Pristupanje sadržaju
Broj: Revr 95/2018-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja, Aleksandra Peruzovića člana vijeća, Viktorije Lovrić članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja A. K. iz T., (OIB: ...), kojeg zastupa punomoćnik I. K., odvjetnik iz S., protiv tuženika F. T. d.o.o. iz T., (OIB: ...), kojeg zastupa direktor i zakonski zastupnik M. M. iz S. D., i punomoćnica A. M., odvjetnica iz T., radi utvrđenja nedopuštenim otkaza ugovora o radu i vraćanja na rad, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu posl. br. Gž R-1331/2016-2 od 14. rujna 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru posl. br. Pr-732/15 od 24. listopada 2016., u sjednici održanoj 16. travnja 2019.,
p r e s u d i o j e
Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je prihvaćen tužbeni zahtjev:
- na utvrđenje da je nedopušten otkaz Ugovora o radu "kojeg je tuženik odlukom o izvanrednom otkazu od 18. studenoga 2011. dao tužitelju i da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao",
- na obvezivanje tuženika da u roku od 8 dana od donošenja presude vrati tužitelja na posao,
- na obvezivanje tuženika naknaditi tužitelju parnični trošak od 2.500,00 kn.
Protiv drugostupanjske presude tuženik je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnog prava. Prijedlog tuženika je da se osporena presuda preinači i tužbeni zahtjevi odbiju, podredno da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
Tužitelj nije odgovorio na reviziju.
Revizija nije osnovana.
Revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispitao je u smislu odredbe čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP-a), a koja se na temelju odredbe čl. 53. st. 4. u svezi s odredbom čl. 36. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 57/11) i odredbom čl. 102. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a ("Narodne novine", broj 25/13) primjenjuje na ovaj spor, samo u onom dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
Suprotno tvrdnjama revidenta, osporena presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP-a) i razloge koji je pravno relevantno opravdavaju i iz kojih se može ispitati, one koji nisu ni nejasni niti proturječni, pa ta presuda, kojom je drugostupanjski sud odgovorio na sve žalbene navode relevantne za odluku o predmetu spora, nema nedostataka na koje se tuženik poziva (ona je jasna, određena u svome sadržaju - i iz nje se može utvrditi o čemu je njome odlučeno i zbog čega) - tako da nije ostvarena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a, na koju revident ukazuje.
Nije ostvaren niti u reviziji naveden revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kada sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).
Predmetom spora zahtjev je na utvrđenje nedopuštenim otkaza Ugovora o radu "kojeg je tuženik odlukom o izvanrednom otkazu od 18. studenoga 2011. dao tužitelju i da radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao", kumuliran sa zahtjevom na obvezivanje tuženika vratiti tužitelja na posao.
U postupku koji je prethodio ovome utvrđeno je:
- da je tužitelj temeljem sa tuženikom sklopljenog ugovora o radu na neodređeno vrijeme obavljao kod tuženika poslove radnog mjesta pomoćnog cjevara,
- da se tužitelj u jednome dijelu radnog odnosa nalazio na "bolovanju", kao privremeno nesposoban za rad, ali je nakon pregleda tužitelja i utvrđenja da je sposoban za rad - po tužitelju izabrana doktorica dr. S. V. "tuženiku ukazala da tužitelj nije na bolovanju od 9. studenoga 2011.": tužitelj se po njezinom liječničkom izvješću "nalazio na bolovanju do 9. studenoga 2011." - s time da se i pored toga nije pojavio na poslu,
