok, Općinskog suda u Vukovaru.

8. Zabrana se smatra provedenom dostavom ovog rješenja zemljišnoknjižnim odjelima nadležnih sudova.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda izvršiti upis zabilježbe odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere od 24. siječnja 2022. i to u zk.ul.br. … k.o. R..

III. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Ilok Općinskog suda u Vukovaru izvršiti upis zabilježbe odbijenog prijedloga za određivanje privremene mjere od 24. siječnja 2022. i to u zk.ul.br. … k.o. Š..“

2.              Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj osiguranja, pobijajući ga iz svih zakonom predviđenih razloga, s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i prihvati prijedlog predlagatelja za određivanje privremene mjere, ili, podredno, ukine i predmet vrati na ponovni postupak. U žalbi ističe kako je njegov prijedlog odbijen bez jasnog obrazloženja, osim što se sud vrlo detaljno upustio u obrazlaganje odredbi Zakona o nasljeđivanju i pravnog značaja oporuke, te na svoju ruku i vrlo jednostrano utvrdio značenje činjenice da ostaviteljica u oporuci navodi „daruje“ nekretnine, a ne navodi „ostavlja“, čime je nezakonito sebi dao ovlaštenje da odlučuje da li nešto predstavlja ili ne predstavlja valjanu oporuku. Predmetna je oporuka nakon donošenja pobijanog rješenja, 14. veljače 2022., proglašena od strane javnog bilježnika koji je naveo da ista predstavlja formalno valjanu oporuku i na oporuku stavio klauzulu proglašenja. Obrazloženje pobijanog rješenja doneseno je bez temeljitog razmatranja osnovanosti prijedloga, kao i životnih okolnosti u kojima se nalazi predlagatelj osiguranja. Nenadoknadiva šteta za žalitelja, a koju sud nije niti pokušao obrazložiti iako predstavlja jednu od ključnih pretpostavki za određivanje privremene mjere, sastoji se u tome da je protivnik osiguranja nedugo nakon donošenja rješenja o nasljeđivanju započeo s rasprodajom naslijeđene imovine (apartman u P.). Zbog toga nije jasan dio obrazloženja pobijanog rješenja u kojem sud navodi da u odnosu na nekretnine u Z. i Š. protivnik nije oglašavao prodaju, obzirom da iz dokumentiranog postupanja protivnika osiguranja u odnosu na druge naslijeđene nekretnine nesporno slijedi da očito raspolaže i ima namjeru raspolagati imovinom koju je nesporno stekao protivno volji ostaviteljice. Stoga ga je donošenjem privremene mjere potrebno onemogućiti u daljnjim raspolaganjima, jer će u protivnome za predlagatelja nastati nenadoknadiva šteta koja je očita i životno logična. Stav prvostupanjskog suda u cijelosti je neutemeljen u odnosu na podatke i dokaze u spisu, ali i životne i logične okolnosti o kojima valja voditi računa prilikom odluke o tražbinama predlagatelja koje se tiču zadovoljenja osnovnih životnih potreba, kao i sprječavanja nastanka nenadoknadive štete.

 

3.              Žalba je osnovana.

4.              Ovaj drugostupanjski sud nalazi da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. i 70/19 – u daljnjem tekstu: ZPP) na koje ovaj sud temeljem čl. 365. st. 2. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17. i 131/20. – u daljnjem tekstu: OZ) pazi po službenoj dužnosti. 

