1                                     Broj: Jž-953/2019

                       

                   Republika Hrvatska

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

  Zagreb

Broj: Jž-953/2019

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja ovog suda Goranke Ratković, predsjednice vijeća te Kristine Gašparac Orlić i Gordane Korotaj, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. N. R., zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“, broj: 85/08), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč-Parenzo, podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, broj: Pp J-84/19 od 27. ožujka 2019., u sjednici vijeća održanoj 23. ožujka 2022.,

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se kao neosnovana žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave istarske, Policijske postaje Poreč-Parenzo i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

Obrazloženje

 

1.               Pobijanom presudom okr. N. R., na temelju odredbe čl. 182. t. 1 Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18., dalje u tekstu: PZ), oslobođena je od optužbe zbog prekršaja iz čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije te je odlučeno da trošak prekršajnog postupka pada na teret proračunskih sredstava suda.

 

2.               Protiv te presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu iz svih žalbenih osnova, predlažući usvojiti žalbu te ukinuti presudu i vratiti predmet na ponovni postupak.

 

3.               Žalba je neosnovana.

 

4.               Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. PZ-a, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti te je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih se pobija prvostupanjska presuda, niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.               Naime, u izreci pobijane presude okr. N. R. je oslobođena od optužbe da bi „vrijeđala N. S. (1992.), djelatnika susjednog ugostiteljskog objekta „B.“ na temelju nacionalnog podrijetla (albansko podrijetlo) s ciljem prouzročenja straha kod istoga i to u vezi sa djelatnošću koju okrivljenica obavlja, tako što je najprije počela prigovarati N. S. zašto goste koji su sjeli na njenu terasu upućuje da sjednu na terasu objekta u kojem on radi te ga pritom počela vrijeđati riječima: „Kretenu jedan, jebem ti mater šiptarsku smrdljivu, šta se ti miješaš u moj posao, pizda ti materina šiptarska““, čime bi počinila prekršaj iz. čl. 25. st. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, a za koji činjenični opis prekršaja se okrivljenica jednako tereti u optužnom prijedlogu.

 

5.1.           Odredba čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, glasi:

„1) Tko s ciljem prouzročenja straha drugome ili stvaranja neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja na temelju razlike u rasi, etničkoj pripadnosti, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovnom stanju, članstvu u sindikatu, društvenom položaju, bračnom ili obiteljskom statusu, dobi, zdravstvenom stanju, invaliditetu, genetskom naslijeđu, rodnom identitetu ili izražavanju i spolnoj orijentaciji povrijedi njegovo dostojanstvo, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 5.000,00 do 30.000,00 kuna.“

 

Iz navedene odredbe jasno proizlazi da je odlučna činjenica koja čini biće navedenog prekršaja, osim cilja prouzročenja straha drugome ili stvaranja kod njega neprijateljskog, ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja i to na temelju propisanih diskriminatornih osnova (što je pravilno i navedeno u činjeničnom opisu), i prouzročenje posljedice kod te osobe u vidu povrede njegovog dostojanstva, a koje navođenje posljedice je u konkretnom slučaju izostalo.

 

5.2.           Budući da činjeničnom opisu ovog prekršaja kako je optuženo, nedostaje jedan od konstitutivnih elemenata prekršaja koji se okrivljeniku stavlja na teret – ostvarenje posljedice u vidu povrede dostojanstva oštećene osobe da bi se ostvarilo biće predmetnog prekršaja, a zakonski opis djela, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, predstavlja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, to zbog navedenog sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene u činjeničnom opisu prekršaja, što u konkretnom predmetu nije slučaj.

 

6.               Slijedom iznesenog, suprotno navodima tužitelja, djelo za koje se okr. N. R. optužuje i za koje se protiv nje vodi ovaj prekršajni postupak, po propisu nije prekršaj pa je pravilno donesena oslobađajuća presuda. Međutim, potrebno je ukazati na pogrešan stav prvostupanjskog suda da okr. N. R. nije nadređena N. S. pa ga nije niti mogla zakinuti u nečemu, odnosno, stavljati u nepovoljniji položaj zbog nacionalnog podrijetla u odnosu na neku drugu osobu te mu nije niti mogla nanijeti nepravdu ili ga staviti u podređeni položaj u odnosu na druge ljude u sličnoj situaciji, zbog čega, po stavu prvostupanjskog suda, u tom smislu iz činjeničnog opisa ne proizlaze zakonska obilježja prekršaja. Naime, počinitelj prekršaja iz čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije, može biti bilo koja osoba, neovisno o njenom odnosu s oštećenikom, što jasno proizlazi i iz same navedene odredbe. Ostale odredbe istog Zakona na koje se poziva prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude, a tiču se definicije diskriminacije, nisu relevantne za opstojnost konkretnog prekršaja, koji se može počiniti ostvarenjem odlučnih činjenica koje se podvode pod zakonsko biće prekršaja kako je ono i navedeno u čl. 25. Zakona o suzbijanju diskriminacije.

 

7.               Stoga je trebalo odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu i potvrditi pobijanu prvostupanjsku presudu, ali iz naprijed navedenog razloga.

 

8.               Zbog naprijed izloženih razloga, na temelju članka 205. PZ-a, odlučeno je kao u izreci.

 

U Zagrebu, 23. ožujka 2022.

 

Zapisničarka:                                                                              Predsjednica vijeća:

 

Emina Bašić, v.r.                                                                        Goranka Ratković, v.r.

 

Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Pazinu u 5 (pet) otpravaka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.