- da je "odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 18. studenoga 2011., tuženik otkazao tužitelju ugovor o radu, radi njegovog nedolaska na posao pet radnih dana uzastopno, počevši od 10. studenoga 2011.",
- da je tužitelj "protiv te odluke podnio zahtjev za zaštitu prava, na koji se tuženik negativno očitovao, navodeći da je odluka o otkazu ugovora o radu donesena sukladno odredbama Zakona o radu, a nakon toga je zatražio sudsku zaštitu",
- da je "prema izvješću Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Područni ured S., ispostava T., od 20. studenoga 2012., tužitelj s danom 30. studenoga 2011. promijenio izabranog liječnika dr. K. R. V., a do tada da je bio kod izabrane liječnice dr. S. V.",
- da je dr. K. R. V. "izdala" tužitelju izvješće o bolovanju s 10. studenoga 2011.: "tužitelju je otvorila bolovanje počevši od 10. studenoga 2011. zbog ozljede na radu", a tvrdi "da je to mogla učiniti bez obzira što je izjava o izboru liječnika unesena u sustav Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje 30. studenoga 2011.",
- da "iz izvješća o bolovanju koje je izdala dr. K. R. V. proizlazi da je tužitelj bio na bolovanju od 10. studenoga do 30. studenoga 2011. zbog ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 2005., a koja se tretira kao ozljeda na radu",
- da je tužitelj bio pacijent dr. S. V. od 2000. do kraja 2011., a ona je "tek u siječnju 2012. od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobila obavijest da je tužitelj s danom 9. studenoga 2011. izabrao novog liječnika obiteljske medicine, pa je u veljači 2012. predala zdravstveni karton tužitelja dr. K. R. V.",
- da je i prema podacima evidentiranim u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje "tužitelj bio spriječen za rad od 10. studenoga 2011.",
- da je tužitelj 10. studenoga 2011. "tuženika izvijestio o bolovanju i dostavio dokumente na koje se poziva",
- da prije donošenja prijeporne Odluke tuženik nije omogućio tužitelju da iznese svoju obranu.
Na temelju takvih utvrđenja, koja u revizijskom stupnju ne mogu biti predmetom preispitivanja (argument iz odredaba čl. 385. ZPP-a), drugostupanjski sud je tužbene zahtjeve ocijenio osnovanim i (potvrđivanjem prvostupanjske presude) prihvatio, i time je pravilno primijenio materijalno pravo.
Sporno je u revizijskom stupnju je li tužitelj bez razloga koji bi ga opravdavali izostao s posla pet radnih dana uzastopno, počevši od 10. studenoga 2011., te predstavlja li ono što je učinio i što mu je poslodavac stavio na teret (konkretno: taj izostanak sa posla) osobito tešku povredu obveza iz radnog odnosa koja opravdava izvanredni otkaz s njime sklopljenog Ugovora o radu - sve u smislu odredaba čl. 108. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 149/09 i 16/11 - dalje: ZR-a), odnosno, a sa time u svezi, sporna je dopuštenost Odluke tuženika o otkazu Ugovora o radu sklopljenog sa tužiteljem. Tužitelj drži da je Odluka tuženika o otkazu s njime sklopljenog Ugovora o radu nezakonita i nedopuštena jer se temelji na utvrđenju da je počinio tešku povredu obveze iz radnog odnosa - time što nije bio na poslu od 10. studenoga 2011., iako je sa tim danom "otvorio novo bolovanje", po novo izabranom liječniku - i za svo vrijeme koje mu je tuženik stavio na teret bio privremeno nesposoban za rad.
Prema odredbama čl. 108. ZR-a: (stavak 1.) “Poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu sklopljenog na neodređeno ili određeno vrijeme, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznoga roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.”, (stavak 2.) “Ugovor o radu može se izvanredno otkazati samo u roku od petnaest dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se izvanredni otkaz temelji.”.
Postojanje opravdanog razloga za otkaz u smislu odredbe čl. 131. st. 3. ZR-a mora dokazati poslodavac.