5.              Iz spisa predmeta slijedi da je predlagatelj osiguranja 24. siječnja 2022. podnio prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, odnosno ostvarenja njegovog nasljednog prava, i to zabranom prodaje i svakog drugog raspolaganja i opterećenja nekretnina protivnika osiguranja upisanih u zk.ul.br. … k.o. R. i zk.ul.br. … k.o. Š.. U prijedlogu navodi da je on unuk pokojne N. L., koju je naslijedio njezin sin, predlagateljev otac, B. L., ovdje protivnik osiguranja i koji se na temelju pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika L. V. Č. poslovni broj O-7337/21, UPP-OS-84/21-4 od 18. listopada 2021. upisao kao vlasnik predmetnih nekretnina. Predlagatelj osiguranja dalje iznosi kako je nakon provedenog ostavinskog postupka saznao da je ostaviteljica sastavila oporuku pred svjedocima, naslovljenu kao Darovni ugovor, kojom svom unuku, ovdje predlagatelju osiguranja ostavlja nekretninu upisanu u zk.ul.br. … k.o. R. te ½ dijela nekretnine iz zk.ul.br. … k.o. Š.. Ističe kako je pokrenuo postupak za proglašenje naknadno pronađene oporuke, o čemu kao dokaz dostavlja prijedlog od 21. siječnja 2022. podnesen u ostavinskom postupku koji se pred vodio pod poslovnim brojem O-7337/2021. Nadalje u prijedlogu navodi kako je protivnik osiguranja već kupoprodajnim ugovorom od 19. studenog 2021. prodao jednu od nekretnina koje je naslijedio od pok. N. L., i to apartman u P., zbog čega smatra da postoji opasnost daljnjeg otuđenja imovine koja je bila predmet ostavinskog postupka, prije nego što predlagatelj uspije ostvariti svoje nasljedno pravo iz oporuke ostaviteljice, sve radi sprečavanja nastanka nenadoknadive štete i sprečavanja nasilja.

 

6.              Prvostupanjski je sud pobijanim rješenjem odbio prijedlog predlagatelja osiguranja za osiguranje privremenom mjerom kao neosnovan, uz obrazloženje da iz teksta od 22. listopada 2018. naslovljenog kao "Darovni ugovor" ne proizlazi da bi se radilo o raspolaganju imovinom za slučaj smrti, obzirom da sastavljačica istoga nigdje ne spominje da nekretnine ostavlja svojoj djeci nakon smrti već izričito navodi da ih daruje, iz čega je vidljivo da se radi o raspolaganju imovinom za života, a ne za slučaj smrti, pa predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u vidu potencijalnog nasljednog prava iza ostaviteljice pok. N. L. te nije ispunjen osnovni uvjet iz čl. 346. st. 1. OZ. Osim toga, sud prvog stupnja utvrđuje kako nije učinjeno vjerojatnim ni postojanje opasnosti da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, a činjenica što je protivnik osiguranja prodao apartman u P. ne ukazuje na njegovu namjeru da otuđi ili optereti i nekretnine u Z. i Š., tim više što predlagatelj na te okolnosti nije dostavio dokaze u smislu eventualnih oglasa za prodaju baš tih nekretnina, niti je predložio saslušanje svjedoka ili bilo kakve druge dokazne prijedloge na temelju kojih bi se mogao donijeti zaključak o postojanju opasnosti da će protivnik osiguranja spriječiti ili otežati ostvarenje tražbine.

7.              Prema odredbi čl. 235. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine" broj 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15. i 14/19. – u daljnjem tekstu: ZN) ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe oporuka, sud će je proglasiti, te zapisnik o proglašenju i presliku oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a zadržati njezin izvornik (st. 1.). U slučaju iz stavka 1. ovog članka ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego će obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju oporuke i upozoriti ih da mogu svoja prava na temelju oporuke ostvarivati u parnici (st. 2.). 

8.              Odredbom čl. 204. st. 2. ZN propisano je da će se oporuka proglasiti na način propisan čl. 204. st. 1. ZN bez obzira na to da li je oporuka valjana i bez obzira na to ima li više oporuka.

 

9.              Dakle, ostavinski je sud dužan proglasiti oporuku bez obzira da li smatra da li je to zaista oporuka ostavitelja, kao i da li smatra da je valjana. Ovo su pitanja neovisna o proglašenju oporuke nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju i o njima će odlučiti parnični sud, pa žalitelj osnovano navodi kako ovršni sud nije imao ovlaštenja odlučivati o tome radi li se u konkretnom slučaju o oporuci ili o raspolaganju imovinom za života ostaviteljice i slijedom toga utvrditi da predlagatelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine u vidu potencijalnog nasljednog prava.

