- 1 -              Rev 805/2021-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 805/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i Damira Kontreca člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice M. K. iz Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnik G. M., odvjetnik u Odvjetničkom društvu M.-L.-B.-T. u Z., protiv tuženice Financijske agencije, Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica po zaposlenju i diplomirana pravnica S. P., uz sudjelovanje umješača na strani tuženice, Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika i umješača na strani tuženika protiv presude Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-832/17-4 od 13. siječnja 2020., kojom je preinačena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6499/16-16 od 28. rujna 2017., u sjednici održanoj 29. ožujka 2022.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Prihvaćaju se revizije tuženika i umješača na strani tuženika te se preinačuje presuda Županijskog suda u Vukovaru broj Gž-832/17-4 od 13. siječnja 2020. i sudi:

 

1.                  Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj P-6499/16-16 od 28. rujna 2017.

 

II. Nalaže se tužiteljici M. K. da umješaču na strani tuženika Republici Hrvatskoj nadoknadi troškove revizijskog postupka u o iznosu od 2.500,00 kuna, u roku od 8 dana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 60.102,55 kuna, a s naslova naknade imovinske štete, s pripadajućom zateznom kamatom od 18. studenoga 2013. do isplate, kao i zahtjev tužitelja za naknadu parničnog troška s pripadajućom zateznom kamatom.

 

2. Drugostupanjskom presudom je suđeno:

              „I. Žalba tužiteljice prihvaća se kao osnovana te se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj: 95 P-6499/2016-16 od 28. rujna 2017. preinačuje i sudi:

              - Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici s naslova naknade imovinske štete iznos od 60.102,55 kuna sa zateznom kamatom tekućom od dana 18. studenoga 2013. do 31. srpnja 2015. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana, koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje,  u roku od 15 dana.

              - Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 5.951,00 kunu sa zateznom kamatom tekućom od 28. rujna 2017. do isplate po  stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećano za tri postotna poena, u roku od 15 dana, dok se s preostalim dijelom zahtjeva za naknadom parničnog troška tužiteljica odbija.

              II.  Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak žalbe u iznosu od 2.513,50 kuna u roku od 15 dana.“

 

3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-1851/20 od 20. siječnja 2021. dopustio reviziju protiv drugostupanjske presude zbog pitanja:

              "1. Pripada li stranci u postupku ostvarivanja tražbine na isplatu neosnovano ustegnute (neisplaćene) joj plaće po osnovi radnog odnosa, a dosuđene joj ovršnom sudskom presudom u bruto iznosu, sa uspjehom zahtijevati da joj se isplate (pored kamata na neto plaću tekućih od nespornog dospijeća plaće do isplate) i kamate računate na iznose poreza i prireza sadržane u istoj bruto plaći?

              2. Je li financijska agencija, obzirom na ovršnu ispravu koja glasi na isplatu bruto plaće, ovlaštena u postupku u smislu odredbe članka 217. stavak 6. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13 i 93/14) kamate računate na porez i prirez uključen u toj bruto plaći isplatiti na isti račun (poreznoj upravi) na koji je (sukladno potvrdi porezne uprave) isplatila iznose poreza i prireza?''

 

4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene drugostupanjske presude, tuženik i umješač na strani tuženika su podnijeli reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je revizija dopuštena, sa prijedlogom da revizijski sud pobijanu odluku preinači.

 

5. U odgovoru na obje revizije tužiteljica osporava navode iz revizija tuženika i umješača na strani tuženika te predlaže revizije odbiti kao neosnovane.

 

6. Revizija tuženika je osnovana.

 

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa 60.102,55 kn s pripadajućim zateznim kamatama, koji iznos tužitelj potražuje s osnova naknade štete za koju tvrdi da ju je pretrpio jer da mu tuženik nije u cijelosti isplatio iznos dosuđen pravomoćnom sudskom presudom na ime razlike bruto plaće.