Predmet spora valja raspraviti u smislu tih odredaba ZR-a i polazeći od Pravilnika o načinu ostvarivanja prava na slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine primarne zdravstvene zaštite ("Narodne novine", broj 41/07, 04/10 - dalje: Pravilnik), i to:
- odredaba čl. 3., prema kojima: (stavak 1.) "Osigurana osoba doktora primarne zdravstvene zaštite iz članka 1. ovog Pravilnika bira za razdoblje od najmanje godinu dana, u pravilu, prema mjestu prebivališta, odnosno boravka u najbližoj ugovornoj zdravstvenoj ustanovi ili ordinaciji ugovornog zdravstvenog radnika privatne prakse.", (stavak 2.) "Nakon proteka razdoblja od godine dana, od posljednjeg provedenog postupka izbora doktora, osigurana osoba ima pravo promijeniti prethodno izabranog doktora.",
- odredaba čl. 4., prema kojima: (stavak 1.) "Prilikom izbora doktora primarne zdravstvene zaštite osigurana osoba može se opredijeliti samo za jednog doktora, prema uvjetima propisanim općim aktom Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) o standardima i normativima prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja u djelatnosti: obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece, zdravstvene zaštite žena i stomatološke zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: izabrani doktor).", (stavak 2.) "Za maloljetnu osobu ili osobu pod skrbništvom izbor doktora iz stavka 1. ovoga članka obavlja roditelj ili skrbnik.",
- odredaba čl. 5., prema kojima: (stavak 1.) "Osigurana osoba koja nema izabranog doktora izbor doktora može izvršiti u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati ispunjavanjem podataka na tiskanici - Izjava o izboru/promjeni izabranog doktora (u daljnjem tekstu: izjava) koju preuzima u ordinaciji doktora kojeg želi izabrati. Osigurana osoba može izvršiti promjenu izabranog doktora nakon isteka godine dana od dana njegovog izbora ispunjavanjem podataka na izjavi koju preuzima u ordinaciji doktora za kojeg se opredjeljuje.", (stavak 2.) "Izbor, odnosno promjenu izabranog doktora osigurana osoba može ostvariti pri doktoru koji u skrbi ima manji broj od maksimalnog broja opredijeljenih osiguranih osoba utvrđen u skladu s općim aktom iz članka 4. stavka 1. ovog Pravilnika.", (stavak 3.) "Osigurana osoba svojim potpisom ovjerava točnost unesenih podataka u izjavi iz stavka 1. i 2. ovog članka u postupku izbora, odnosno promjene izabranog doktora.", (stavak 4.) "Podatke na tiskanicu izjave unosi i izabrani doktor, te ih ovjerava potpisom i pečatom zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije.",
- odredaba čl. 6., prema kojima: (stavak 1.) "Ovjeru podataka iz izjave provodi služba područnog ureda Zavoda nadležna prema sjedištu ordinacije novoizabranog doktora koji je tiskanicu izjave dostavio.", (stavak 2.) "Nakon provedene ovjere podatka o izboru, odnosno promjeni izabranog doktora služba područnog ureda Zavoda dostavlja jedan primjerak ovjerene tiskanice izjave izabranom doktoru, a jedan primjerak dotadašnjem izabranom doktoru, odnosno zdravstvenoj ustanovi za izabranog doktora njezinog radnika.",
- odredaba čl. 7., prema kojima: (stavak 1.) "Osigurana osoba koja je izvršila izbor doktora u skladu s odredbama ovoga Pravilnika, ostvaruje zdravstvenu zaštitu pri novoizabranom doktoru od datuma ovjere podataka iz izjave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana potpisivanja izjave, pod uvjetom da nisu nastupile okolnosti iz članka 6. stavka 3. ovog Pravilnika.", (stavak 2.) "Dotadašnji izabrani doktor nakon primitka izjave iz stavka 1. ovog članka obvezan je odmah, a najkasnije u roku od 3 dana u skladu s odredbama Zakona o liječništvu i Zakona o stomatološkoj djelatnosti predati novoizabranom doktoru svu zdravstvenu dokumentaciju o osiguranoj osobi.",
