Baza je ažurirana 30.04.2025.
zaključno sa NN 70/25
EU 2024/2679
1
Gž-156/2022-2
Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Karlovac
Gž-156/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Karlovcu u vijeću sastavljenom od sudaca Alenke Laptalo, predsjednice vijeća, Vesne Stokrp, suca izvjestitelja i člana vijeća, i Michala Danečeka, člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja B. B. (kao pravnog sljednika D. B. iz Z.,), OIB …, iz Z., zastupanog po punomoćniku M. D., odvjetniku u Z., protiv tuženika Javne ustanove Nacionalni park P. J., OIB …, P. J., zastupanog po Općinskom državnom odvjetništvu Gospić, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinsko suda u Gospiću poslovni broj P-115/2020-9 od 27. siječnja 2022., u sjednici vijeća 23. ožujka 2022.
p r e s u d i o j e
I Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja te se potvrđuje presuda Općinsko suda u Gospiću poslovni broj P-115/2020-9 od 27. siječnja 2022.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova žalbenog postupka.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-115/2020-9 od 27. siječnja 2020. odlučeno je:
"I. Odbija se tužitelj sa tužbenim zahtjevom koji glasi:
"1. Nalaže se tuženiku Nacionalni park P. J. OIB:…, P. J., Znanstveno-stručni centar dr. I. P., P. J. na ime naknade tržišne vrijednosti izvlaštene nekretnine upisane u z.k.ul. 61 k.o. P. J., kčbr.9 površine 942 hvata-šuma V. P. isplatiti tužitelju B. B. OIB: …, Z. iznos od 16.259,164,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama na navedeni iznos računajući od donošenja prvostupanjske presude do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećane za 3 postotna poena u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe uz nalog tuženiku za naknadu parničnih troškova tužitelju u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."
II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.200.000,00 kuna u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe."
2. Pravovremeno podnesenom žalbom tu presudu pobija tužitelj zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom iz članka 353. Zakona o parničnom postupku. U žalbi navodi u bitnome da je tužbeni zahtjev nakon donošenja odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske postavio samo u odnosu na vrijednost oduzetog zemljišta koja je utvrđenja građevinskim vještačenjem, da su svi dokazi izvedeni, te su se strane suglasile da se pročitaju. Ističe da nikada nije donesen akt o deposedaciji kč.br. 9, da prednicima tužitelja kao i samom tužitelju nije isplaćena naknada za oduzeto zemljište smatra da je pobijana odluka proturječna stavovima iz revizijske odluke donesene u ovoj pravnoj stvari. Predlaže pobijanu odluku preinačiti te tužbeni zahtjev usvojiti u cijelosti, podredno predlaže presudu ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak i odlučivanje, ali dugog suca.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za platež novčane naknade za zemljište (kč.br. 9 upisane u zk.ul. 61 k.o. P. j.) koje je nacionalizirano njegovoj prednici.
6. U predmetu nema spora:
- da je temeljem pravomoćne presude Općinskog suda u Gospiću poslovni broj P-215/2009 od 7. ožujka 2012. tuženik stekao pravo vlasništva na kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j.,
- da su nekretnine prednice tužitelja pa tako i kč.br. 9 površine od 942 čhv nacionalizirane sa danom 26. prosince 1958. (kao danom stupanja na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta,
- da je prednica tužitelja do 12. travnja 1960. bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnica kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j. (upisana u postupku osnivanja zemljišnih knjiga), nakon čega je navedena nekretnina upisana kao društveno vlasništvo a prednica tužitelja kao nositeljica prava korištenja,
- da je kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j. raspoređena kao ostavinska imovina pok. S. D., te je pravo korištenja navedene čestice naslijedila D. B. koja je upisana kao nositeljica prava korištenja, te nakon brisanja prava korištenja kao vlasnica navedene nekretnine,
- da je rješenjem Kotara G., Narodnog odbora P. j., Odsjeka za privredu i financije od 31. prosinca 1960. određeno da se prednici tužiteljice odnosno njezinim nasljednicima ima isplatiti naknada za nacionaliziranu nekretninu i to kč.br. 9. šuma IV klase površine od 942 čhv,
- da je kč.br. kao katastarska čestica prestala postojati te je dijelom "ušla" u novoformirane kč.br. 12, i dijelom u kč.br. 6,
- da je na kč.br. 9 bio sagrađen hotel B., koji je za trajanja Drugog svjetskog rata devastiran,
- da je na dijelu kč.br. 9 (sada u sastavu kč. 12. i kč.br. 6) sagrađen hotel, dok dio čestice nije izgrađen i predstavlja "dvorište hotela",
- da prednicama tužitelja pa tako ni tužitelju nije isplaćena naknada za nacionalizirano zemljište, iako su se obraćale predniku tuženika sa zahtjevom za isplatu,
- da rješenje od deposedaciji prednice tužitelja nije doneseno.