 

8. Argumentirajući važnost naznačenih pitanja za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, tuženik i umješač na strani tuženika su se pozvali na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-354/18 od 5. studenog 2019., Revr-717/16-2 od 6. rujna 2017., odluku Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj GžR-2319/15-2 od 8. prosinca 2015., a u kojima su glede postavljenih pitanja izražena različita pravna shvaćanja.

 

9. Ovaj sud prihvaća da je riječ o pravnim pitanjima važnima za jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.

 

10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima je utvrđeno:

- da je predniku tužiteljice pravomoćnom i ovršnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-4544/08 od 30. studenoga 2008. dosuđena razlika bruto plaće u iznosu 273.625,51 kn sa zateznim kamatama od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa do isplate,

- da je tužiteljica  po rješenju o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu broj O-881/06 zajedno sa A.-M. K. proglašena zakonskom nasljednicom pok. I. K., svaka u 1/2 dijela;

- da su tužiteljica i njezina sunasljednica od Porezne uprave zatražile i pribavile obračun poreza i doprinosa iz bruto plaće pok. I. K. i potom Fini tj. tuženiku svaka zasebno postavile zahtjeve za izravnu naplatu po 1/2 dijela navedene tražbine, pri čemu je tužiteljica  zahtjevu  priložila obračun poreza i doprinosa iz plaće MInistarstva financija Republike Hrvatske, Porezne uprave,

- da je tuženik s osnove predujma poreza i prireza u korist Porezne uprave izvršio prijenos novčanih sredstava u iznosu od 193.040,33 kune (koji osim predujma poreza i prireza uključuje i obračunatu zateznu kamatu na iznos poreza i prireza od dospijeća svakog pojedinog iznosa bruto plaće do naplate), a umjesto prijenosa novčanog iznosa od 72.835,22 kune, zbog čega tužiteljica u ovom postupku potražuje polovinu razlike iznosa od 120.205,11 kuna, dakle iznos od 60.102,55 kuna.

 

11. Prvostupanjski sud je, polazeći od odredbi čl. 45. st. 1. i st. 2. Zakona o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15) te čl. 61. st. 1. Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine", broj 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) ocijenio da porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju isplatom plaće - radi čega do trenutka isplate plaće nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i pripadajućeg prireza porezu na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate do tada ne obračunavaju. Nadalje prvostupanjski sud zaključuje da sve i u slučaju da je zahtjev za isplatu zateznih kamata dospio, radilo bi se o potraživanju Porezne uprave a ne o potraživanju tužitelja.

 

12. Drugostupanjski sud je ocijenio da tuženik prilikom izravne naplate novčane tražbine tužitelja po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu nije postupio sukladno mjerodavnoj odredbi čl. 217. st. 6. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13 - dalje: OZ), a u vezi sa odredbama čl. 209., 205. i 206. OZ-a. Drugostupanjski sud je zaključio da je tuženik bio dužan postupiti na način da po primitku zahtjeva naloži prijenos iznosa iz ovršne isprave prema podacima iz potvrde o obračunu porezne uprave, a budući da je tužitelju dosuđena zatezna kamata na cjelokupni iznos bruto plaće od 123.464,67 kn (dakle i na onaj dio koji predstavlja predujam poreza i prireza od 30.825,78 kn) da je tuženik, postupajući po ovršnoj ispravi, prijenos novčanih sredstava u iznosu (tužbenim zahtjevom zatraženih) 51.619,73 kn trebao izvršiti na račun tužitelja kao ovrhovoditelja, obzirom da iz priloženog obračuna Porezne uprave ne proizlazi da je taj iznos trebalo uplatiti u korist Porezne uprave.

 

13. U odluci ovog suda poslovni broj Revr-717/16 od 6. rujna 2017., a na koju se u reviziji poziva tuženik, izraženo je sljedeće pravno shvaćanje:

              „Dakle, plaća koju poslodavac isplaćuje radniku (što podrazumijeva i dodatak na plaću) obuhvaća osim neto plaće koja se isplaćuje neposredno radniku i sva dodatna davanja na nju, a uz to spadaju i porez i prirez na dohodak, koji uz ostalo čine bruto plaću radnika, a koji se međutim obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju prilikom svake isplate, a prema propisima koji važe na dan isplate.