- odredaba čl. 8., prema kojima: (stavak 1.) "Iznimno od odredaba članka 3. stavka 2. ovoga Pravilnika osigurana osoba ima pravo izvršiti promjenu izabranog doktora i unutar roka od godine dana: 1. ako osigurana osoba promijeni mjesto prebivališta, odnosno boravka 2. ako osigurana osoba namjerava izbivati iz mjesta prebivališta, odnosno boravka duže od 3 mjeseca 3. ako izabrani doktor prestane raditi, promijeni sjedište ordinacije ili prestane biti ugovorni doktor Zavoda 4. ako izabrani doktor ima u skrbi veći broj osiguranih osoba od maksimalno mogućeg broja propisanog općim aktom Zavoda po pojedinom timu primarne zdravstvene zaštite 5. ako između osigurane osobe i izabranog doktora postoji poremećaj međusobnih odnosa koji onemogućuju daljnje liječenje.", (stavak 2.) "Promjena izabranog doktora u slučajevima iz stavka 1. točke 1., 2., 3. i 4. ovog članka provodi se na način utvrđen člankom 5. i 6. ovoga Pravilnika.", (stavak 3.) "O osnovanosti razloga za promjenu izabranog doktora u slučajevima iz stavka 1. točke 5. ovog članka odlučuje posebno povjerenstvo koje imenuje rukovoditelj područnog ureda Zavoda nadležnog prema mjestu prebivališta, odnosno boravka osigurane osobe, a provodi se na način utvrđen člankom 5. i 6. ovoga Pravilnika."
Polazeći od prethodno navedenih odredaba ZR-a i Pravilnika te obzirom da u sporovima kakav je i ovaj svaki slučaj valja individualizirati - jer odluka o dopuštenosti otkaza ugovora o radu ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja, tuženik je ovdje trebao (u smislu odredbe čl. 131. st. 3. ZR-a, ali i odredaba čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. ZPP-a, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojima pobija navode i dokaze protivnika), a da bi uspio u sporu, dokazati ono što tvrdi i na čemu je temeljio prijepornu Odluku o otkazu Ugovora o radu sklopljenog s tužiteljem: razloge iz kojih bi proizlazilo da je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa - u odnosu na narav posla kojeg je morao obavljati, ali i da zbog te povrede, a uz uvažavanje svih konkretnih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa tužitelja kod njega nije moguć.
Pritom je to trebao dokazati kraj navedenog činjeničnog utvrđenja da je tužitelj raspolagao izvješćem da se nalazi na bolovanju i od 10. studenoga 2011., ishođenim od doktorice koju je izabrao 9. studenoga 2011., sve iako je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Područni ured S., ispostava T., taj njegov izbor nove doktorice obiteljske medicine ovjerio sa 30. studenim 2011., odnosno iako je po izvješću prethodno po tužitelju izabrane doktorice dr. S. V. (koja je njegova doktorica bila od 2000.) tužitelju bolovanje zaključeno po utvrđenju da je sposoban za rad i sa 9. studenoga 2011.
Shvaćanje nižestupanjskih sudova da se iz utvrđenih činjenica ne može prihvatiti da ti razlozi postoje i da ih je tuženik dokazao, pravilno je.
Prema navedenim se jasnim odredbama Pravilnika, konkretno - prema odredbi čl. 7. stavka 1., tužitelju, kao osiguranoj osobi koja je izvršila izbor novog doktora u skladu s odredbama Pravilnika, zaista mogla (kako to revident i traži) "pružiti zdravstvena zaštita" pri novoizabranom doktoru od datuma ovjere podataka iz izjave, a najkasnije u roku od 10 dana od dana potpisivanja izjave - odnosno, konkretno (računato od potpisivanja izjave) od 19. studenoga 2011., a do tada je tu zaštitu mogao ostvarivati (jasno: ako je to i po prirodi stvari bilo moguće - u smislu odredbe čl. 8. stavak 1. Pravilnika, primjerice - ako između njega i izabranog doktora nisu bili poremećeni međusobni odnosi u mjeri koja onemogućuje daljnje liječenje ili ostvarivanje primjerenog odnosa pacijent, osiguranik - doktor) samo kod prethodno izabranog doktora.