 

10.              Prvenstveno treba reći da su privremene mjere sredstvo kojim se osigurava vjerovnikova tražbina. Dakle, svrha privremenih mjera je osiguranje budućeg namirenja, a ne neposredno ostvarenje tražbine. Privremene mjere se mogu odrediti prije pokretanja parničnog ili kojeg drugog postupka o tražbini koja se osigurava, ali i nakon pokretanja tog postupka. U prvom slučaju o privremenoj mjeri odlučuje ovršni sud, a u drugom slučaju o privremenoj mjeri odlučuje u pravilu parnični sud, odnosno tijelo pred kojim se vodi postupak.

11.              Odredbom članka 346. stavak 1. OZ određeno je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine (objektivna pretpostavka), zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti (subjektivne pretpostavke).

12.              Privremena mjera uvijek se određuje prema okolnostima svakog konkretnog slučaja, uz uvažavanje da po svojoj prirodi predstavlja sredstvo samo privremenog osiguranja vjerojatne tražbine predlagatelja osiguranja, sredstvo koje se može odrediti samo ako postoji vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost da je predložena mjera potrebna kako bi se protivnika osiguranja spriječilo da osujeti ili oteža kasnije ostvarenje upravo te tražbine, ako i kada ona bude utvrđena izvjesnom, ili (odnosno) kako bi se spriječilo da za predlagatelja osiguranja nastane nenadoknadiva šteta.

13.              Predlagatelj osiguranja je uz prijedlog radi osiguranja određivanjem privremene mjere od 24. siječnja 2022. dostavio obavijest Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 21. siječnja 2022. o primitku elektroničkog podneska – prijedloga za proglašenje naknadno pronađene oporuke. Uz prijedlog je dostavio i povijesne izvatke iz zemljišne knjige iz kojih je razvidno da je protivnik osiguranja na temelju rješenja o nasljeđivanju posl. broj O-7337/21, UPP-OS-84/21-4 od 18. listopada 2021. upisan kao vlasnik nekretnina u zk.ul. … k.o. R. i zk.ul. … k.o. Š.. Nadalje, razvidno je i da je protivnik bio upisan i kao vlasnik nekretnine u zk.ul. … k.o. P. (…), također temeljem istog rješenja o nasljeđivanju, te da je na temelju ugovora o kupoprodaji od 19. studenog 2021. pravo vlasništva uknjiženo u korist Lj. M..

14.              Dakle, u situaciji kada je predlagatelj osiguranja pred nadležnim sudom pokrenuo zakonom propisani postupak radi proglašenja naknadno pronađene oporuke (koja je nakon toga i proglašena), isti je po ocjeni ovog suda učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine tj. da bi bio oporučni nasljednik ostaviteljice i time suvlasnik na nekretninama upisanim u … k.o. R. i zk.ul. … k.o. Š., a koje su sada upisane kao vlasništvo protivnika osiguranja za cijelo.

 

15.              Pored toga, ostvarena je i druga zakonska pretpostavka jer je u konkretnim okolnostima slučaja tražbina predlagatelja osiguranja potencijalno ozbiljno ugrožena mogućim raspolaganjem predmetnim nekretninama od strane protivnika osiguranja trećim osobama, kada se ima u vidu da je nekretninu u P. već otuđio, što samo po sebi ukazuje na postojanje realne opasnosti da predlagatelj osiguranja ubuduće ne ostvari svoje pravo suvlasništva na nekretninama u R. i Š., ukoliko uspije u parnici, a odlukom suda se ne zabrani takvo postupanje.

 

16.              Slijedom navedenog, za zaključiti je da su ispunjeni zakonski uvjeti za određivanje predložene privremene mjere, pa je žalbu predlagatelja osiguranja valjalo uvažiti, u smislu čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ, pobijano rješenje preinačiti i odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

 

Zadar, 5. travnja 2022.