7. Tijekom prvostupanjskog postupka i sada u žalbenoj fazi prijeporno je je li tuženik u obvezi isplatiti utuženu naknadu (koju tužitelj prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 29. lipnja 2020.) potražuje u visini od 16.259.164,00 kn.
8. Prije svega valja istaći da je u ovom predmetu odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-605/2014-2 od 17. rujna 2019., ukinuta presuda Županijskog suda u Karlovcu, Stalne službe u Gospiću poslovni broj Gž-1492/12 od 5. prosinca 2013., kao i presuda Općinskog suda u Gospiću broj P-215/2029 od 7. ožujka 2012. u dijelu kojim je prednica tužitelja odbijena sa alternativnim zahtjevom za platež naknade tržišne vrijednosti nekretnine u iznosu od 21.556,100 kn, te je predmet vraćen na ponovno odlučivanje.
9. U navedenoj odluci Vrhovni sud Republike Hrvatske iznio je stav prema kojem obzirom na temelju rješenja nadležnog tijela naknada za nacionalizirano zemljište nikada nije isplaćena prednicima tužitelja koji su u zemljišnim knjigama ostali upisani kao vlasnici da postupak određivanja naknade za nacionalizirano građevinsko zemljište nije dovršen.
10. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tužitelja a i po službenoj dužnosti na temeljem odredbe iz članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – u daljnjem tekstu ZPP), ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a.
11. Suprotno žalbenim navodima tužitelja pobijana je odluka jasna i razumljiva, sadrži valjano i neprotuslovno obrazložene razloge o odlučnim činjenicama, može se ispitati, pa nije ostvaren ni žalbeni razlog iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a.
12. Prvostupanjski suda je ocjenom svih izvedenih dokaza, svakog zasebno i svih u zajedništvu (čime je udovoljeno zahtjevu iz članka 8. ZPP-a) pravilno i potpuno utvrdio činjenice bitne za donošenje zakonite odluke u ovome predmetu.
13. Tako je pored ranije navedenih nespornih činjenica u postupku još utvrđeno te iz stanja spisa proizlazi:
- da je do faktičke deposedacije nekretnine došlo oko 1980. kada je na kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j. izgrađen restoran P.
- da je vrijednost kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j. zajedno sa zgradom koja je na njoj sagrađena prema procjeni vještaka P. utvrđena u iznosu od 21.287.947,00 kn.
14. Ova činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda nisu dovedena u sumnju žalbenim navodima tužitelja.
15. Nije od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja ni žalbeni navod tužitelja prema kojoj je restoran P. sagrađen bez valjane pravne osnove, bez građevinske dozvole, jer se građevinska dozvola Općine T. K. broj … od 8. srpnja 1978. odnosi na kč.br. 4, ovo obzirom na činjenicu da je tuženik u ranijem tijeku postupka pravomoćno utvrđen vlasnikom kč.br. 9 iz zk.ul. 61 k.o. P. j., te izvršio upis svoga vlasništva u zemljišne knjige.
16. Prvostupanjski sud je odbijanjem tužbenog zahtjeva pravilno primijenio materijalno pravo.
17. Ponovno se navodi da je nekretnina prednice tužitelja nacionalizirana sa danom stupanja na snagu Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta 26. prosinca 1958.