              Dakle, obveza uplate poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak dospijevaju tek prilikom isplate pojedinog mjesečnog iznosa naknade plaće radniku, te prije toga (prije isplate plaće) takva obveza poslodavca nije dospjela.

              Zatezna kamata po svojoj pravnoj naravi je sankcija zbog zakašnjenja u ispunjenju određene novčane obveze, sve u smislu odredbe čl. 29. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05 i 41/08 - dalje: ZOO), što znači da vjerovnik ima pravo potraživati zateznu kamatu na pripadajuću mu novčanu obvezu od dužnika tek nakon što je ova dospjela.

              U situaciji kao što je konkretna, kada dakle obveza tuženika kao dužnika da isplati porez i prirez na porez na dohodak na dodatak na plaću tužiteljici dospijeva tek trenutkom isplate tog iznosa, onda je jasno da tuženik nije došao u zakašnjenje s ispunjenjem te novčane obveze, zbog čega tužiteljici ne pripada ni potraživati zateznu kamatu na taj iznos, a koji čini dio bruto plaće tužiteljice, a kako je to pravilno i ocijenjeno u pobijanoj presudi, a koje pravno shvaćanje prihvaća i ovaj sud.

              Stoga odgovor na pitanje postavljeno u reviziji tuženika glasi: tužiteljici ne pripada potraživati zateznu kamatu na dio dosuđene bruto plaće a koji se odnosi na predujam poreza na dohodak i prireza na porez na dohodak.“

 

13.1. Slijedom navedenog, tužiteljica u konkretnom slučaju nema pravo na isplatu utuženog iznosa, a koji predstavlja zatezne kamate na iznos predujma poreza i prireza na dohodak, obračunatih od dospijeća tužiteljičine bruto plaće do dana isplate.

 

14. Odredbom čl. 217. st. 6. OZ-a propisano je da po primitku zahtjeva za izravnu naplatu iz st. 5. istog članka Agencija će naložiti prijenos iznosa iz ovršne isprave prema podacima iz potvrde o obračunu.

 

15. Odredba čl. 217. st. 2. OZ-a pak propisuje da će Porezna uprava na zahtjev ovrhovoditelja, sukladno čl. 18. tog Zakona, izdati potvrdu o obračunu poreza, prireza i doprinosa, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju iz ukupno utvrđenog iznosa, u skladu s važećim propisima koji uređuju obračunavanje i plaćanje doprinosa iz plaće i poreza na dohodak, uz naznaku propisanih računa na koje će uplatiti porez, prirez i doprinosi, uključujući i doprinos za individualnu kapitaliziranu štednju.

 

16. Iz dostavljene potvrde o obračunu je razvidno da Porezna uprava nije obračunala zatezne kamate na porez i prirez porezu na dohodak niti je zatražila naplatu istih.

 

17. Budući da je tuženik postupio sukladno odredbi čl. 217. st. 6. OZ-a na način da je tužitelju isplaćen neto iznos plaće zajedno sa zateznim kamatama na taj iznos, a imajući pritom na umu da iznos predujma poreza i prireza na dohodak nije potraživanje koje bi pripadalo tužitelju već Poreznoj upravi te da isto dospijeva tek trenutkom isplate plaće, ocjena ovog suda je da nije osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu štete podnesen u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15).

 

18. S obzirom na pogrešan pravni pristup suda drugog stupnja valjalo je slijedom navedenog prihvatiti reviziju tuženika i na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP-a odlučiti kao u izreci presude.

 

19. Obzirom da je umješač na strani tuženika uspio u revizijskom postupku dosuđen mu je trošak sastava prijedloga za dopuštenje revizije u iznosu od 1.250,00 kn, i trošak sastava revizije u iznosu od 1.250,00 kn, odnosno ukupno 2.500,00 kn, sve sukladno Tbr. 10/1 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine” broj 142/2012, 103/14 i 118/14).

 

Zagreb, 29. ožujka 2022.

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v. r.