Međutim, u okolnostima konkretnog slučaja, kada je novoizabrani doktor pružio zdravstvenu zaštitu tužitelju odmah - dakle već 9. studenoga 2011., ne čekajući protek roka iz odredbe čl. 7. stavka 1. Pravilnika, otvarajući mu novo bolovanje od 10. studenoga 2011., tužitelj ne može snositi štetne posljedice čina toga novoizabranog doktora (što je izdao izvješće ili potvrdu daljnjeg bolovanja za poslodavca ili potvrdu o njegovom zdravstvenom stanju) - pa sve i ako je ovaj to učinio neodgovorno i protivno Pravilniku i bez da se u ičemu obavijestio (moguće i konzultirao) o stanju tužitelja kod prethodno izabranog doktora i stvarnim razlozima izbora novog doktora.
Tuženiku, poslodavcu - je za takav slučaj, kada je nastala konkurencija dviju (moguće) različitih potvrda doktora o zdravstvenom stanju tužitelja, ako je sumnjao u istinitost sadržaja nove potvrde (izvješća) pripadao put pravne zaštite - ali ne odabrani, samo prigovorom u parnici na zahtjev tužitelja za radnopravnom zaštitom od danog mu otkaza ugovora o radu da novo izabrani doktor nije imao ovlasti izdati novu potvrdu (ispravu) - već zahtjevom da se preispita istinitost sadržaja te nove potvrde liječnika.
Kod toga, da je takav zahtjev postavio - ta bi se potvrda sagledala sa značajem javne isprave izdane po osobi doktoru u obavljanju javnog ovlaštenja koje mu je povjereno Zakonom ili propisom utemeljenom na Zakonu, koja dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje i u koju tužitelj (pacijent) nije imao razloga sumnjati - takve isprave (obzirom da se na nju odnose zakonske presumpcije o dokaznoj snazi javne isprave) da je dopušteno dokazivati da su u njoj kao javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je ona nepravilno sastavljena (sve u smislu odredaba čl. 230. st. 1. i 3. ZPP-a).
Obzirom da tuženik takav zahtjev nije postavio, pa (u svezi toga) nije dokazao da izvješće o bolovanju za tužitelja (potvrda) novoizabranog doktora nema istiniti sadržaj - i takvo je izvješće, sa njegovim sadržajem (da je "tužitelj bio spriječen za rad od 10. studenoga 2011."), prihvaćeno (prema evidentiranim podacima) i po Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, ovdje je jedino za zaključiti, kako su to nižestupanjski sudovi pravilno i učinili, da je tužitelj iz opravdanih razloga izostao sa posla u razdoblju za koje je po tuženiku terećen (počev od 10. studenoga 2011.) - te da zbog toga tužitelju dani izvanredni otkaz ugovora o radu, temeljen na suprotnom zaključku, valja ocijeniti nedopuštenim.
To pogotovo što je u postupku otkazivanja ugovora tuženik povrijedio i odredbu čl. 111. stavak 2. ZR-a, prema kojoj: „Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini."
Naime, pravilno je ovdje za primijetiti, upravo zbog specifičnosti situacije - ali i činjeničnog utvrđenja da je tužitelj ipak obavijestio tuženika o novo otvorenom bolovanju sa 10. studenoga 2011. po novoizabranoj doktorici dr. K. R. V., da je u okolnostima konkretnog slučaja, imajući na umu ponašanje tužitelja, osnovano bilo za očekivati da tuženik omogući tužitelju da iznese svoju obranu.
Slijedom iznijetog, pravilno je (prema odredbi čl. 116. st. 1. ZR-a) osnovanim ocijenjen i zahtjev tužitelja na obvezivanje tuženika vratiti ga na rad.
Stoga, a budući da je osporena presuda utemeljena na takvome (pravilnom) shvaćanju i ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, to je reviziju tuženika valjalo odbiti kao neosnovanu (na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a).