18. Prema odredbi iz članka 38. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta građevinsko neizgrađeno zemljište ostaje u posjedu ranijeg vlasnika sve dok se na osnovi rješenja Narodnog odbora ne preda u posjed općini ili drugoj osobi radi izgradnje objekta, dok se prema odredbi iz članka 59. tog Zakona postupak za određivanje naknade pokreće nakon pravomoćnosti rješenja komisije za nacionalizaciju o utvrđivanju predmeta za nacionalizaciju. Prema odredbi iz članka 46. tog propisa za nacionalizirana zemljišta (građevinska neizgrađena) naknada se daje po tarifi prema kojoj se određuje naknada za eksproprirano zemljište.
19. Prema odredbi iz članka 47. Zakona o eksproprijaciji koji je bio na snazi u vrijeme donošenja rješenja o naknadi, naknada za eksproprirano građevinsko zemljište određuje se po tarifi koju donosi Narodni odbor kotara uz suglasnost Republičkog izvršnog vijeća.
20. Stupanjem na snagu Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine" broj 9/94., 35/94., 112/00., 114/01., 79/06., 45/11., 34/12. i 74/17.) prestao je važiti Zakon o eksproprijaciji koji se primjenjivao kod određivanja naknade za nacionalizirano građevinsko zemljište.
21. Prema odredbi iz članka 47. Zakona o izvlaštenju odredbe tog Zakona glede određivanje naknade za izvlaštene nekretnine odgovarajuće će se primijeniti i u slučajevima kada je izvlaštenje izvršeno na temelju propisa o eksproprijaciji koji su bili na snazi do 22. ožujka 1978., ako naknada nije isplaćena do stupanja na snagu tog Zakona, s time što zakonske zatezne kamate teku od dana donošenja odluke o određivanju naknade. Prema stavku 2. ovoga članka naknada iz stavka 1. tereti korisnika eksproprijacije odnosno njegovog pravnog sljednika, dok je stavkom 3. normirano da prijašnji vlasnik ima pravo podnijeti zahtjev za određivanje naknade u smislu stavka 1. tog članka u roku od godine dana od dana stupanja na snagu tog Zakona.
22. Upravo ovom zakonskom odredbom dana je mogućnost ranijem vlasniku na postavljanje zahtjeva za ponovno određivanje naknade za pravomoćno oduzete nekretnine u situaciji kada je doneseno i pravomoćno rješenje o naknadi, ali ta naknada nije bila isplaćena, kao u konkretnoj pravnoj situaciji.
23. Zakonodavac je za takvu situaciju propisao prekluzivni rok od godine dana od stupnja na snagu Zakona o izvlaštenju u kojem je prijašnji vlasnik mogao podnijeti zahtjev za (ponovno) određivanje naknade.
24. Zakon o izvlaštenju prestao je važiti stupanjem na snagu Zakona o izvlaštenju o određivanju naknade 26. lipnja 2014. ("Narodne novine" broj 74/14., 69/17., 98/19.) koji u članku 62. određuje da će se postupci pokrenuti do stupnja na snagu tog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o izvlaštenju ("Narodne novine" broj 9/94., 35/94. i dr.) dok je stavkom 2. određeno da će se na postupku određivanje naknada za nekretnine eksproprirane ili deposedirane sukladno ranijim propisima, koji do dana stupanja na snagu tog Zakona nisu pokrenuti, primjenjivat će se odredbe tog Zakona.
25. Obzirom na citirane zakonske odredbe prvostupanjski sud je pravilno zaključio da je tužitelj prekludiran sa zahtjevom za sudsku zaštitu prema odredbama iz članka 47. Zakona o izvlaštenju (tužba je u predmetu podnesena 26. lipnja 2008.) te je pravilno odbio tužbeni zahtjev.
26. Slijedom navedenog u skladu sa odredbom iz članka 368. stavak 1. ZPP-a žalba tužitelja je odbijena te je pobijana odluka potvrđena.
27. Kako tužitelj nije uspio sa žalbom ne pripada mu pravo na naknadu troškova žalbenog postupka.
U Karlovcu 23. ožujka 2022.
Predsjednik vijeća
Alenka Laptalo, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.